Svaki septembar, odnosno početak nove školske godine, većini roditelja u državama regiona donese slične probleme. Kako sa prosječno veoma niskim primanjima, koji jedva, a nagdje ni jedva, ne podmiruju potrošačku korpu sa osnovnim životnim namirnicama i higijenom, opremiti djecu za školu: knjige, sveske, pernice i ostali pribor, pa potom odjeću i džeparac za užinu na odmorima.
Kako kriza ne prolazi, naprotiv produbljuje se, ovo iz godine u godinu postaje sve teži zadatak. No uz ovo, sve države u regionu imaju specifične probleme koji su doduše u velikoj mjeri povezani sa ovim osnovnim.
S početkom školske godine, bolje reći neposredno pred početak, počinju muke za većinu roditelja u BiH. Valja odgonetnuti enigmu - kako pored svih troškova, iznaći novac, oko 150 eura, za opremanje samo jednog dijeteta za novu školsku godinu. Najteže je onim koji nemaju posao.
Cijene rastu, država ne mari, a zbog siromaštva i nemoći roditelja sve je više djece koja se ne upisuju u osnovne škole, iako je to po zakonu kažnjivo. Istraživanja međunarodnih organizacija pokazala su da u BiH oko 30% mladih ne završi ni srednju školu. Ove alarmantne podatke prenosi Selma Boračić u tekstu Sve više školskih klupa ostaje prazno zbog siromaštva.
Počinje još jedna školska godina, u koju mnogi mladi u Srbiji, sudeći prema istraživanjima i anketama, ulaze sa pitanjem vrijedi li više dobar uspjeh ili bliskost nekoj političkoj partiji.
Nema povjerenja u državu, uzori mladih su estradne zvijezde, a izražene su i predrasude. Ko je odgovoran što očigledno poljuljani vrijednosni sistem mladih nikako da se vrati u prihvatljivije okvire analizira Ognjen Zorić u tekstu Sa 'optimizmom' u klupe: Korisnija partijska nego školska knjižica.
Nova školska godina je stigla, a program za nastavni predmet koji se nekad zvao maternji, a sad crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost nije završen, pa će školarci i ove godine, mimo plana, učiti iz starog udžbenika za crnogorski jezik.
Vladina Komisija nije uspjela da izvrši zadatak. Razloga ima više, a protežu se kroz struku, ali i politiku, piše Esad Krcić u tekstu Novi predmet, stari udžbenik: Spao problem na dva slova.
Hrvatski školski sistem ulazi u novu školsku godinu opterećen sukobom Vlade i sindikata oko štednje na ionako potplaćenom nastavničkom i profesorskom kadru i sa novim programskim sadržajima o kojima su oni, koji bi ih trebali prenositi djeci, po običaju saznali iz novina.
Smanjenje plata i nepoznati nastavni sadržaji, pravi podstrek da nastavnici i profesori s elanom iziđu pred đake u ponedjeljak - zar ne, navodi Enis Zebić u tekstu Đaci u klupe, nastavnici u obračun s Vladom.
I ove školske godine u osnovnim i srednjim školama na Kosovu postoji isti problem - učionice su pretrpane velikim brojem učenika.
U pojedinim školama, u jednoj učionici nastavu će pohađati i do 60 učenika, što onemogućava normalnu nastavu. No državu to izgleda ne brine. Zašto se ovaj problem ponavlja i ne rješava - detaljnije u tekstu Amre Zejneli Školske učionce na Kosovu pretrpane.
Kako kriza ne prolazi, naprotiv produbljuje se, ovo iz godine u godinu postaje sve teži zadatak. No uz ovo, sve države u regionu imaju specifične probleme koji su doduše u velikoj mjeri povezani sa ovim osnovnim.
S početkom školske godine, bolje reći neposredno pred početak, počinju muke za većinu roditelja u BiH. Valja odgonetnuti enigmu - kako pored svih troškova, iznaći novac, oko 150 eura, za opremanje samo jednog dijeteta za novu školsku godinu. Najteže je onim koji nemaju posao.
Cijene rastu, država ne mari, a zbog siromaštva i nemoći roditelja sve je više djece koja se ne upisuju u osnovne škole, iako je to po zakonu kažnjivo. Istraživanja međunarodnih organizacija pokazala su da u BiH oko 30% mladih ne završi ni srednju školu. Ove alarmantne podatke prenosi Selma Boračić u tekstu Sve više školskih klupa ostaje prazno zbog siromaštva.
Počinje još jedna školska godina, u koju mnogi mladi u Srbiji, sudeći prema istraživanjima i anketama, ulaze sa pitanjem vrijedi li više dobar uspjeh ili bliskost nekoj političkoj partiji.
Nema povjerenja u državu, uzori mladih su estradne zvijezde, a izražene su i predrasude. Ko je odgovoran što očigledno poljuljani vrijednosni sistem mladih nikako da se vrati u prihvatljivije okvire analizira Ognjen Zorić u tekstu Sa 'optimizmom' u klupe: Korisnija partijska nego školska knjižica.
Nova školska godina je stigla, a program za nastavni predmet koji se nekad zvao maternji, a sad crnogorski-srpski, bosanski, hrvatski jezik i književnost nije završen, pa će školarci i ove godine, mimo plana, učiti iz starog udžbenika za crnogorski jezik.
Vladina Komisija nije uspjela da izvrši zadatak. Razloga ima više, a protežu se kroz struku, ali i politiku, piše Esad Krcić u tekstu Novi predmet, stari udžbenik: Spao problem na dva slova.
Hrvatski školski sistem ulazi u novu školsku godinu opterećen sukobom Vlade i sindikata oko štednje na ionako potplaćenom nastavničkom i profesorskom kadru i sa novim programskim sadržajima o kojima su oni, koji bi ih trebali prenositi djeci, po običaju saznali iz novina.
Smanjenje plata i nepoznati nastavni sadržaji, pravi podstrek da nastavnici i profesori s elanom iziđu pred đake u ponedjeljak - zar ne, navodi Enis Zebić u tekstu Đaci u klupe, nastavnici u obračun s Vladom.
I ove školske godine u osnovnim i srednjim školama na Kosovu postoji isti problem - učionice su pretrpane velikim brojem učenika.
U pojedinim školama, u jednoj učionici nastavu će pohađati i do 60 učenika, što onemogućava normalnu nastavu. No državu to izgleda ne brine. Zašto se ovaj problem ponavlja i ne rješava - detaljnije u tekstu Amre Zejneli Školske učionce na Kosovu pretrpane.