Skoro tri milijarde KM duguje se u BiH za poreze i doprinose, pokazuju podaci entitetskih poreskih uprava. Od ovog iznosa skoro 80 odsto odnosi se na dugovanja za doprinose radnicima, od kojih mnogi žive na rubu egzistencije. Sindikalci, koji su godinama upozoravali na ovo stanje, tvrde da je ovo najbolji pokazatelj nebrige političara za građane, a ekonomisti smatraju da se iz ovoga vidi da u BiH postoje privilegovani, te da i sama država krši svoje zakone.
Osam godina bez uplaćenih doprinosa i sa 13 neisplaćenih plata žive radnici preduzeća Trudbenik iz Doboja, koje poreskoj upravi Republike Srpske duguje 4,5 miliona KM po osnovu poreza i doprinosa. Predsjednik sindikata ovog preduzeća, Predrag Jorgić, kaže da 120 radnika koji rade u preduzeću, više ne žive život dostojan čovjeka.
„Ljudi su u tolikim problemima da nemaju za vreću brašna, čovječe. Radiš ovdje do tri sata, poslije tri moraš ići negdje na dnevnicu, da bi zaradio, da možeš da preživiš. To ti je to. Mi imamo sada sedam-osam ljudi koji trebaju ići u penziju, koji su navršili četrdeset godina, još su tu, jer ne mogu otići dok ne bude taj socijalni program, da uđu u taj socijalni program.“
Slučajevi poput ovog vrlo su česti u Bosni i Hercegovini. Naime, podaci entitetskih poreskih uprava pokazuju da se na osnovu poreza i doprinosa u BiH duguje skoro tri milijarde KM. Od toga, 1,420.000.000 KM je dug u Republici Srpskoj. Od ovog iznosa čak 680,000.000 duguje 19.000 preduzeća za doprinose na lična primanja radnika. Uprkos tome, ova dugovanja je teško naplatiti, mišljenja je direktorica Poreske uprave ovog entiteta, Zora Vidović.
„Ja vam tvrdim da Poreska uprava, sa ovim kapacitetom ljudi, sa materijalnim sredstvima sa kojima raspolaže, i sa tehnikom kojom raspolaže, ne može svoju aktivnost u naplati podići ni 0,5 posto.“
I u Federaciji BiH dugovanja za poreze i doprinose iznose oko milijardu i po KM, od čega se 80 odsto odnosi na dugovanja po osnovu doprinosa. Najveći dužnici, kao i u drugom entitetu, jesu državna preduzeća od kojih su mnoga ugašena, te je te dugove nemoguće naplatiti, objašnjava portparol Porezne uprave Federacije, Adisa Hamzić.
„Dugovanja tih poreznih obveznika rezultat su, prije svega, promjene društveno-ekonomskog sistema, koji su usljed tranzicije sistema ostali bez sredstava za rad, zbog čega nisu mogli ostvarivati dovoljan iznos prihoda i izmirivati svoje obaveze. Prema evidencijama Porezne uprave FBiH, 41 posto duga odnosi se na porezne obveznike sa učešćem državnog kapitala u strukturi vlasništva. Naplatu tih dugovanja Porezna uprava FBiH preuzela je od 2002. godine. Ovi porezni obveznici su nelikvidni, a njihova imovina najčešće je opterećena hipotekom po osnovu bankarskih kredita koje su podizali.“
Sindikalci su godinama upozoravali na kršenje zakona i prava radnika kojima se ne uplaćuje staž, zdravstveno osiguranje, a mnogima se ne isplaćuju ni plate, tvrdi predsjednica Saveza sindikata Republike Srpske, Ranka Mišić. Ona ističe da je ovako nešto moguće samo u BiH, zemlji u kojoj nema odgovornosti za kršenje zakona.
„U normalnim zemljama takve stvari se ne dešavaju zato što zakoni funkcionišu, zakoni se primjenjuju. Ako se desi da neko utaji i najmanju količinu novca koji je morao uplatiti državi, za to odgovara. Kod nas niko ne odgovara ni za šta.“
Damir Miljević
Ako pak ekonomiste pitate, u zemljama gdje državna preduzeća duguju najviše, nema govora o vladavini zakona.
„Država, umjesto da bude uzor, građanima i privrednicima, kad je u pitanju plaćanje poreza, ona je u suštini glavni dužnik, ona radi mimo zakona preko državnih preduzeća, u kojima rade oni koji su politički podobni a ne sposobni“, kaže Damir Miljević.
Razlog nastanka ovolikih dugovanja Miljević vidi u svjesnom političkom i sistemskom dozvoljavanju određenim preduzećima i biznismenima da izbjegavaju obaveze, pa je tako sada i realnost naplate ovih potraživanja jako mala.
„Imate situacije gdje se firmama godinama gleda kroz prste da ne plaćaju poreze. Dobar dio tih firmi sad već postoji fiktivno. Prema tome, mislim da je realna mogućnost naplate toga svega možda oko 20-40 posto. I u tom slučaju radi se o ogromnom novcu, međutim, vlastima očito nije u interesu da se radi, njima je uvijek lakše, kad im nedostaje novca, da posegnu za kreditima i na taj način 'riješe' problem nedostatka novca.“
Radi objašnjenja šta ovolika dugovanja znače, treba istaći da novac za doprinose spada u vanbudžetska sredstva koja se dostavljaju fondovima penzijskog i invalidskog osiguranja, te fondovima zdravstvenog osiguranja i socijalne zaštite, koji zbog njihovog neuplaćivanja moraju dizati kredite kako bi ostvarili svoju primarnu funkciju. Primjera radi, samo Fondu PIO Republike Srpske nedostaje skoro 400,000.000 KM, pa se i penzije isplaćuju zajmovima kod banaka ili doznakama iz budžeta ovog entiteta, što stvara nove dugove.