Prošle sedmice u Istočnom Sarajevu održan je XI međunarodni festival profesionalnih lutkarskih pozorišta. Tim povodom u goste sam pozvao Vitomira Mitrića, direktora Forum teatra, institucije koja je bila organizator Lut-festa.
Mitrić: XI međunarodni festival lutkarskih profesionalnih pozorišta za djecu održan je od 10. do 14. maja. Na festivalu su nastupila pozorišta iz Srbije, Češke, Ukrajine, Rusije, Hrvatske, Bugarske i Bosne i Hercegovine. Festival već 11 godinu okuplja najbolja pozorišta svjetske produkcije. Predstave se održavaju u takmičarskom programu. Festival ima i svoje prateće programe, koji su svake godine drugačiji. Osmišljen je prema konceptu koji savjet festivala predloži.
Ove godine festival je otvorila lutkarska opera pozorišta lutaka Piniko iz Beograda. Možda je koincidencija da je Mocart napisao tu operu kada je imao 11 godina. U isti dan smo imali predstavu Princeza od Romanije, u produkciji Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo. Iz Češke Republike vidjeli smo predstavu Kako je Kuba išao Markiti. U večernjem terminu na dan otvaranja, teatar Puls iz Srbije je izveo predstavu Crno jagnje.
Ove godine prvi pun na festivalu se prijavilo pozorište iz Ukrajine, Regionalni lutkarski teatar, koji je imao predstavu Potkovica za sreću. Pozorište Okno iz Rusije je izvelo predstavu, koja je na neki način ogledalo festivala, a to je predstava Bajka o zlatnom pjetliću.
Državni lutkarski teatar iz Bugarske se predstavio sa predstavom Rapunzel, a zagrebačko Kazalište lutaka je izvelo predstavu Ježeva kućica.
Predstave su gledala djeca sa svih opština Istočnog Sarajeva, Pala, Starog grada. Publiku smo organizovano dovodili na festival da pogledala ove predstave.
Zadnjeg dana festivala, pozorište iz Mostara je izvelo predstavu Kresivo. Prikazan je i kratki animirani film Igrokaz za krompire - Nesrećna Kafina, Studija crtanog filma 98 iz Niša (Srbija). Publika je mogla vidjeti i lutkarsku predstavu Vuk i sedam jarića, članova Udruženja osoba s poteškoćama u razvoju Vratite nam osmijeh iz Istočnog Sarajeva.
Mitrić: Imali smo susrete sa pjesnicima. U pratećom programu bile su promocije knjiga Ines, autora Voje Vujanovića, i Tačka na izletu, autora Predraga Bjeloševića. Bili su upriličeni i susreti s pjesnicima Todom Nikoletić i Duškom Milinović.
U stručnom dijelu festivala smo predstavili stručne knjige Male teatrologije lutkarstva, Radoslava Lazića i magistarski rad o lutkarstvu, Amele Vučenović.
Pjesnik Todo Nikoletić je vodio radionicu Poezija i lutke.
Festival je imao bogat i obilan program. Profesor doktor Radoslav Lazić je rekao da je festival ove godine dobio punu vertikalu u svom programskom dijelu.
Odnjegovali veliki broj gledalaca
Mitrić: Do sada na festivalima je učestvovalo 30 zemalja. Moglo bi se reći da je izvedeno oko 110 predstava, a mislim da je na festivalima bilo oko 700 učesnika.
Mitrić: Mislim da se držimo teorije da on ima veliki zadatak u obrazovanju i edukaciji mladih i djece. Imali smo i tribinu koja je održana u okviru festivala - Značaj lutkarstva u obrazovanju. Festival ipak nije imao onoliki značaj da je stvorio festivalsku produkciju, da je stvorio više lutkarskih pozorišta, samim tim što traje 11 godina. Vjerujemo da će u narednom periodu i taj segment biti ispunjen.
Mitrić: Ima malih pomaka, ali ne onakvih kakve smo očekivali. Najznačajnije je to što smo mi odnjegovali veliki broj gledalaca i publike.
Dobili smo sve pohvale od učesnika festivala i gostiju da je festival organizaciono i po posjeti najbolji u poređenju sa svjetskim festivalima. To mi je značajno jer je tu misiju festival postigao.
Mitrić: To pitanje je malo teško. Pomoglo je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, ali su i lokalne institucije u tom prvom momentu podržale festival. Festival je završen sa finansijskim dijelom koji je bio neophodan da se festival održi.
Velike su obaveze festivala. Bilo je teško ove godine, ali festival se mora uraditi. Nije bilo programskih pomjeranja niti odustajanja od bilo kojih segmenata u programu. Mislim da to možemo smatrati velikim uspjehom festivala.
RSE: Mada je festival završen, bilo bi zanimljivo čuti brojke, imena, adrese kuća koje su učestvovale, napraviti malu inventuru ovogodišnjeg festa.
