U subotu, 20. novembra, po prvi put u BiH, bit će održana manifestacija Noć teatra, koja je već tradicionalna u evropskom okruženju, a u susjednoj Hrvatskoj održava se po treći put. Kuriozitet ove naše je u izuzetnom broju učesnika - 32 institucije, koje se bave pozorišnom produkcijom, i to iz 16 naših gradova, besplatno će otvoriti svoje prostore, sa željom da uspostave novu relaciju sa publikom.
Prvi partner i nacionalni koordinator ovog međunarodnog projekta je Zeničko narodno pozorište, a o detaljima govori njegov direktor, Hazim Begagić.
Begagić: Suština je da se svi teatri, bilo da su privatni, javni, narodni, ne samo profesionalni, ali i amaterski, akademije koje u okviru redovnih nastavnih aktivnosti imaju pozorišnu produkciju, centri za kulturu, koji u okviru dramskih sekcija produciraju nekakve teatarske sadržaje, u toj jednoj noći ujedine oko jedinstvene ideje, da otvorimo vrata našoj publici, da naše programske sadržaje, koje nudimo besplatno, ponudimo našoj publici i da zajednički radimo na realizaciji jedinstvene misije, a to je popularizacija i afirmacija umjetnosti uopšte, a posebno teatarske umjetnosti.
To se može odvijati u vlastitim prostorima, na matičnim scenama, u gostovanjima i zajedničkim projektima, ne moraju to biti premijere. Pored klasičnih teatarskih sadržaja, a to su pozorišne predstave, može biti čitav niz pratećih programa, kao što su tribine, izložbe ili diskusije.
Begagić: Predstavu za mlade, Mladi princ i istina, koja će početi u 15:00. Lutkarsku predstavu za najmlađe, sa početkom u 17:00, Četiri princeze i jedan zmaj. Komediju rađenu po predloški Vudi Alena, Seks, laži i divlje guske, u 19:30.
Pored toga, tog dana, radimo u dva navrata, akciju otvorenih vrata za srednjoškolce i osnovoškolce sa područja Zenice i šire regije centralne BiH, koja će pokazati šta se krije sa druge strane pozorišne zavjese. Radimo obilazak pozorišnih magacina, kostima, rekvizita, šminkernicu, vlasuraljnicu, glumačke garderobe i svega onoga što je mladim ljudima interesantno da pogledaju u jednom teatru.
Imamo i dvije izložbe, dvije mlade zeničke dizajnerice i jednog mladog zeničkog slikara.
Begagić: Siguran sam da kontinuirano moramo raditi na približavanju našoj publici, ne samo na njegovanju odnosa koje imamo sa postojećom publikom, već moramo maksimalno iskoristiti sve naše potencijale da animiramo i onu potencijalnu publiku koja je spremna dolaziti u teatar, ali radi niza okolnosti nije to uvijek u prilici.
Prihvatam činjenicu da se trenutno kultura u BiH ne nalazi baš u najboljoj situaciji, ali s druge strane, sve ono što nude malo agresivniji oblici marketinga, koji su prihvatljivi i koje pozorište može da koristi, naročito kada je u pitanju mlada publika, mi moramo da koristimo, ako želimo da omasovimo posjete teatrima i da se približimo što široj publici.
Ovo je pilot projekt. Prvu godinu se organizira u BiH. Za razliku od susjedne Hrvatske, kada su se prve godine uključila svega dva teatra, mi ove godine imamo 32 teatra iz 16 bosansko-hercegovačkih gradova. Bez želje da budemo pretenciozni, čini mi se da se radi o najmasovnijoj teatarskoj manifestaciji u BiH, sigurno u poslijeratnom periodu, a ako ne i u istoriji bosansko-hercegovačkog teatra.
Otvaranje ka drugim teatrima i partnerskoj saradnji
Begagić: Bosansko narodno pozorište Zenica je teatar srednjeg obima, po svemu, izuzev po svojoj zgradi. Tu smo apsolutno prvi jer Bosansko narodno pozorište Zenica ima to zadovoljstvo da radi u najuslovnijem teatarskom prostoru u BiH.
Imamo 68 uposlenika. U umjetničkom ansamblu imamo 24 uposlenika, od čega 18 glumaca. Radimo kontinuirano na profesionalizaciji i podmlađivanju glumačkog ansambla. Godišnje produciramo četiri do pet predstava na velikoj sceni.
Jako smo ponosni na naš repertoarski segment dječije, omladinske i lutkarske scene, u okviru koje godišnje produciramo tri predstave, od čega u dvije predstave igraju profesionalni glumci, a jednu predstavu realiziramo sa polaznicima dramskog studija. Na taj način realizujemo edukativni umjetnički segment, koji je vrlo važan. Kroz dramske studije srednje, mlađe i starije grupe praktično godišnje prođe oko 120-150 polaznika. Nema potrebe posebno naglašavati značaj dramskog odgoja, koji na žalost nije prisutan u nastavnim programima naših osnovnih i srednjih škola. Pokušavamo to nadoknaditi preko aktivnosti koje realizujemo unutra same kuće.
