Prilikom pristupanja Evropskoj uniji, Bosna i Hercegovina će morati ispuniti određene uvjete koji se odnose na organsku proizvodnju. Predsjednik Saveza udruženja organskih proizvođača Federacije BiH Sejad Herceg tvrdi da će BiH morati pratiti evropske trendove i motivirati veći broj poljoprivrednika da se počnu baviti organskom proizvodnjom.
Ukoliko ne bude imala najmanje tri posto zemljišta na kojem sa uzgaja organska hrana, BiH bi se mogla suočiti sa dodatnim problemom prilikom pristupanja Evropskoj uniji, tvrdi Herceg i naglašava da se većina zemalja regije ne može, poput Bosne i Hercegovine, pohvaliti uspjesima u proizvodnji organske hrane.
"Nema niko, ni Srbija, ni Bosna i Hercegovina, Albanija, Makedonija, Crna Gora, nemaju ni 0,05 posto površina pod sektorom organske proizvodnje. Hrvatska je imala jednu uzlaznu putanju, i evo, njoj su omogućili ulazak u Evropsku uniju sa 2,3 posto površina u sektoru organske proizvodnje, a ona je taj trend sada jako brzo prevazišla i uspjela je da premaši taj procenat od tri posto", navodi Herceg.
U BiH im tek stotonjak poljoprivrednika koji imaju iskustva u proizvodnji organske hrane. Ostali ne znaju mnogo o prednostima ovakve proizvodnje i za njih ona i dalje predstavlja nepotreban rizik i manju mogućnost profita. Herceg naglašava da većina poljoprivrednika nije svjesna velikih mogućnosti koje ova proizvodnja nudi.
"Mi smo pokrenuli jedan projekat pripreme ispunjavanja tih uslova u prekograničnom području Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore, kroz projekat prekogranične saradnje, koju finansira Evropska komisija preko IPA programa. Nastojaćemo da uvedemo što više poljoprivrednih proizvođača i u tom smislu ćemo aplicirati prema IPA fondovima. To su projekti koji su minimalne vrijednosti 500.000 eura i maksimalne vrijednosti oko 2.000.000", ističe naš sugovornik.
Od profitabilnosti i formalnog ispunjavanja standarda s ciljem pristupanja Evropskoj uniji, važnije je buđenje svijesti građana o značaju zdrave prehrane, iako ona danas znači i izdvajanje više novca. Herceg ističe da su građani BiH zbunjeni trenutnom situacijom jer im se u trgovinama nudi mnoštvo lažnih organskih proizvoda, pa im je teško prepoznati istinski zdravu hranu.
"Jako teško je to prepoznati. Mi kroz Savez nastojimo da svakako proizvođači koji su u sektoru organske proizvodnje istaknu svoje certifikate da je taj proizvođač u fokusu organske proizvodnje. Ako dolazi iz Evropske unije on mora imati onaj zeleni list sa zvjezdicama okolo, i onda piše 'Organski proizvod' ", kaže Herceg.
Proizvodnja organske hrane
Međutim, ključni problem je to što BiH nema zakon koji bi regulirao oblast organske proizvodnje, tako da nema ni sankcija za one koji obmanjuju potrošače.
"Kad distribuirate organski proizvod u Srbiji, taj distributer koji krši propise i prodaje proizvod kao organski, a on nije, kad se to ustanovi, on ima kaznu od 7.000 do 30.000 eura. To su sigurno rigorozne kazne i u organskom sektoru, gdje postoji zakon, jako teško će se neko odlučiti na određenu malverzaciju", riječi su Hercega.
Herceg tvrdi da bi Bosna i Hercegovina, uz male napore, mogla postati zemlja organske proizvodnje, ali da za to vlast treba imati više sluha i mora omogućiti konkretne poticaje koji će motivirati poljoprivrednike da se bave uzgojem organske hrane. On kaže da je organska prozivodnja svjetski trend kojeg Bosna i Hercegovina ne može izbjeći, iako se u korist koju donosi do sada uvjerio tek manji broj bh. poljoprivrednika koji su se odvažili na promjene.
"Oni koji proizvode veće količine, oni to plasiraju prema tržištu Velike Britanije, skandinavskih zemalja i Evropske unije. Mi imamo takođe jako veliku potražnju za eteričnim uljima koja se trenutno plasiraju prema američkom tržištu i zaista imaju veliku potražnju. Skupljanje ljekovitog bilja i šumskih plodova, gljiva, to je trenutno sigurno jedna od najvećih izvozničkih disciplina, a sada imamo širenje potražnje jagodičastog voća. Šta god proizvodite u organskom sektoru, sigurno možete profitirati, budući da je potražnja jako velika", zaključuje Herceg.