Dvodnevna skupština Asocijacije mulitetničkih gradova jugoistočne Evrope - Filija (Philia), posvećena međusobnoj saradnji, održava se u Sarajevu. Asocijacija 58 gradova i opština iz devet zemalja regije, utemeljena je prije četiri godine, između ostalog s ciljem razvoja međunacionalnih odnosa, zaštite ljudskih i manjinskih prava, te očuvanja multikulturalnog bogatstva u pojedinim sredinama.
Učesnicima Skupštine obratio se član Predsjedništva BiH Željko Komšić, kao i gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen, kojemu je uručena nagrada za razvijanje tolerancije u građanskom društvu.
Asocijacija multietničkih gradova jugoistočne Evrope - Filija nastoji da gradi porušene mostove ali i stvara nove - ekonomske, turističke i kulturne, prije svega među gradovima bivše Jugoslavije. Multietnički gradovi su uzor i dokaz da je različitost prednost u odnosu na sredine koje ne poznaju drugog i drugačijeg. Filija je u četiri godine postojanja ispunila svoj osnovni cilj - normalizaciju odnosa i komunikacije među gradovima u kojima se nekada ratovalo. 58 gradova, organizovanih u takozvanim trouglovima, uspostavljaju zajedničku sardanju lokalnih uprava i nevladinog sektora.
Generalni sekretar Asocijacije Aleksandar Popov kaže da je logično da saradnja mora krenuti sa lokalnog nivoa:
„Države su tu tromije. One imaju ograničenja i kroz neke svoje politike, kroz koalicije koje su na vlasti, dok za razliku od njih gradovi to nemaju. Oni su bliži građanima i oni više osećaju potrebu da se ubrza taj proces, posebno prekogranični gradovi. Filija je krenula od prekogranične saradnje gradova u trouglovima. Tuzla - Osijek - Novi Sad je prvi takav trougao bio, imamo Dubrovnik - Trebinje - Herceg Novi itd. I kroz tu saradnju mi smo vodili tu diplomatiju gradova i doprinosili normalizaciji odnosa, ali smo imali i konkretne pomake da se uspostavlja saradnja konkretnih gradskih uprava na konkretnim projektima.“
A konkretni projekti Evropske unije upravo su namijenjeni prekograničnoj saradnji. Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen:
„Jer EU je praktično integracija regija i gradova. Dakle, moramo iskoristi i na taj način pokazati da smo za te procese jer ćemo imati i koristi od tih procesa. To je poprilično materijalizirana saradnja. Bili su Dani Sarajeva u Beogradu nedavno. Mi ćemo najesen imati dane Sarajeva u Podgorici. To je opet izgradnja duhovnih mostova. Dakle, mi moramo paralelno raditi i na duhovnim mostovima, a, bogami, moramo se okoristiti o ovo što nam EU u pretpristupnim i pristupnim fondovima pruža.“
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić navodi da su ratovi, između ostalog, pokazali da multietnička društva nije moguće uništiti:
„ Po meni je to razlog da mi vjerujemo da će sve te stvari biti daleko bolje. Ja vjerujem da hoće. Koliko će vremena trebati, to će ovisti i o nama samima kao ljudima koji tu živimo, ali i o sistemima administrativnim, ustavnim koji će to ili poticati ili negirati. Ali nema sumnje nikakve da će život i u ovom slučaju nadvladati, odnosno da će dobro, ma koliko bilo i kako izgledalo slabo, u određenom trenutku pobijediti zlo na kraju.“
Informisanje i razmjena iskustava među ovim gradovima doprinijeli su mnogo na normalizaciji odnosa, kaže Zoran Raičević, savjetnik gradonačelnika Podgorice:
