Premijer Srbije Ivica Dačić izjavio je nedavno za RTS da su strateški interesi te države danas u Bosni i Hercegovini u kojoj živi više od milion Srba. Srbijanski premijer izjavio je da će biti pritisaka na Republiku Srpsku da se revidira Dejtonski mirovni sporazum. Dio javnosti u Bosni i Hercegovini ocijenio je tu Dačićevu izjavu kao politički marketing, koji je uslijedio nakon postizanja briselskog sporazuma o Kosovu.
Licitiranje Kosovom i Republikom Srpskom tema je koja opeterećuje odnose Bosne i Hercegovine i Srbije više od 15 godina. Paralele se povlače kako kome zatreba u dnevnopolitičke svrhe, i to s obje strane Drine. Zbog toga je nedavnu izjavu predsjednika Vlade Srbije Ivice Dačića malo ko drugačije protumačio:
„Biće pritisci na RS. Biće pritisci da se revidira Dejtonski sporazum. Pa nije nama Kosovo jedino pitanje kojim treba da se bavimo.“
Profesor sa banjalučkog Fakulteta političkih nauka Đorđe Vuković smatra da u Dačićevim riječima ima i političkog marketinga, ali i realne analize budućih procesa u regionu.
„U prvom slučaju se nastavlja ta priča o srpskom nacionalnom pitanju na Balkanu, u kojem se Srbija nakon, eto, Kosova okreće ponovo ka značajnom dijelu srpskog naroda koji živi u BiH. Ima otvoreno i pitanje Vojvodine. A s druge strane, sasvim je normalno da se sad fokus interesovanja i domaće i međunarodne javnosti okreće ka možda jedinom preostalom, ozbiljnom i akutnom problemu, a to je ova drama u BiH“, kaže Vuković.
„Da bi se uzeo jače kurs u svoje ruke i da bi nastavili dalje na provođenju briselskog sporazuma - razumljivo je posmatrati izjave u tom kontekstu“, ocjenjuje Mujkić.
Mujkić ne želi spekulisati o tome da li je Dačić dobio signale iz Evropske unije koji upućuju na reviziju Dejtonskog sporazuma:
„Naprosto ne vidim u Evropi takvog jednog subjekta koji bi na takav način trgovao ili djelovao u tom smislu, tako da mislim da takav govor ima funkciju političkog manevra.“
Kratkovida politika
Bavljenje Srbima van Srbije glavni je politički adut te države već više od dvije decenije - podsjeća urednik medijskog projekta Buka Aleksandar Trifunović. Ta politika, koja se i danas nastavlja, pokazala se potpuno gubitničkom, ocjenjuje Trifunović.
„Već je potpuno jasno da priča Kosovo nije završila onako kako je obećevala ta ista politika i pošto je izgubila svaki način da ozbiljnije utiče na političke prilike na Kosovu i na život tamošnjih Srba, jedina preostala opcija je Srbi u BiH, odnosno Srbi iz RS-a“, zaključuje Trifunović.
A zvaničnici Republike Srpske ni danas ne isključuju mogućnost kosovskog scenarija za taj entitet. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović rekao je u razgovoru za agenciju Anadolija da treba razmišljati i o takvoj situaciji jer Narodna skupština RS ima Deklaraciju u kojoj se kaže da kada polovina UN-a prizna Kosovo, RS će smatrati da je promijenjen međunarodni sistem i da ima pravo da se odvoji.
Ni analitičari ne isključuju mogućnost promjena Dejtonskog sporazuma, ali ne na način kako bi to željele vlasti u RS. Profesor Đorđe Vuković smatra da je priča o neodrživosti Bosne i Hercegovine, na kojoj insistiraju političke strukture Republike Srpske, postigla kontra efekat:
„Veća je šansa da su uticali na prizivanje novih pritisaka i uređivanja odnosa u BiH. To govori o jednoj kratkovidoj, isključivoj, tvrdokornoj politici koja često izaziva kontra efekte.“
Analitičari napominju da se o reviziji Dejtona pričalo i da će se pričati još godinama. Aleksandar Trifunović ističe da je bitan trenutak u kojem se to spominje - onog momenta kada je prestala mogućnost da se Kosovo politički zloupotrebljava, aktivirala se priča o brizi za Srbima u Bosni i Hercegovini.
