Radovi na izgradnji autoputa na sjeverozapadu Bosne i Hercegovine trebali bi započeti sredinom jula, u sjeni kritika zbog tajnosti koncesionog ugovora sklopljenog s kineskim investitorima.
Autoput Banja Luka - Prijedor, dug četrdesetak kilometara i vrijedan oko 297 miliona eura, gradit će kineska kompanija "Shandong Hi-Speed International (SDHS)".
S tom firmom je Vlada bh. entiteta Republika Srpska sredinom decembra 2018. godine potpisala ugovor o koncesiji.
No, unatoč insistiranju civilnog sektora i opozicijskih stranaka da entitetska Vlada objavi detalje dogovorenog posla s kineskim investitorima, ugovor do danas nije dostupan na uvid javnosti.
Poznato je da će kineska kompanija 30 godina naplaćivati putarinu na autoputu, od čega očekuje prihode od 30 miliona eura godišnje.
Ukoliko ne bude dovoljno prometa na autoputu, vlast Republike Srpske obavezala se da će kineskoj kompaniji iz entitetskog budžeta plaćati razliku.
Pročitajte i ovo: Dodik: Saradnja sa kineskom kompanijom na zavidnom nivou'Sumnja u korupciju'
Organizacija Transparency International u BiH pokrenula je početkom ove godine upravni spor protiv Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske.
Na taj korak odlučila se nakon što joj je odbijen zahtjev za dostavljanjem kopije koncesionog ugovora sklopljenog sa kineskom kompanijom.
Predstavnik TI u BiH Damjan Ožegović kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da očekuje sudsku presudu u korist ove organizacije, s obzirom na to da se radi o podacima koji su skriveni od građana unatoč tome što su od javnog interesa.
"Kineskim izvođačima će se ovaj autoput debelo isplatiti. Zbog toga smo tražili podatke da vidimo šta će ostati entitetskom budžetu, imajući u vidu da je vladala potpuna netransparetnost sa izborom izvođača", kaže on.
Ožegović, također, ističe da javni interes mora imati prednost nad ličnim i privatnim interesima, upozoravajući da tamo gdje nedostaje transparetnosti "uvijek postoji sumnja za koruptivne rizike i neki skriveni interes".
Vlada i investitori bez komentara
Firma "Shandong Hi-Speed International (SDHS)" kojoj je dodijeljena koncesija registrirana je u Banjoj Luci.
Riječ je o predstavništvu kompanije "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group" koja je u državnom vlasništvu Kine, a bavi se među ostalim građevinarstvom.
Tokom posjete RSE nije mogao dobiti komentar u banjalučkoj filijali te kompanije, čiji predstavnici nisu pristali na razgovor o planovima izgradnje i odredbama koncesionog ugovora.
Prostorije firme "Shandong Hi-Speed International" u Banjoj Luci
Radnici ove firme u Banjoj Luci naveli su, među ostalim, da nemaju uposlenika zaduženog za kontakt s medijima.
Iz Vlade Republike Srpske, odnosno Ministarstva saobraćaja i veza Republike Srpske također nisu odgovorili na upit RSE za razgovor o odredbama koncesionog ugovora i okolnostima izgradnje autoputa.
Zašto je ugovor tajan?
Slobodan Stanarević, vršitelj dužnosti direktora javnog preduzeća "Autoputevi Republike Srpske", čiji je osnivač entitetska Vlada, povtrdio je za RSE da su kineski investitori spremni za otvaranje gradilišta do sredine jula.
"Što se tiče Kineza, oni su bili spremni i ranije, ali je bilo problema sa eksproprijacijom zemljišta", kazao je Stanarević za RSE.
Na izgradnji će biti angažuirano oko 500 radnika. Među njima je i oko 150 kineskih radnika i inženjera za čiji boravak su izgrađana dva kampa na području Banje Luke i Prijedora.
Također očekuje se i izbor firmi nadležnih za nadzor radova koji bi, prema najavama, trebali trajati četiri godine.
"Mislim da će oni s tim ići što prije, jer imaju koncesiju na 30 godina i njima se ne isplati da to dalje usporavaju", kaže on.
Na upit RSE zašto koncesioni ugovor ima oznaku tajnosti, Stanarević je rekao da smatra da za tim nema potrebe, te da je spreman javno objaviti ovaj dokument. No, unatoč obećanju RSE-u nije dostavio kopiju tog dokumenta.
Objavljivanje ugovora najavio je krajem prošle godine i predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković. On je tada u izjavi novinarima kazao da će to učiniti kada to dozvole investitori, ističući da "oni to u ovom momentu ne dozvoljavaju".