„Uticali smo jedni na druge da se ta multietničnost na neki način unaprijedi i spusti na nivoe da svaki građanin se osjeti u svome gradu kao ravnopravan, da predstavnike drugih etničkih zajednica doživljava kao svoje sugrađane u istoj ravni, ravnopravne u svakom pogledu.“
Saradnja uspostavljena među gradovima Asocijacije možda je bitnija od saradnje aktuelnih vlasti među državama, kaže Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla, koji je i dopredsjedavajući Filije:
„Činjenica da ova saradnja proizilazi odozdo, gdje mi živimo život, gdje mi osjećamo da li nam se krše ljudska i građanska prava, daleko od očiju onih koji trenutno vladaju nekim našim interesima, daje za pravo svim onima da upravo ovakvu saradnju treba pospješiti iz jednog prostog razloga jer i Evropa svoju budućnost vidi u Evropi regija, a ne u Evropi država, a određene regije upravo čine ti gradovi.“
Jedan od najkonkretnijih primjera saradnje među gradovima regije napravili su Istra i Vojvodina. Predstavnik NVO Homo iz Pule Igor Galo objašnjava o kakvoj je vezi među ove dvije regije riječ:
„U doba dok je Nenad Čanak bio predsjednik Skupštine Vojvodine, a naš Jakovčić župan Istre, iako su odnosi Srbije i Hrvatske bili jako komplicirani, njih su dvojica uspjeli uz nas da se spoje u Novom Sadu, pa su onda uzvratili posjete - i sad je to jedna čvrsta veza koja prerasta već i u ekonomsku povezanost, da ne kažem da i turistički sad potpuno funkcionira, a vraća se na pozicije koje su ranije bile - da je Vojvodina hranila na neki način turizam, i onda se počinju te relacije otvarati.“
Potpredsjednik Skupštine grada Subotica Slavko Parać:
„Mi, pre svega, moramo ne uvek da podilazimo građanima nego da utičemo na promenu javnog mnjenja i promenu onih posledica koje su bivši ratovi ostavili na građane i ovo je svakako jedna od jako dobrih inicijativa koja ima puno opravdanje u tom pravcu.“
Predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„I ove mreže među gradovima i među NVO opstaju i postoje jer su se one zadržale i očuvale odnose među ljudima unatoč vrlo teškim historijskim prilikama, unatoč ratovima i unatoč odnosima među državnicima i političarima. I zato je to dragocjeno i zato je ovo pitanje održavanja multietničnosti i kontakata među gradovima nešto što je zalog za evropskiju regiju jugoistočne Evrope.“
Predstavnici gradova i opština iz osam zemalja regije prije četiri godine napravili su Asocijaciju multietničkih gradova jugoistočne Evrope - Filija. Projekat je nastao kao dio iskustva stečenog u okviru regionalnog nevladinog pokreta Igmanska inicijativa, koji je stimulisao saradnju između gradova.
Asocijacija multietničkih gradova jugoistočne Evrope - Filija nastoji da gradi porušene mostove ali i stvara nove - ekonomske, turističke i kulturne, prije svega među gradovima bivše Jugoslavije. Multietnički gradovi su uzor i dokaz da je različitost prednost u odnosu na sredine koje ne poznaju drugog i drugačijeg. Filija je u četiri godine postojanja ispunila svoj osnovni cilj - normalizaciju odnosa i komunikacije među gradovima u kojima se nekada ratovalo. 58 gradova, organizovanih u takozvanim trouglovima, uspostavljaju zajedničku sardanju lokalnih uprava i nevladinog sektora.