Naš osnivač i vlasnik je općina Zenica, a s druge strane Zeničko-dobojski kanton, u 95 posto obima, finansira našu djelatnost, naročito kada su upitanju plate i materijalni troškovi. Kada je u pitanju finansiranje produkcije, sistemski to nije riješeno. Mi za svaki projekt posebno apliciramo kod općine i za sada pokušavamo održati osnovnu produkciju. Ovakvim načinom poslovanja, onemogućeno nam je neko dugoročnije repertoarsko planiranje, što mislim da je izuzetno važno za svaku ustanovu, a naročito za jedan javni teatar.
Begagić: Ovu sezonu smo krenuli sa koprodukcijskim projektom sa Narodnim pozorištem Tuzla. To je otvaranje prema drugim teatrima i partnerske saradnje. U budućnosti želimo maksimalno da se otvaramo, a da se što manje zatvaramo unutar naših malih, lokalnih okvira.
Sezonu smo počeli sa koprodukcijskim projektom Arapska noć, koju smo realizirali zajedno sa Narodnim pozorištem Tuzla, u režiji mladog beogradskog reditelja Filipa Grinvalda. To je jedan projekt s kojim ozbiljno u budućnosti računamo, u smislu da će on imati jedan svoj lijepi repertoarski život, nadamo se i festivalski. U nastavku planiramo saradnju sa nama dragim rediteljom, koji je na ovoj sceni napravio velike i važne predstave, to je Jovica Pavić.
U dugoj polovici sezone ćemo realizovati jedan projekt koji je značajan u smislu afirmacije bosansko-hercegovačkog dramskog teksta. Udružilo smo pet bosansko-hercegovačkih mladih dramskih pisaca, koji će napisati po jednu 10-minutnu predstava i oni će biti dio jedne cjeline.
Na samom kraju sezone imat ćemo autorski projekt mladog hrvatskog reditelja, bosansko-hercegovačkog porijekla, koji će raditi pozorišnu predstavu inspirisanu savremenim bosansko-hercegovačkim društvenim momentom i kontekstom. Realiziramo predstave i na dječjoj sceni. Trudimo se svake godine da to bude jedna predstava namijenjena najmlađim, jedna namijenjena tinejdžerskoj publici i jedna predstava u lutkarskoj formi.
Prvi partner i nacionalni koordinator ovog međunarodnog projekta je Zeničko narodno pozorište, a o detaljima govori njegov direktor, Hazim Begagić.
RSE: Noć teatra dešava nam se po prvi put, pa mi se čini da smo dužni objasniti o čemu se radi?
Begagić: Suština je da se svi teatri, bilo da su privatni, javni, narodni, ne samo profesionalni, ali i amaterski, akademije koje u okviru redovnih nastavnih aktivnosti imaju pozorišnu produkciju, centri za kulturu, koji u okviru dramskih sekcija produciraju nekakve teatarske sadržaje, u toj jednoj noći ujedine oko jedinstvene ideje, da otvorimo vrata našoj publici, da naše programske sadržaje, koje nudimo besplatno, ponudimo našoj publici i da zajednički radimo na realizaciji jedinstvene misije, a to je popularizacija i afirmacija umjetnosti uopšte, a posebno teatarske umjetnosti.
To se može odvijati u vlastitim prostorima, na matičnim scenama, u gostovanjima i zajedničkim projektima, ne moraju to biti premijere. Pored klasičnih teatarskih sadržaja, a to su pozorišne predstave, može biti čitav niz pratećih programa, kao što su tribine, izložbe ili diskusije.
RSE: Šta ćete vi u Zeničkom narodnom pozorištu ponuditi?
Begagić: Predstavu za mlade, Mladi princ i istina, koja će početi u 15:00. Lutkarsku predstavu za najmlađe, sa početkom u 17:00, Četiri princeze i jedan zmaj. Komediju rađenu po predloški Vudi Alena, Seks, laži i divlje guske, u 19:30.
Pored toga, tog dana, radimo u dva navrata, akciju otvorenih vrata za srednjoškolce i osnovoškolce sa područja Zenice i šire regije centralne BiH, koja će pokazati šta se krije sa druge strane pozorišne zavjese. Radimo obilazak pozorišnih magacina, kostima, rekvizita, šminkernicu, vlasuraljnicu, glumačke garderobe i svega onoga što je mladim ljudima interesantno da pogledaju u jednom teatru.
Imamo i dvije izložbe, dvije mlade zeničke dizajnerice i jednog mladog zeničkog slikara.
RSE: Šta time dobiva pozorište, a šta publika?
Prihvatam činjenicu da se trenutno kultura u BiH ne nalazi baš u najboljoj situaciji, ali s druge strane, sve ono što nude malo agresivniji oblici marketinga, koji su prihvatljivi i koje pozorište može da koristi, naročito kada je u pitanju mlada publika, mi moramo da koristimo.
