U nekoliko gradova Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Crne Gore je započeo međunarodni festival animiranog filma, po gradu osnutka, Neumu, nazvan NAFF. Ovo je jubilarno X izdanje ove smotre, koja posljednjih godina privlači pažnju desetine autora iz čitavog svijeta. Razgovarali smo sa osnivačem i liderom festivala, najznačajnijim animatorom BiH, Jurinko Rajičem.
RSE: Počeo je X NAFF. Da li ste uspjeli održati obećanje kako će ovo izdanje biti nešto posebno?
Rajič: Uspjeli smo i nadam se da će tako ostati do kraja.
RSE: Govorilo se o dolasku predsjednika svih dosadašnjih žirija, o dolasku dva-tri oskarovca, o direktorima nekih velikih televizija. Da li ste uspjeli sve organizovati?
Rajič: Nije sve uspjelo. Uvijek neko negdje zaštopa. Imamo par otkaza. Došli su neki ljudi koje nismo očekivali, tako da kada sve sabereš, anuliralo se i dobro je.
RSE: Čini mi se kako je ipak neumski festival ovaj svoj jubilej označio jednim novim kvalitetom, novim korakom. Od ovog izdanja vi ste postali regionalna smotra.
Rajič: Faktički od prošle godine jer su bile projekcije i u Hrvatskoj. Od ove godine su i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori.
RSE: Osim Mostara i Dubrovnika, imat ćete Ramu i Cetinje?
Rajič: A u devetom mjesecu će biti i Budva jer nismo imali mogućnosti zbog tehničkih problema da to sada organiziramo. Zbog toga smo Budvu prolongirali. Vjerujem da će biti dobro i tamo.
RSE: Koliko će filmova i autora učestvovati ili učestvuje ove godine i iz kojih zemalja dolaze?
Animacija, ilustrativna fotografija
Rajič: Došlo je preko 600 filmova iz 42 zemlje, ali u takmičarskom programu su 52 filma. Što se tiče gostiju, autore ćemo imati iz devet zemalja kao goste. Od 52 filma, mislim da ih je 50 već dobilo neke nagrade. Program je stvarno izuzetno dobar.
RSE: Iz koje zemlje ima najviše filmova?
Rajič: Nećete vjerovati, 42 filma su došla iz Tajvana. Zamislite da Tajvan proizvodi toliko filmova, a nismo ni znali da postoje filmovi u Tajvanu. Animacija je uhvatila maha svugdje. Još da kod nas uhvati, bilo bi dobro.
RSE: Prošle godine je bio samo jedan domaći film na festivalu. Ove godine isto?
Rajič: Jeste. Prošle godine je to bio Linđo, a ove godine samo jedan 3D film banjalučkog autora. To je ustvari jedino i proizvedeno u zadnje dvije godine. Ništa drugo nije ni proizvedeno. Sve se nadaš da će biti bolje. Međutim prije sedam godina ih je bilo pet prijavljenih, a zadnje dvije godine dva.
RSE: I ovoga puta je konkurencija izuzetna. Festival je očito na glasu, pa je zanimanje autora razumljivo.
Rajič: Zadnje tri – četiri godine mi nemamo problema sa tim. Sada imamo problem sa prevelikim brojem koji nam dolazi. Mislim da je jedan fini glas otišao u svijet o festivalu u Neumu. Sada sve samo ide. Moramo samo paziti da ne uradimo neku pogrešku. Mislim da festival ima sve bolju i bolju budućnost.
RSE: I ove godine imate i više nego kompetentan žiri. Pretpostavljam da će biti teško odabrati pobjednike vaših osam kategorija. Mnogo je favorita, ali čini se kako prethodna priznanja, o kojima govorite, kod vaših žirija ne piju vode.
Rajič: Kod nas je žiri i pravljen malo drugačije, nego na ostalim festivalima. Od prvoga dana ne želim imati samo stručnjake za animirani film u žiriju, već sve vrste umjetnika - i muzičara, i slikara, i pjesnika. Uvijek sam želio da to bude neki opći dojam, a ne samo dojam struke. Struka je veoma teška kad odlučuje. Mi smo ljetni festival i pobjednici trebaju da budu gledljivi i prijatni filmovi, maestralno urađeni, a ne akademski.
