Ekonomski forumi koji se održavaju u regionu posljednjih godina uz podršku Evropske unije rezultirali su brojnim dogovorima o saradnji država Jugoistočne Evrope. No, obećanja se sporo i djelimično realizuju.
Od najava o izgradnji putne infrastrukture datih još prije četri - pet godina još uvijek nije realizirano ništa. Zajednički nastupi privrednika na stranim tržištima nikako da otpočnu. Turistički projekti koji bi trebali povezivati susjede prepušteni su privatnim turističkim djelatnicima. Čak ni cijena avio prevoza među zemljama nije smanjena pa je jeftinije putovanje npr. iz Sarajeva do Beča nego do Zagreba ili Beograda. Hoće li i obećanja izrečena na posljednjoj investicionoj konferenciji održanoj ovog mjeseca u Sarajevu ostati mrtvo slovo na papiru?
Evropska unija je davno iznijela svoj stav da zemlje regije putem slobodne trgovine CEFTA, ali i brojnih drugih projekata pokazuju spremnost mogu li funkcionisati u većoj evropskoj porodici.
Međunarodna zajednica se fokusirala na jačanje ekonomskih procesa u regionu: Zoran Pavlović
Ekonomista Zoran Pavlović kaže da je EU već odavno uvidjela da život je ljudi u ovim malim zemljama nastalim nakon raspada Jugoslavije vrlo težak, za razliku od onih koji upravljaju životima, koji su na vlasti i kojima je život prilično komotan na račun enormnih budžetskih troškova.
''U tom celom konceptu razumevanja situacije, Evropska komisija je zajedno sa drugim međunarodnim organizacijama došla do modela podrške ekonomiji i njenom jačanju, jer zaduživanja kod međunarodnih finansijskih institucija svake zemlje pojedinačno nemaju perspektivu za vraćanje kredita. Tako da se međunarodna zajednica fokusirala na jačanje ekonomskih procesa u regionu ne bi li to povećalo nivo kvalitete života građana, čime bi se povećala i platežna moć, bolje se punili budžeti i u konačnici bez problema vraćali inozemni krediti.''
Čelnici svih zemalja slažu se da pojedinačna tržišta svake od njih isuviše mala da bi omogućila značajniji ekonomski napredak, a proizvodi nekonkurentni na evropskom tržištu. Složili su se i da bi se to moglo promijeniti u korist regiona uz bolju saradnju, za koju je prvi uslov solidna putna komunikacija.
O tome je u posljednje vrijeme u više navrata govorio premijer Srbije Aleksandar Vučić.
''Važna nam je izgradnja autoputeva, o tome imamo i zajedničke ideje sa BiH i Crnom Gorom, takođe i za put Niš – Priština – Drač tako da šta god da se od tih projekata počne raditi kolika god bila pomoć EU mi ćemo biti zadovoljni i sami finansirati dobar deo tih projekata. Kad krene put prema Prištini, to će podići celu Toplicu i ceo niševski kraj, ako idemo prema BiH to nas obavezuje da uradimo Čačak – Požega - Užice - Kotromane - Višegrad – Sarajevo. I o prugama smo spremni da razgovaramo, a to sve gradi jedan drugačiji politički okvir u kojem se više ne govori o sukobima i svađama nego o budućnosti.''
Koridor 10
Međunarodne finansijske institucije omogućile su da se neki od tih projkata započnu.
Evropska investiciona banka pomogla je finansiranjem izgradnje Koridora deset u Srbiji sa šest miliona evra, kao i u Makedoniji, a do sada za razne projekte poput povezivanja Srbije sa Bugarskom oko 200 miliona eura, Koridora 5c u Bosni i Hercegovini sa oko 600 miliona eura, izgradnji železničke infrastrukture u Crnoj Gori, no zbog političkih previranja projekti napreduju sporije nego što je obećano.
Šefica kancelarije za Zapadni Balkan Evropske investicione banke (EIB) Dubravka Negre izjavila je, na nedavno održanom međunarodnom skupu "Bečki ekonomski razgovori - beogradski sastanak", da će EIB obezbediti još 3,5 milijardi eura za razvoj država Zapadnog Balkana, ali da od tih država zavisi hoće li taj novac iskoristiti ili neće.