Prihvatam činjenicu da se trenutno kultura u BiH ne nalazi baš u najboljoj situaciji, ali s druge strane, sve ono što nude malo agresivniji oblici marketinga, koji su prihvatljivi i koje pozorište može da koristi, naročito kada je u pitanju mlada publika, mi moramo da koristimo, ako želimo da omasovimo posjete teatrima i da se približimo što široj publici.
Ovo je pilot projekt. Prvu godinu se organizira u BiH. Za razliku od susjedne Hrvatske, kada su se prve godine uključila svega dva teatra, mi ove godine imamo 32 teatra iz 16 bosansko-hercegovačkih gradova. Bez želje da budemo pretenciozni, čini mi se da se radi o najmasovnijoj teatarskoj manifestaciji u BiH, sigurno u poslijeratnom periodu, a ako ne i u istoriji bosansko-hercegovačkog teatra.
Otvaranje ka drugim teatrima i partnerskoj saradnji
RSE: Zeničko pozorište spada u ono o kojem se ponajmanje priča, piše i govori. Kako to da ste uspijeli postati partnerom i nacionalnim koordinatorom? Ko je Zeničko narodno pozorište?
Begagić: Bosansko narodno pozorište Zenica je teatar srednjeg obima, po svemu, izuzev po svojoj zgradi. Tu smo apsolutno prvi jer Bosansko narodno pozorište Zenica ima to zadovoljstvo da radi u najuslovnijem teatarskom prostoru u BiH.
Imamo 68 uposlenika. U umjetničkom ansamblu imamo 24 uposlenika, od čega 18 glumaca. Radimo kontinuirano na profesionalizaciji i podmlađivanju glumačkog ansambla. Godišnje produciramo četiri do pet predstava na velikoj sceni.
Jako smo ponosni na naš repertoarski segment dječije, omladinske i lutkarske scene, u okviru koje godišnje produciramo tri predstave, od čega u dvije predstave igraju profesionalni glumci, a jednu predstavu realiziramo sa polaznicima dramskog studija. Na taj način realizujemo edukativni umjetnički segment, koji je vrlo važan. Kroz dramske studije srednje, mlađe i starije grupe praktično godišnje prođe oko 120-150 polaznika. Nema potrebe posebno naglašavati značaj dramskog odgoja, koji na žalost nije prisutan u nastavnim programima naših osnovnih i srednjih škola. Pokušavamo to nadoknaditi preko aktivnosti koje realizujemo unutra same kuće.
Naš osnivač i vlasnik je općina Zenica, a s druge strane Zeničko-dobojski kanton, u 95 posto obima, finansira našu djelatnost, naročito kada su upitanju plate i materijalni troškovi. Kada je u pitanju finansiranje produkcije, sistemski to nije riješeno. Mi za svaki projekt posebno apliciramo kod općine i za sada pokušavamo održati osnovnu produkciju. Ovakvim načinom poslovanja, onemogućeno nam je neko dugoročnije repertoarsko planiranje, što mislim da je izuzetno važno za svaku ustanovu, a naročito za jedan javni teatar.
RSE: Partnerstvo sa MESS-om čini čast i Zeničkom pozorištu i cijelom projektu. Šta će biti repertoarske uzdanice u narednoj sezoni? Ima li još planova sličnim ovom?
Begagić: Ovu sezonu smo krenuli sa koprodukcijskim projektom sa Narodnim pozorištem Tuzla. To je otvaranje prema drugim teatrima i partnerske saradnje. U budućnosti želimo maksimalno da se otvaramo, a da se što manje zatvaramo unutar naših malih, lokalnih okvira.
Sezonu smo počeli sa koprodukcijskim projektom Arapska noć, koju smo realizirali zajedno sa Narodnim pozorištem Tuzla, u režiji mladog beogradskog reditelja Filipa Grinvalda. To je jedan projekt s kojim ozbiljno u budućnosti računamo, u smislu da će on imati jedan svoj lijepi repertoarski život, nadamo se i festivalski. U nastavku planiramo saradnju sa nama dragim rediteljom, koji je na ovoj sceni napravio velike i važne predstave, to je Jovica Pavić.
U dugoj polovici sezone ćemo realizovati jedan projekt koji je značajan u smislu afirmacije bosansko-hercegovačkog dramskog teksta. Udružilo smo pet bosansko-hercegovačkih mladih dramskih pisaca, koji će napisati po jednu 10-minutnu predstava i oni će biti dio jedne cjeline.
Na samom kraju sezone imat ćemo autorski projekt mladog hrvatskog reditelja, bosansko-hercegovačkog porijekla, koji će raditi pozorišnu predstavu inspirisanu savremenim bosansko-hercegovačkim društvenim momentom i kontekstom. Realiziramo predstave i na dječjoj sceni. Trudimo se svake godine da to bude jedna predstava namijenjena najmlađim, jedna namijenjena tinejdžerskoj publici i jedna predstava u lutkarskoj formi.