Preko 40.000 nevažećih potpisa pronađeno je u referendumskim inicijativama koje su tražile organiziranje referenduma za izlazak Hrvatske iz Istanbulske konvencije i referenduma kojim bi se izmijenilo izborno zakonodavstvo, a manjinskim zastupnicima ograničilo prava. Kako potpisa nema dovoljno, referendumi neće biti održani. Konzervativni inicijatori referenduma tvrde da je to namještaljka.
Pročitajte i ovo: Referendum protiv manjina ometa i vlast i oporbaSada je i službeno: tri referendumske inicijative - ona kojom se željelo da Hrvatska iziđe iz Istanbulske konvencije koja osnažuje borbu protiv nasilja nad ženama i u obitelji i dvije referendumske inicijative koje su htjele da se smanji broj saborskih zastupnika, pa tako i zastupnika manjina, a da se zastupnicima manjina oduzme pravo da glasaju o povjerenju Vladi i o državnom proračunu - nisu prikupile potreban broj potpisa hrvatskih građana i ti se referendumi neće održati.
Ministar uprave Lovro Kuščević iznio je na sjednici Vlade jednoglasni zaključak sedmeročlanog ekspertnog povjerenstva, koje je kao drugostupanjsko tijelo provjerilo broj i vjerodostojnost potpisa, nakon što ih je provjerila specijalizirana Vladina agencija.
"Provjerom broja i vjerodostojnosti svih potpisa birača iz zahtjeva za raspisivanje državnog referenduma glede sve tri inicijative i sva tri pitanja jednoglasno je utvrđeno da ni za jedan zahtjev nije prikupljen dovoljan broj potpisa za raspisivanje državnog referenduma", naveo je Kuščević.
Pročitajte i ovo: Siromaštvo, diskriminacija manjina i pritisak klerikalacaOn je dodao kako je kod svih referendumskih inicijativa do sada broj nevažećih potpisa oko 10 posto. I inicijativa "Istina o Istanbulskoj" i inicijativa "Narod odlučuje" sa dva referenduma o izbornom zakonodavstvu prikupile su više od potrebnih 374.410 potpisa, što je zakonom propisanih 10 posto od ukupnog broja upisanih birača potrebnih da se referendum i održi, međutim provjera je ustanovila da je na svim popisima od 40.000 do 45.000 prikupljenih potpisa - neispravno.
U analizi na 50 strana ilustriranoj fotografijama kao razloge za proglašavanje potpisa nevažećim navodi se da ima po sedam do osam tisuća dvostrukih potpisa na sve tri inicijative, da ima potpisa umrlih osoba, osoba koje nisu hrvatski državljani, osoba koje ne postoje u registru birača i tako dalje. Svima, a pogotovo pokretačima ovih neuspjelih inicijativa omogućit će se uvid u potpise koji su proglašeni neispravnima.
Pokretači referendumskih inicijativa ne kriju bijes.
"Potvrdila su se naša očekivanja da se radi o namještaljki. Jednostavno nije moguće da je od naših 390.000 potpisa - koliko smo mi zapravo imali - čak 45.000 nevažeće", kaže Kristina Pavlović iz inicijative "Istina o Istanbulskoj".
Manja stranka vladajuće koalicije, narodnjaci liberalne vokacije podnijeli su kaznenu prijavu protiv organizatora inicijativa zbog falsificiranja potpisa i korištenja potpisa sa prošlih referenduma, čime su - kažu - željeli smanjiti ljudska prava i usput u provedbi referenduma potrošiti desetke milijuna proračunskog novca.
"Ista ekipa u dvije inicijative smanjuje prava žena i prava manjina krivotvorenjem potpisa i manipulacijama. Danas se hrvatske građane ovršuje za 500 ili 1.000 kuna, a oni lažima i krivotvorenjem potpisa žele uzeti ovoj državi, građanima i proračunu desetke i desetke milijuna kuna. E, zbog toga smo podigli kaznenu prijavu", kaže predsjednik narodnjaka Ivan Vrdoljak.
O podnošenju kaznenih prijava razmišljaju i oporbeni socijaldemokrati.
Vlasti referendumi nisu odgovarali: Ivica Maštruko
Sociolog religije Ivica Maštruko za Radio Slobodna Evro kaže kako su hrvatski građani u stanju svojevrsne agresivne apatije i da svaka dobro organizirana grupa nezadovoljnika može prikupiti 300 ili više tisuća potpisa. Što se konkretnog slučaja tiče, on kaže da vlasti ne bi imale primjedbi, da im referendumi politički odgovaraju.
"Ovdje se radi o tome da vladajućoj garnituri nisu ovi referendumi odgovarali, i onda se išlo na provjeru, odnosno na pronalaženje zakonskih inicijativa da se te inicijative spriječe, odnosno onemoguće", konstatira Maštruko.
Zastupnik talijanske manjine Furio Radin i Kuća ljudskih prava Zagreb komentirali su da bi ova referendumska pitanja - iako se referendumi neće održati - trebalo uputiti Ustavnom sudu Hrvatske kako bi se od njih jasno i glasno čulo stav da ljudska prava ne smiju biti predmet referendumskog odlučivanja.