Pročitajte i ovo: Premijer RS: Objavićemo ugovor o izgradnji autoputa kada Kinezi dozvole'U EU ovakvi ugovori nemogući'
Igor Crnadak iz Partije demokratskog progresa, opozicijske stranke iz Republike Srpske, ističe da je od Vlade tog entiteta nekoliko puta tražio informacije o odredbama koncesionog ugovora.
"I dalje javnost ne može dobiti informaciju šta piše u tom ugovoru, što može značiti da ima nekih kriminalnih radnji", ističe Crnadak za RSE.
Naglašava i da u Evropskoj uniji, čijem članstvu teži i Bosna i Hercegovina, nije moguće potpisivati ovakve ugovore i "na takav način trošiti javna sredstva".
"Ako vam dođe investitor koji hoće da skrije šta piše, treba mu se zahvaliti i reći da ide negdje drugo potpisivati takve ugovore", ističe on.
Pročitajte i ovo: Mještani Kozarca na putu kineskim investitorimaDa li je autoput neophodan?
Osim o tajnosti koncesionog ugovora, opozicija i analitičari propituju i ekonomsku opravdanost izgradnje autoputa između Banje Luke i Prijedora.
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović mišljenja je da se u tom projektu ne može govoriti o koncesiji nego da se radi o javno-privatnom partnerstvu.
"Ugovor niko nije video, ali je rečeno da sadrži klauzulu da će, ako ne bude prihoda od putarine, doplata ići od građana odnosno iz budžeta Republike Srpske. Ukoliko tu postoji obaveza Republike Srpske, onda to nije koncesija", kaže za RSE.
Pavlović ističe i da ne postoje proizvodni pogoni na području od Banje Luke do Prijedora kojima treba autoput.
"Ko god se vozio automobilom za Prijedor zna da tu nema nikakve posebne gužve niti posebnog opravdanja za izgradnju autoputa. Ulaziti u investiciju za koju nema potrebe, za izgradnju autoputa koji nema ko da koristi, krajnje je ekonomski neracionalno", ističe on.
U Bosni i Hercegovini je u posljednjih dvadesetak godina izgrađeno nešto više od 200 kilometara autoceste, a riječ je uglavnom o odvojenim cestovnim dionicama.
Možda vas zanima: Političke barijere na bosanskim autocestamaOd toga je nešto više od 114 kilometara izgrađeno na području entiteta Federacija BiH, dok je u Republici Srpskoj u upotrebi 106 kilometara autoputa.
Početak izgradnje autoputa Banja Luka – Prijedor ozvaničen je još u novembru 2021. godine.
Ne propustite: Dodik: Saradnja sa kineskom kompanijom na zavidnom nivouNa svečanosti kojoj su tada prisustvovali predstavnici Vlade Republike Srpske i kineski investitori, poručeno je kako će radovi biti završeni u roku od tri godine, te da će krajem 2024. godine Banja Luka i Prijedor biti povezani modernim autoputem.
No, gradnji po predloženoj trasi protivili su se mještani nekoliko sela smještenih između Banje Luke i Prijedora, nezadovoljni planiranim rušenjem kuća na tom području.
"To je sada riješeno za dva i po kilometra autoputa. Kako budu gradili tako će rješavati i ostatak", kaže Stanarević.
Trasa autoputa mijenjana je u 2021. godini zbog žalbi mještana Kozarca, naselja u općini Prijedor, koji su tvrdili da im postojeći plan ugrožava stambene objekte i zemljište.
Autoput Banja Luka - Prijedor nije jedini projekt u Bosni i Hercegovini u kojem je angažirana kompanija "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group".
Vlada Republike Srpske objavila je prije nekoliko dana da je ta firma uputila pismo namjere za izgradnju brze ceste od Bijeljine prema Podromaniji, preko Foče do Trebinja.
Također, dio je kineskog konzorcija kojem je dodijeljen posao rekonstrukcije tramvajske pruge u Sarajevu. Ugovor za taj posao, vrijedan više od 20 miliona eura, kineskom konzorciju dodijelila je Vlada Kantona Sarajevo (jedan od deset kantona u Federaciji BiH) u junu 2021. godine. Rok za okonačanje radova je kraj augusta.
I Vlada tog kantona suočava se s kritikama, koje dolaze prvenstveno iz opozicijskih krugova iz kojih navode da su cijene, rokovi te druge odredbe ugovora sa kineskim konzorcijem dobile oznaku tajnosti.
Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta nije odgovorio na upit RSE za razgovor o ovoj temi.
Kineska kompanija "China Shandong International Economic and Technical Cooperation Group" bila je angažirana i na izgradnji autoputeva u Srbiji.