"Planiramo da obezbijedimo dodatnih dvije milijarde eura Zapadnom Balkanu u naredne tri godine, povrh već postojećih 1,5 milijardi eura. To je 3,5 milijardi eura novih investicija na Zapadnom Balkanu. To je moguće pošto smo banka koja se rukovodi projektima, a da li će to biti ostvareno zavisi od spremnosti projekata i njihove realizacije", rekla je Negre.
Premijer Srbije Aleksandar Vučić u februaru ove godine izašao je i sa konkretnim prijedlogom Vlade Srbije o pravljenju slobodne trgovinske zone i carinske unije, koji je uručio austrijskom kancelaru Kristijanu Kernu, uz obrazloženje da bi se tako zemlje regiona Zapadnog Balkana dodatno približile i postale mnogo atraktivnije za investitore.
"Time bismo približili naše teritorije i zemlje na Zapadnom Balkanu, čime naši kamioni ne bi gubili po 20 sati na granicama, već bismo smanjili čekanje na dva-tri [sata], a time bismo postali mnogo veće i atraktivnije tržište za investitore", rekao je Vučić.
Vučić je dodao da je o tome već razgovarao sa premijerom Albanije Edijem Ramom i predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Denisom Zvizdićem koji su podržali takav prijedlog.
Vanjskotrgovinskakomora BiH sa privrednim komorama, Srbije, Hrvatske, Crne Gore, Slovenije i Makedonije, na sastanku u Skoplju, potpisale Sporazum o saradnji privrednih komora Regiona u oblasti građevinarstva.
Ovaj sporazum je najavljen nakon Okruglog stola o "Unapređenju regionalne saradnje u oblasti građevinarstva, institucionalno povezivanje za zajednički nastup sa posebnim naglaskom na treća tržišta" održanog marta 2014. godine u Sarajevu.
Potpisivanjem Sporazuma, strane su izrazile spremnost da ostvare saradnju, te pruže pomoć u razvoju i jačanju privrednih društava iz oblasti građevinarstva, s posebnim akcentom na organizaciji i koordinaciji zajedničkog nastupa građevinske privrede na trećim tržištima. Međutim do danas malo toga je realizirano.
Predsjednik Privredne komore Srbije Marko Čadež, nedavno je kazao da su Srbija i Albanija već počele da stvaraju prva zajednička preduzeća, navodeći primjer onih koje su počele da rade na rekonstrukcijama brana i građevinskim radovima na hidroelektranama u Albaniji, staranjem o industrijskom otpadu, izgradnjom sporstkih objekata u osnovnim školama.
Albanija i Srbija kreću da sarađuju zajedno: Marko Čadež
"Mnogo toga smo počeli da radimo i sa Privrednom komorom Kosova, i sada ne prođe ni nedelju dana a da nemamo kompaniju iz Prištine, Peći ili Prizrena u Nišu, Kragujevcu i ostalim gradovima", rekao je Čadež.
Kako je dodao, one ne samo da trguju, već ima i onih koje rade na zajedničkim investicionim i novim projektima.
On je dodao da će ove godine, na sastanku u Trstu, u okviru Berlinskog procesa, biti predstavljena investiciona platforma za Zapadni Balkan.
"Investitori će moći na jednom mestu da nađu sve informacije, od zakonodavstva, subvencija, zalihama, industrijama, partnerima...", najavio je Čadež.
I u oblasti turizma najavljivani su zajednički projekti u regiji koja može adekvatno razviti ljetni, zimski, planinski, seoski, istorijski, zdravstveni, sportski i eko turizam, no to je za sada prepušteno privatnim turističkim djelatnicima.
Iako je slobodna trgovina CEFTA, uprkos periodičnim problemima, najuspješniji projekat u regiji i na tom planu bi se moglo još bolje raditi, ocjenjuje ekonomista Zoran Pavlović navodeći primjer kako jedni druge još uvijek doživljavamo kao neprijatelje umjesto kao dobre susjede.
''Ako je Hrvatska uspela da napravi za zagrebački Holding najlepši tramvaj onda nije normalno i logično da firma iz Beograda kupuje tramvaj u Španiji. Dakle, moramo se vratiti međusobnoj saradnji i mogućnosti korištenja postojećih kapaciteta jer samo na taj način ćemo postati ozbiljan partner većim kompanijama u Evropi ili u svetu.''