Generalni sekretar Asocijacije Aleksandar Popov kaže da je logično da saradnja mora krenuti sa lokalnog nivoa:
„Države su tu tromije. One imaju ograničenja i kroz neke svoje politike, kroz koalicije koje su na vlasti, dok za razliku od njih gradovi to nemaju. Oni su bliži građanima i oni više osećaju potrebu da se ubrza taj proces, posebno prekogranični gradovi. Filija je krenula od prekogranične saradnje gradova u trouglovima. Tuzla - Osijek - Novi Sad je prvi takav trougao bio, imamo Dubrovnik - Trebinje - Herceg Novi itd. I kroz tu saradnju mi smo vodili tu diplomatiju gradova i doprinosili normalizaciji odnosa, ali smo imali i konkretne pomake da se uspostavlja saradnja konkretnih gradskih uprava na konkretnim projektima.“
A konkretni projekti Evropske unije upravo su namijenjeni prekograničnoj saradnji. Gradonačelnik Sarajeva Alija Behmen:
„Jer EU je praktično integracija regija i gradova. Dakle, moramo iskoristi i na taj način pokazati da smo za te procese jer ćemo imati i koristi od tih procesa. To je poprilično materijalizirana saradnja. Bili su Dani Sarajeva u Beogradu nedavno. Mi ćemo najesen imati dane Sarajeva u Podgorici. To je opet izgradnja duhovnih mostova. Dakle, mi moramo paralelno raditi i na duhovnim mostovima, a, bogami, moramo se okoristiti o ovo što nam EU u pretpristupnim i pristupnim fondovima pruža.“
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić navodi da su ratovi, između ostalog, pokazali da multietnička društva nije moguće uništiti:
„ Po meni je to razlog da mi vjerujemo da će sve te stvari biti daleko bolje. Ja vjerujem da hoće. Koliko će vremena trebati, to će ovisti i o nama samima kao ljudima koji tu živimo, ali i o sistemima administrativnim, ustavnim koji će to ili poticati ili negirati. Ali nema sumnje nikakve da će život i u ovom slučaju nadvladati, odnosno da će dobro, ma koliko bilo i kako izgledalo slabo, u određenom trenutku pobijediti zlo na kraju.“
Informisanje i razmjena iskustava među ovim gradovima doprinijeli su mnogo na normalizaciji odnosa, kaže Zoran Raičević, savjetnik gradonačelnika Podgorice:
„Uticali smo jedni na druge da se ta multietničnost na neki način unaprijedi i spusti na nivoe da svaki građanin se osjeti u svome gradu kao ravnopravan, da predstavnike drugih etničkih zajednica doživljava kao svoje sugrađane u istoj ravni, ravnopravne u svakom pogledu.“
Saradnja uspostavljena među gradovima Asocijacije možda je bitnija od saradnje aktuelnih vlasti među državama, kaže Vehid Šehić iz Foruma građana Tuzla, koji je i dopredsjedavajući Filije:
„Činjenica da ova saradnja proizilazi odozdo, gdje mi živimo život, gdje mi osjećamo da li nam se krše ljudska i građanska prava, daleko od očiju onih koji trenutno vladaju nekim našim interesima, daje za pravo svim onima da upravo ovakvu saradnju treba pospješiti iz jednog prostog razloga jer i Evropa svoju budućnost vidi u Evropi regija, a ne u Evropi država, a određene regije upravo čine ti gradovi.“
Jedan od najkonkretnijih primjera saradnje među gradovima regije napravili su Istra i Vojvodina. Predstavnik NVO Homo iz Pule Igor Galo objašnjava o kakvoj je vezi među ove dvije regije riječ:
„U doba dok je Nenad Čanak bio predsjednik Skupštine Vojvodine, a naš Jakovčić župan Istre, iako su odnosi Srbije i Hrvatske bili jako komplicirani, njih su dvojica uspjeli uz nas da se spoje u Novom Sadu, pa su onda uzvratili posjete - i sad je to jedna čvrsta veza koja prerasta već i u ekonomsku povezanost, da ne kažem da i turistički sad potpuno funkcionira, a vraća se na pozicije koje su ranije bile - da je Vojvodina hranila na neki način turizam, i onda se počinju te relacije otvarati.“
Potpredsjednik Skupštine grada Subotica Slavko Parać:
„Mi, pre svega, moramo ne uvek da podilazimo građanima nego da utičemo na promenu javnog mnjenja i promenu onih posledica koje su bivši ratovi ostavili na građane i ovo je svakako jedna od jako dobrih inicijativa koja ima puno opravdanje u tom pravcu.“
Predsjednik Helsinškog komiteta BiH Srđan Dizdarević:
„I ove mreže među gradovima i među NVO opstaju i postoje jer su se one zadržale i očuvale odnose među ljudima unatoč vrlo teškim historijskim prilikama, unatoč ratovima i unatoč odnosima među državnicima i političarima. I zato je to dragocjeno i zato je ovo pitanje održavanja multietničnosti i kontakata među gradovima nešto što je zalog za evropskiju regiju jugoistočne Evrope.“
Predstavnici gradova i opština iz osam zemalja regije prije četiri godine napravili su Asocijaciju multietničkih gradova jugoistočne Evrope - Filija. Projekat je nastao kao dio iskustva stečenog u okviru regionalnog nevladinog pokreta Igmanska inicijativa, koji je stimulisao saradnju između gradova.