Nakon što je izvjesno da će u Republici Srpskoj biti održan referendum o 9. januaru kao o danu tog entiteta, otvorilo se i pitanje je li moguće da on utiče na eventualne izmjene Dejtonskog mirovnog sporazuma odnosno Aneksa 4, koji predstavlja Ustav BIH.
Analitičari su podijeljeni u stavovima šta u tom smislu može donijeti održavanje referenduma. Dok jedni vjeruju da bi održavanje referenduma, koje je prema njihovom mišljenju potpuno neustavno, posredno moglo uticati na izmjene u Dejtonskom sporazumu, drugi smatraju da referendum o danu Republike Srpske nema nikakve veze sa onim što je potpisano kao mirovni sporazum.
Profesor ustavnog prava u Mostaru Nurko Pobrić, na tvrdnje predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, da ima ustavno pravo da raspisuje referendum, kaže da je to djelimično tačno no da je činjenica da se ne može raspisati referendum sa bilo kakvim sadržajem.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dodik: O referendumu sa Putinom
"Ne možete raspisati referendum da recimo BIH sutra podijelite na dva dijela. Dakle sama sadržina referenduma određuje referendum. A on kao način neposrednog izjašnjavanja građana naravno da je dozvoljen", kaže Pobrić.
On vjeruje da kada se govori o referendumu nije riječ samo o predizbornoj kamanji koju vodi vladajući Savez nezavisnih socijal demokrata u Republici Srpskoj pred lokalne izbore, zakazane za 2. oktobar.
"Referendum bi mogao imati određene negativne političke konsenkvence, pogotovu ako smo mogli čuti iz medija, a ja ne znam da li je to tačno ili ne da u programu SNSD-a postoji jedna odrednica da ukoliko se Republici Srpskoj ne vrate nadležnosti koje su joj navodno oduzete i prenesene na nivou BIH, da će se u 2017. godini organizirati referendum na kome će se odlučivati o secesiji RS od BIH", kaže Pobrić uz napomenu da Ustav BiH i Dejtonski mirovni sporazum ne dozvoljavaju bilo kakvu secesiju.
"BiH je i dejtonskim sporazumom i njegovim Aneksom 4 kao Ustavom priznata kao cjelovita država u svojim granicama bez prava na bilo kakvu podjelu", podsjeća on.
Analitičar Almir Terzić smatra da referendum o danu Republike Srpske nema nikakve veze sa onim što je napisano u Dejtonskom mirovnom sporazumu i šta je dogovoreno u Aneksu kojim je definiran Ustav BIH.
Zbog toga smatra da se nikakve izmjene ili ono što neki političari nazivaju "raspakivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma", nakon referenduma neće dogoditi.
"Posebno imajući na umu da su članice Vijeća za implementaciju mira u svojim izjavama već nekoliko puta naglasile kako referendum nije ustavan niti je u skladu sa odlukama Ustavnog suda. U tom smislu ne možemo govoriti o onome što se ovih dana, ovih sedmica najavljuje kao moguće raspakivanje Dejtonskog mirovnog sporazuma", kaže Terzić.
Sve spremno za održavanje referenduma
On podsjeća da nigdje Zakon o praznicima ili datum koji je poznat kao dan RS ni na kakav način nije vezan sa Ustavom BIH.
"Radi se o čistom politikanstvu. Reklo bi se o podgrijavanju situacije u BiH prvenstveno što neki vide opasnost da bi zapravo ukoliko se ukine dan RS mogle da uslijede i neke druge mjere kojima bi se dokinule ovlasti samog entiteta. Zbog svega toga ta priča ne stoji, ali i zbog činjenice da znamo da je verifikaciju izmjena Ustava BiH potrebna dvotrećinska većina zastupnika u Predstavničkom odnosno Domu naroda Parlamentarne skupštine BIH", objašnjava Terzić i dodaje:
"Nema bojazni od bilo kakvog raspakivanja Dejtonskom mirovnog sporazuma i sasvim je sigurno da će sve priče nestati nakon 25. septembra, a posebno nakon 2. oktobra, kada prođu lokalni izbori u BiH i kada će sigurno svi imati drugačija mišljenja i stavove nego što su ih imali u proteklih 30 i više dana koliko traje izraženija politička kampanja. Možemo slobodno reći i da je pitanje referenduma poslužilo za grupisanje biračkog tijela i pribavljanje većeg broja glasova."
Ekspert za Ustavno pravo profesor Ćazim Sadiković podsjeća da su promjene Dejtona predviđene i samim sporazumom, ali i odlukom Parlamentarne skupštine BiH iz 2002. godine, kada je jednoglasno usvojena Konvencija o pravima čovjeka i građanina koja predviđa temeljite ustavne promjene u BIH. On vjeruje da bi i referendum mogao uticati da se ubrza rad na izmjenama Ustava BIH.
"Mi 21 godinu čekamo da se primjeni Evropska konvencija o zaštiti ljudskih prava iako je u Ustavu BiH navedeno da oni imaju prioritet nad svakim drugim pravom. Prema tome ako primjenimo i ono što piše u Dejtonu, ako je to raspakivanje, onda ne samo da mogu nastupiti pozitivne promjene nego onda ostvarujemo promjene koje smo usvojili u Parlamentu", kaže Sadiković.
On podsjeća da je BiH sadašnjim Ustavom blokirana za bilo kakav boljitak. Dodaje da bi eventualni referendum o odvajanju RS od BiH bio neustavan i da bi rješavao nešto što nije moguće riješti na taj način u višenacionalnoj i viševjerskoj zajednici kakva je BIH.