Mitrić: XI međunarodni festival lutkarskih profesionalnih pozorišta za djecu održan je od 10. do 14. maja. Na festivalu su nastupila pozorišta iz Srbije, Češke, Ukrajine, Rusije, Hrvatske, Bugarske i Bosne i Hercegovine. Festival već 11 godinu okuplja najbolja pozorišta svjetske produkcije. Predstave se održavaju u takmičarskom programu. Festival ima i svoje prateće programe, koji su svake godine drugačiji. Osmišljen je prema konceptu koji savjet festivala predloži.
Ove godine festival je otvorila lutkarska opera pozorišta lutaka Piniko iz Beograda. Možda je koincidencija da je Mocart napisao tu operu kada je imao 11 godina. U isti dan smo imali predstavu Princeza od Romanije, u produkciji Kulturnog centra Istočno Novo Sarajevo. Iz Češke Republike vidjeli smo predstavu Kako je Kuba išao Markiti. U večernjem terminu na dan otvaranja, teatar Puls iz Srbije je izveo predstavu Crno jagnje.
Ove godine prvi pun na festivalu se prijavilo pozorište iz Ukrajine, Regionalni lutkarski teatar, koji je imao predstavu Potkovica za sreću. Pozorište Okno iz Rusije je izvelo predstavu, koja je na neki način ogledalo festivala, a to je predstava Bajka o zlatnom pjetliću.
Državni lutkarski teatar iz Bugarske se predstavio sa predstavom Rapunzel, a zagrebačko Kazalište lutaka je izvelo predstavu Ježeva kućica.
Predstave su gledala djeca sa svih opština Istočnog Sarajeva, Pala, Starog grada. Publiku smo organizovano dovodili na festival da pogledala ove predstave.
Festival već 11 godinu okuplja najbolja pozorišta svjetske produkcije. Predstave se održavaju u takmičarskom programu. Festival ima i svoje prateće programe, koji su svake godine drugačiji.
Zadnjeg dana festivala, pozorište iz Mostara je izvelo predstavu Kresivo. Prikazan je i kratki animirani film Igrokaz za krompire - Nesrećna Kafina, Studija crtanog filma 98 iz Niša (Srbija). Publika je mogla vidjeti i lutkarsku predstavu Vuk i sedam jarića, članova Udruženja osoba s poteškoćama u razvoju Vratite nam osmijeh iz Istočnog Sarajeva.
RSE: Pored predstava, održano je i niz promocija?
Mitrić: Imali smo susrete sa pjesnicima. U pratećom programu bile su promocije knjiga Ines, autora Voje Vujanovića, i Tačka na izletu, autora Predraga Bjeloševića. Bili su upriličeni i susreti s pjesnicima Todom Nikoletić i Duškom Milinović.
U stručnom dijelu festivala smo predstavili stručne knjige Male teatrologije lutkarstva, Radoslava Lazića i magistarski rad o lutkarstvu, Amele Vučenović.
Pjesnik Todo Nikoletić je vodio radionicu Poezija i lutke.
Festival je imao bogat i obilan program. Profesor doktor Radoslav Lazić je rekao da je festival ove godine dobio punu vertikalu u svom programskom dijelu.
Odnjegovali veliki broj gledalaca
RSE: Koliko učesnika i iz kojih zemalja je učestvovalo do sada na festivalu?
Mislim da se držimo teorije da on ima veliki zadatak u obrazovanju i edukaciji mladih i djece. Imali smo i tribinu koja je održana u okviru festivala - Značaj lutkarstva u obrazovanju.
RSE: Ovaj festival se doima kao istinsko osvježenje jer lutkarstvo kod nas izumire, a prvi kontakt sa pozorištem često je presudan u procesu odrastanja.
Mitrić: Mislim da se držimo teorije da on ima veliki zadatak u obrazovanju i edukaciji mladih i djece. Imali smo i tribinu koja je održana u okviru festivala - Značaj lutkarstva u obrazovanju. Festival ipak nije imao onoliki značaj da je stvorio festivalsku produkciju, da je stvorio više lutkarskih pozorišta, samim tim što traje 11 godina. Vjerujemo da će u narednom periodu i taj segment biti ispunjen.
RSE: Zanima me povratna reakcija, da li se ovih 10 godina odražava na našu lutkarsku produkciju i edukaciju? Ne vidim nekih pomaka.
Mitrić: Ima malih pomaka, ali ne onakvih kakve smo očekivali. Najznačajnije je to što smo mi odnjegovali veliki broj gledalaca i publike.
Dobili smo sve pohvale od učesnika festivala i gostiju da je festival organizaciono i po posjeti najbolji u poređenju sa svjetskim festivalima. To mi je značajno jer je tu misiju festival postigao.
RSE: Da li su nadležni organi prepoznali značaj ovoga festivala? Kako namičete sredstva za festival?
Mitrić: To pitanje je malo teško. Pomoglo je Ministarstvo prosvjete i kulture Republike Srpske i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, ali su i lokalne institucije u tom prvom momentu podržale festival. Festival je završen sa finansijskim dijelom koji je bio neophodan da se festival održi.
Velike su obaveze festivala. Bilo je teško ove godine, ali festival se mora uraditi. Nije bilo programskih pomjeranja niti odustajanja od bilo kojih segmenata u programu. Mislim da to možemo smatrati velikim uspjehom festivala.