Ako Ustavni sud ne odbije referendumska pitanja kao neustavna, hrvatski građani mogli bi se na referendumu izjašnjavati među ostalim i treba li smanjiti broj zastupnika manjina i treba li im oduzeti ovlasti da odlučuju o proračunu i formiranju Vlade. Inicijativu su pokrenuli isti oni koji ratuju protiv Istanbulske konvencije, a ona nema podršku dviju glavnih stranaka – HDZ-a i SDP-a.
Udaranje po manjinama, čitaj – po Srbima - uobičajena je metoda mobilizacije nacionalističkog dijela hrvatskih birača za ovu ili onu političku inicijativu ili pokret. Tako je i sa najavom referenduma kojim bi se tražilo smanjenje ukupnog broja zastupnika i osnaživanje preferencijalnog glasanja, ali i smanjivanje broja manjinskih zastupnika i oduzimanje njihovog prava da odlučuju o proračunu i povjerenju Vladi.
Međutim i s lijeva i desna stižu upozorenja da Ustavni sud neće dopustiti referendumsko prčkanje po manjinskim pravima, kao što to nije dopustio pred četiri godine. Resorni HDZ-ov ministar Lovro Kuščević je tim povodom kazao kako nije za izmjenu izbornog zakonodavstva, što znači da je to stav i Vlade koja će – ako i kada im stigne takvo referendumsko pitanje - predmet odmah proslijediti Ustavnom sudu. Slično u izjavi za Radio Slobodna Europa kaže ministar uprave u Milanovićevoj vladi, saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk.
„Ja sam prilično siguran da ova referendumska inicijativa neće proći test ustavnosti na Ustavnom sudu Hrvatske, i svaka dalja rasprava o tome za mene je izlišna. Ako bi kojim slučajem to prošlo test ustavnosti i prikupilo dovoljan broj potpisa, tek onda će biti vrijedna dalje rasprave. A naravno da je ona kontradiktorna sa traženjem da Hrvati u Skupštini Srbije dobiju zajamčenog zastupnika“, kaže Bauk.
Hrvatski građani mogli bi se na referendumu izjašnjavati među ostalim i treba li smanjiti broj zastupnika manjina
Naime, Hrvatska od Srbije po načelu reciprociteta traži da hrvatska manjina u Srbiji dobije fiksno zastupničkom mjesto u Skupštini Srbije, kao što srpska manjina u Hrvatskoj ima tri mjesta u Hrvatskom saboru, pa je ova referendumska inicijativa namjerno ili ne klip pod noge traženju da vojvođanski Hrvati dobiju fiksno mjesto u Skupštini Srbije.
„Loša je ideja po demokraciju da se većinu poziva da na referendumu odlučuje o manjinskim pravima,“ kaže za RSE, povodom najave referenduma kojim bi se tražilo smanjenje broja i ograničavanje prava manjinskih zastupnika, docentica na zagrebačkom Pravnom fakultetu i članica Savjetodavnog odbora za praćenje Okvirne konvencije za zaštitu nacionalnih manjina Vijeća Europe Antonija Petrićušić.
„Ako se Hrvatska ne želi osramotiti na europskoj pozornici, njezine pravne i političke institucije neće dopustiti provedbu ovog referenduma. Ovim se referendumom samo mobilizira nacionalističko biračko tijelo i političkoj eliti i onima koji su na vlasti u Hrvatskoj pokazuje da svojim politikama ne prezentiraju dio glasačkog tijela koji će biti mobiliziran i koji će podržati ovaj referendum, jer Srbi su u Hrvatskoj dežurne žrtve za sve nacionalizme“, smatra ona.
Petrićušić podsjeća da je u liberalnim demokracijama kamo spada i Hrvatska parlament svojevrsni garant da su i prava manjina zaštićena unatoč tome što postoji većinski izborni sustav i većina se legitimira kroz parlament, ali ovdje ipak postoje kočnice koje osiguravaju da se ne izigra prava nacionalnih, ali i drugih manjina.
„Sasvim je logično da oni koji se bore protiv Istanbulske konvencije koja sankcionira nasilje nad ženama pokrenu i inicijativu kojom se oduzima dio prava manjinama,“ ocjenjuje u izjavi za RSE analitičar „Novog lista“ Jasmin Klarić.
Sasvim logično da oni koji se bore protiv Istanbulske konvencije pokrenu i inicijativu kojom se oduzima dio prava manjinama: Jasmin Klarić
„Kod priče o Istanbulskoj konvenciji radilo se o tome da se zadrži konzervativna struktura društva u kojoj je žena podređena u obitelji, a kod priče o promjeni izbornog zakona radi se o tome da se nacionalne manjine želi napraviti podređenima u hrvatskom političkom sustavu na način da se uvedu saborski zastupnici drugog reda – oni koji ne mogu glasati o formiranju vlade i o državnom proračunu, znači zapravo o najbitnijim stvarima“, kaže on.
Predsjednik Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) iz koje dolaze sva tri srpska manjinska zastupnika u Hrvatskom saboru Milorad Pupovac o ovoj inicijativi kazao je medijima kako se radi o „još jednoj antimanjinskoj i nedemokratskoj inicijativi onih koji žele ograničiti postignuća demokratskih sloboda i prava, bilo da je riječ o ženama, manjinama ili bilo kojoj grupi koja se ne uklapa u nacionalno-konzervativno-vjerski koncept Hrvatske.“
Inicijativa “Narod odlučuje” traži snižavanje praga s pet na četiri posto, uvođenje tri preferencijska glasa bez praga od 10 posto, smanjivanje broja zastupnika sa 151 na 120, pravo na dopisno glasovanje dijaspori te značajnu redukciju prava nacionalnih manjina. Sa prikupljanjem potpisa započinju u nedjelju 13. svibnja, a potrebno je prikupiti potpise 10 posto upisanih birača. Na dan 3. svibnja u evidenciju birača bila je upisana 3.747.721 osoba.