Licitiranje Kosovom i Republikom Srpskom tema je koja opeterećuje odnose Bosne i Hercegovine i Srbije više od 15 godina. Paralele se povlače kako kome zatreba u dnevnopolitičke svrhe, i to s obje strane Drine. Zbog toga je nedavnu izjavu predsjednika Vlade Srbije Ivice Dačića malo ko drugačije protumačio:
„Biće pritisci na RS. Biće pritisci da se revidira Dejtonski sporazum. Pa nije nama Kosovo jedino pitanje kojim treba da se bavimo.“
Profesor sa banjalučkog Fakulteta političkih nauka Đorđe Vuković smatra da u Dačićevim riječima ima i političkog marketinga, ali i realne analize budućih procesa u regionu.
„U prvom slučaju se nastavlja ta priča o srpskom nacionalnom pitanju na Balkanu, u kojem se Srbija nakon, eto, Kosova okreće ponovo ka značajnom dijelu srpskog naroda koji živi u BiH. Ima otvoreno i pitanje Vojvodine. A s druge strane, sasvim je normalno da se sad fokus interesovanja i domaće i međunarodne javnosti okreće ka možda jedinom preostalom, ozbiljnom i akutnom problemu, a to je ova drama u BiH“, kaže Vuković.
Asim Mujkić
I profesor sa sarajevskog Fakulteta političkih nauka Asim Mujkić mišljenja je da je u pitanju politički marketing kojim rukovodstvo u Srbiji nastoji steći jedan novi manevarski prostor.„Da bi se uzeo jače kurs u svoje ruke i da bi nastavili dalje na provođenju briselskog sporazuma - razumljivo je posmatrati izjave u tom kontekstu“, ocjenjuje Mujkić.
Mujkić ne želi spekulisati o tome da li je Dačić dobio signale iz Evropske unije koji upućuju na reviziju Dejtonskog sporazuma:
„Naprosto ne vidim u Evropi takvog jednog subjekta koji bi na takav način trgovao ili djelovao u tom smislu, tako da mislim da takav govor ima funkciju političkog manevra.“
Kratkovida politika
Bavljenje Srbima van Srbije glavni je politički adut te države već više od dvije decenije - podsjeća urednik medijskog projekta Buka Aleksandar Trifunović. Ta politika, koja se i danas nastavlja, pokazala se potpuno gubitničkom, ocjenjuje Trifunović.
„Već je potpuno jasno da priča Kosovo nije završila onako kako je obećevala ta ista politika i pošto je izgubila svaki način da ozbiljnije utiče na političke prilike na Kosovu i na život tamošnjih Srba, jedina preostala opcija je Srbi u BiH, odnosno Srbi iz RS-a“, zaključuje Trifunović.
A zvaničnici Republike Srpske ni danas ne isključuju mogućnost kosovskog scenarija za taj entitet. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović rekao je u razgovoru za agenciju Anadolija da treba razmišljati i o takvoj situaciji jer Narodna skupština RS ima Deklaraciju u kojoj se kaže da kada polovina UN-a prizna Kosovo, RS će smatrati da je promijenjen međunarodni sistem i da ima pravo da se odvoji.
Ni analitičari ne isključuju mogućnost promjena Dejtonskog sporazuma, ali ne na način kako bi to željele vlasti u RS. Profesor Đorđe Vuković smatra da je priča o neodrživosti Bosne i Hercegovine, na kojoj insistiraju političke strukture Republike Srpske, postigla kontra efekat:
„Veća je šansa da su uticali na prizivanje novih pritisaka i uređivanja odnosa u BiH. To govori o jednoj kratkovidoj, isključivoj, tvrdokornoj politici koja često izaziva kontra efekte.“
Analitičari napominju da se o reviziji Dejtona pričalo i da će se pričati još godinama. Aleksandar Trifunović ističe da je bitan trenutak u kojem se to spominje - onog momenta kada je prestala mogućnost da se Kosovo politički zloupotrebljava, aktivirala se priča o brizi za Srbima u Bosni i Hercegovini.