Kod nas su svake godine obavezno dva – tri stručnjaka iz animiranog filma, ali i iz ostalih oblasti kulture. I ove godine su tu Pjer i Jasna Želica, Joško Marušić, Rastko Ćirić, Pencho Kucev, Nedžad Begović, Amina Begović, Sarah Van Den Boom, Ivan Čačić, Vlatko Filipović i Mirza Ibrahimpašić. Pola ih je iz animacije, a pola iz ostalih branši. Mislim da će kompetentno izabrati.
RSE: Oko festivala se svaki put, osim učesnika i članova žirija, okupi veliki broj filmskih radnika, animatora, likovnjaka. Uvijek je to zapravo prilika za brojne susrete, za predavanja, radionice. Hoće li toga biti i ove godine?
Rajič: Apsolutno. Rastko Ćirić će držati predavanja o stripu i povezanosti stripa, karikature i animiranog filma, što i jeste najveća veza. Gospodin den Boom iz Nizozemske će držati predavanje o produkciji, načinu finansiranja i prodaje animiranog filma, što svakog autora najviše interesira. O animiranom filmu u BiH će predavanje držati Nedžad Begović, koji je i najkompetentniji jer je od prvih dana u animaciji. Mislim da će biti interesantna predavanja. Uz ta predavanja ide 45 minuta panorama, onih dobrih filmova koji nisu mogli ući u takmičarski program.
RSE: Čitava decenija je iza vas i po svemu sudeći to nije bio uzaludan posao, već čak naprotiv. Čini mi se kako su rezultati festivala više nego vidljivi, da imaju neizbrisive tragove u kulturi BiH.
Rajič: Siguran sam da je tako. Možda ću zvučati prepotentno, ali je 100 posto tako. Već je preko 80 zemalja prošlo kroz Neum. Već nas svako zna i to je sada jedan brend Nauma, Hercegovine i BiH. Nadam se da će tako i ostati. Jeste bilo gadno ovih deset godina, ali valjda se isplatilo, kada je došlo do toga.
RSE: Prije festivala, animacije skoro da nije bilo u BiH, premda nema nešto previše filmova koji konkurišu, ali ipak je animacija oživjela u posljednjoj deceniji.
Animacija, ilustrativna fotografija
Rajič: Otkako je počeo festival, napravljeno je desetak autorskih filmova koji su bili prikazani na festivalu. Čak su dva odnijela nagradu. Od prošle godine je, upravo zahvaljujući neumskom festivalu, i posjeti Banjalučana sa Akademije, koji su pokrenuli Katedru animiranog filma na Filmskoj akademiji, nešto i postignuto, pokrenulo se. Kod nas je teško pokrenuti nešto. Nema se novaca, a animirani film je skupa igra.
RSE: Očigledno je više toga pokrenuto, napravilo prve korake, nego li je potpuno osvojilo ovaj ponuđeni prostor. Možemo li toj činjenici zahvaliti opštoj zapuštenosti ove naše kulture ili ima nekih posebnih razloga?
Rajič: MIslim da je opšta zapuštenost zbog toga što u svim branšama kulture ima ljudi koji hoće da rade i trude se, velikih talenata, ali ne možeš bez cigle zgradu praviti. Treba kupiti cigle.
RSE: Vi srećom imate potpuno bitne institucije u BiH, u Federaciji i nekim međunarodnih forumima, ali to očigledno nije dovoljno bez spoznaje, koja mene čudi da je nema, o tome šta ovaj festival i okupljanje te svjetske elite može donijeti jednom okruženju. Kako je Hercegovina ne prepoznaje, recimo nema interes za pravu potporu ovom festivalu, kao izvorištu turističkog buma?
Rajič: Definitivno je tu najmanja potpora. Nema je nikako. Ministarstvo kulture i sporta i Fondacija za kinematografiju nas definitivno sve vrijeme prate i podržavaju. Nisu to neka sredstva, ali nas redovno podržavaju, pa se na njih možemo osloniti i nešto planirati. Prošlih par godina je i Ministarstvo turizma počelo da nas podržava.
Nevjerovatna je stvar da nas je Američka ambasada, koja je stranac u našoj zemlji, prva prepoznala i već šest godina nas ljudski podržava. Da nije bilo njih, četiri zadnje godine se ne bi mogle ni održati. Od ove godine nam je partner i OESS BiH. Zahvaljujući, više stranim čimbenicima, uspijevamo da to dotjeramo do kraja. A našima će se valjda jednom otvoriti oči. Kad uprazno pričaš, onda ne trebaš ni pričati. Tjeraj svoje i šuti.