Zemlje regije sabiraju utiske nakon sastanka šefova diplomatije Evropske unije. Napori Srbije da sa Kosovom uspostavi normalne međudržavne odnose i razriješi probleme, urodili su plodom. Brussels je u utorak objavio kako pristupni pregovori s Beogradom mogu početi. Čak je i njemačka kancelarka Angela Merkel, sa sjednice Bundestaga odaslala poruku kako će prva konferencija biti održana za mjesec dana.
Izvjestilac Evropskog parlamenta Jelko Kacin podsjeća da brzina ovisiti od uspostavljanja pune vladavine prava, ali da je odluka o početku pregovora snažno ohrabrenje.
“Svakako je to značajna odluka za Srbiju jer još uvek ima skeptika koji se zaklinju kao Angela Merkel neće nikad dozvoliti da krene na put ka EU i sad se jasno pokazalo da ti ljudi pripadaju prošlosti i da je EU posvećena da Srbiju isprati na putu njenih reformi i ubrzanom približavanju EU”, rekao je Kacin.
Kosovo je i dalje na prvom mjestu top liste uvjeta za Srbiju. Potvrđuje to i Florian Bieber, profesor na Univerzitetu u Gracu.
“Logično je da su odnosi sa Kosovom ostali jedan od uslova u evrointegracijama. Evropska unija nema nameru da u članstvo primi državu koja nema sređene odnose sa susednim zemljama. Možda će čak na samom kraju procesa, jednog dana, EU tražiti da Srbija prizna Kosovo. Postoje razne opcije kako će to izgledati ali zbog toga odnos Srbija – Kosovo mora da bude deo razgovora. Posao nije završen sa izborima i sporazumom od aprila”, kaže Biber. Detalji u tekstu Uspeh na dugom putu ka EU, Kosovo ostaje presudno.
Dvije države, prema ocjeni Brusselsa nisu napravile nikakav napredak - Makedonija i BiH. U BiH nije na snagu stupio ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. A potpisan je još prije 5,5 godina. Usput su izgubljene i sve pare koje je zemlja mogla dobiti da su njeni lideri pokazali i trunku volje za saradnju, što medjusobnu, što s Evropom.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Slovenije Karl Erjavec predlažu da se već početkom 2014. održi poseban sastanak Vijeća ministara EU - o ili za BiH.
Analitičar Adnan Huskić kaže da je ova inicijativa dobrodošla, ali da zavisi od niza okolnosti.
„Iako je ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak već rekao da teško da se može očekivati neki aktivniji angažman poput onoga kakav je viđen na Kosovu. I tu se moram složiti sa njegovom procjenom, pošto Evropskoj uniji predstoje izbori, što znači da se smanjuje mogućnost njihovog manevarskog prostora prema BiH. S druge strane, ukoliko bude aktivnijeg angažmana, on može i mora doći od strane Njemačke", navodi Huskić u prilogu Hoće li Brisel probuditi bh. političare.
Ima međutim i dobrih đaka, a najbolja na Balkanu trenutno je Crna Gora. Delegacija Vlade te zemlje otvorila je u srijedu pet poglavalja u pregovračkom procesu s EU. Oni koji se dotiču pravosuđa, sloboda i sigurnosti, posebno su važna, a činjenica da se otvaraju sada zapravo je znak da je Podgorica snažno zakoračila prema Brusselsu.
"Mislim da je današnji događaj značajan trenutak u procesu priključenja Crne Gore Evropskoj uniji", kaže direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
"Za crnogorsko društvo i sve one kojima je jako važno da proces demokratizacije bude što kvalitetniji i brži ovo je dobra vijest jer otvaranje ovih poglavlja će značiti punu konkretizaciju zahtjeva prema domaćim institucijama od strane EU, da se konačno pojave sasvim konkretni i mjerljivi rezultati u smislu napretka izgradnje tih institucija i posebno, što je za nas u ovom trenutku naročito važno i što predstavlja veliko oprerećenje, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala", rekla je Uljarević. Opširnije u tekstu Crna Gora otvorila ključna poglavlja.
Izvjestilac Evropskog parlamenta Jelko Kacin podsjeća da brzina ovisiti od uspostavljanja pune vladavine prava, ali da je odluka o početku pregovora snažno ohrabrenje.
“Svakako je to značajna odluka za Srbiju jer još uvek ima skeptika koji se zaklinju kao Angela Merkel neće nikad dozvoliti da krene na put ka EU i sad se jasno pokazalo da ti ljudi pripadaju prošlosti i da je EU posvećena da Srbiju isprati na putu njenih reformi i ubrzanom približavanju EU”, rekao je Kacin.
Kako zemlje regije napreduju ka EU
“Logično je da su odnosi sa Kosovom ostali jedan od uslova u evrointegracijama. Evropska unija nema nameru da u članstvo primi državu koja nema sređene odnose sa susednim zemljama. Možda će čak na samom kraju procesa, jednog dana, EU tražiti da Srbija prizna Kosovo. Postoje razne opcije kako će to izgledati ali zbog toga odnos Srbija – Kosovo mora da bude deo razgovora. Posao nije završen sa izborima i sporazumom od aprila”, kaže Biber. Detalji u tekstu Uspeh na dugom putu ka EU, Kosovo ostaje presudno.
Dvije države, prema ocjeni Brusselsa nisu napravile nikakav napredak - Makedonija i BiH. U BiH nije na snagu stupio ni Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju. A potpisan je još prije 5,5 godina. Usput su izgubljene i sve pare koje je zemlja mogla dobiti da su njeni lideri pokazali i trunku volje za saradnju, što medjusobnu, što s Evropom.
Ministri vanjskih poslova Hrvatske Vesna Pusić i Slovenije Karl Erjavec predlažu da se već početkom 2014. održi poseban sastanak Vijeća ministara EU - o ili za BiH.
Analitičar Adnan Huskić kaže da je ova inicijativa dobrodošla, ali da zavisi od niza okolnosti.
„Iako je ministar vanjskih poslova Slovačke Miroslav Lajčak već rekao da teško da se može očekivati neki aktivniji angažman poput onoga kakav je viđen na Kosovu. I tu se moram složiti sa njegovom procjenom, pošto Evropskoj uniji predstoje izbori, što znači da se smanjuje mogućnost njihovog manevarskog prostora prema BiH. S druge strane, ukoliko bude aktivnijeg angažmana, on može i mora doći od strane Njemačke", navodi Huskić u prilogu Hoće li Brisel probuditi bh. političare.
Ima međutim i dobrih đaka, a najbolja na Balkanu trenutno je Crna Gora. Delegacija Vlade te zemlje otvorila je u srijedu pet poglavalja u pregovračkom procesu s EU. Oni koji se dotiču pravosuđa, sloboda i sigurnosti, posebno su važna, a činjenica da se otvaraju sada zapravo je znak da je Podgorica snažno zakoračila prema Brusselsu.
"Mislim da je današnji događaj značajan trenutak u procesu priključenja Crne Gore Evropskoj uniji", kaže direktorka Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević.
"Za crnogorsko društvo i sve one kojima je jako važno da proces demokratizacije bude što kvalitetniji i brži ovo je dobra vijest jer otvaranje ovih poglavlja će značiti punu konkretizaciju zahtjeva prema domaćim institucijama od strane EU, da se konačno pojave sasvim konkretni i mjerljivi rezultati u smislu napretka izgradnje tih institucija i posebno, što je za nas u ovom trenutku naročito važno i što predstavlja veliko oprerećenje, borba protiv korupcije i organizovanog kriminala", rekla je Uljarević. Opširnije u tekstu Crna Gora otvorila ključna poglavlja.