Naime, predsednik Haškog suda Fausto Pokar prošle nedelje je u pismu UN optužio hrvatske vlasti da vrše pritisak na tribunal jer su nezadovoljne presudom "vukovarskoj trojci", a premijer Ivo Sanader je najavio da će se 15. oktobra obratiti Generalnoj skupštini UN kada bude raspravljala o radu Haškog suda.
U srbijanskoj javnosti, mišljenja o ovom sukobu i mogućnosti da se delovi tog problema preliju i na odnose između Srbije i Hrvatske su različita. Dubravka Stojanović, profesorka na katedri za istoriju Filozofskog fakulteta u Beogradu, za RSE kaže:
”Ovo je samo još jedan korak unazad.”
Ali, psiholog Žarko Trebješanin ističe da taj sukob neće značajnije uticati na, kako kaže, relativno dobre odnose između Hrvatske i Srbije:
”Mislim da nekog većeg značaja nema za odnos Srbije i Hrvatske. To će se zaboraviti za nedelju dana.”
I Dušan Lazić iz Foruma za međunarodne odnose, ne veruje da će se sukob na relaciji Zagreb - Hag negativno odraziti na odnose Srbije i Hrvatske, ali će, kaže on, izvesnih posledica, ipak, biti:
”To će svakako do određene mere uticati, u negativnom smislu, na atmosferu u tim odnosima. S tim da Hrvatska u stvari time želi da izvrši pritisak na Međunarodni sud u Hagu i to pre svega, čini mi se, zbog unutrašnjih političkih prilika i za domaće političke potrebe u samoj Hrvatskoj.”
Međutim, Dubravka Stojanović, ističe da se sukob Zagreba i Haga mora posmatrati iz više uglova, jer on ozbiljno otkriva suštine funkcionisanja država, kako Srbije tako i Hrvatske:
”Naime, pokazuje se jedna duboka antidemokratska suština, i Srbije i Hrvatske, na testu Haškog suda i da su obe države imale nameru da za neke svoje svrhe koriste taj Haški sud. Pokazuje i da niko u tim državama ne zna i ne shvata ozbiljno nezavisnost sudstva i podelu vlasti, pa je tako i moguće ovo zaista skandalozno tuženje suda Ujedinjenim nacijama, što je Hrvatska uradila. Pokazuje se da su to države koje imaju slab odnos prema pravnoj državi, prema institucijama demokratije. Mislim da političke elite u obe države misle da se samo huškanjem i samo mržnjom može vladati - to rade obe države. Prema tome, to je ono što mene naročito brine jer se pokazuju stari maniri vladanja i da ni jedna ni druga politika ne vide demokratiju, ne vide procedure i zakone kao načine na koje funkcioniše država i društvo, već su to, pre svega, negativne emocije.”
Ipak, uz sve prepreke odnosi između Srbije i Hrvatske idu uzlaznom linijom, kaže Žarko Trebješanin:
”Ta uzlazna linija nije jako strma. Mislim da to nikada neće biti baš tako prijateljski i bratski odnosi kao što je to, kako se pričalo, nekada bilo, ali ima uslova za jedan sasvim korektan i dobar odnos između susednih država.”
A, Dušan Lazić veruje da se odnosi između Srbije i Hrvatske neće dalje zaoštravati:
”To će se ipak sleći na neki način, vratiće se u neku normalu, što ne isključuje mogućnost da neki slični slučajevi i povodi mogu opet da budu korišćeni za takve poteze koji ne doprinose uspešnom razvoju odnosa i saradnje u regionu.”
Zagreb ne želi zaoštravanje odnosa
Hrvatsko nezadovoljstvo prvostupanjskom haškom presudom za Ovčaru i aktiviranje hrvatskih optužnica za ratne zločine za koje nije bilo u Hagu suđeno oficirima JNA, motivirano je željom za pravičnošću i osudom konkretnih zločina, a ne željom za zaoštravanjem odnosa sa Srbijom, procjenjuje se u Zagrebu.
Aktiviranje hrvatskih optužnica protiv grupe oficira bivše JNA za ratne zločine u Vukovaru, za koje nisu suđeni u Hagu, treba razumjeti i u kontekstu gotovo unisonog ogorčenja hrvatske političke i opće javnosti prvostupanjskim haškim presudama za Ovčaru. Kako se radi o presudama koje se tiču čitavog naroda, onda se tu ne može ostati suzdržan, kazao je jučer hrvatski predsjednik Mesić. Ako pak reagiranja na tu presudu prijeđu u euforiju, bilo na jednoj strani, bilo na drugoj, bilo na obje strane – to bi moglo imati negativnih odraza na bilateralne odnose Hrvatske i Srbije, kaže njegov vanjskopolitički savjetnik, Tomislav Jakić:
"Treba se nadati da će biti dovoljno zdravog razuma na obje strane, mada Hrvatska ulazi u predizbornu kampanju, a takvo razdoblje možda i Srbiji vrlo skoro predstoji. Treba se ipak nadati da nitko neće zaboraviti osnovnu činjenicu, a to je da je riječ o prvostupanjskoj presudi. Riječ je o postupku koji traje, to je presuda koja nije pravomoćna. Očekuje se žalba Tužiteljstva i ono što bi u interesu bilateralnih odnosa, ali i šire, u interesu stabilnosti u regiji, bilo dobro, to bi bilo da i jedna i druga strana mirno sačekaju završetak postupka."
Saborski zastupnik oporbene Socijaldemokratske partije i bivši ministar europskih integracija u Račanovoj vladi, Neven Mimica, podsjeća da je temeljno načelo kažnjavanja za zločine nakon svakog rata, dakle i haških postupaka za ratove na prostoru ex Jugoslavije, individualizacija krivnje i izbjegavanje kolektivne krivnje:
"Upravo ako pođemo sa tih pozicija, ne vidim posebnih razloga da hrvatsko nezadovoljstvo presudom u Hagu za zločine na Ovčari, niti hrvatsko traženje izručenja jednog od oslobođenih okrivljenika, izazove poremećaje ili prekid procesa normalizacije koji postoje u bilateralnim odnosima Hrvatske i Srbije."
Ne radi se o potezima usmjerenim na narušavanje bilateralnih odnosa, niti o potezima usmjerenim na kolektivizaciju krivnje, naglašava Mimica:
"Radi se o vrlo jasnom insistiranju na individualnoj krivnji, na pravednom utvrđivanju individualne krivnje i određivanje kazne za tu krivnju. Zbog toga eventualno suđenje ili izručenje onih koji su u Hagu, ili bili oslobođeni, ili drugačije kažnjeni, ne znači poništavanje ili suprotstavljanje odlukama u Hagu jer u Hrvatskoj se ne bi sudilo njima za iste zločine zbog kojih ih je Haški sud osudio na relativno niske kazne, ili ih čak oslobodio."
Mimica zaključuje da se i formalno-pravno i politički radi o hrvatskom inzistiranju na pravičnosti i osudi konkretnih zločina, a ne o nečemu što se na bilo kojoj razini može dovoditi u vezu sa zaoštravanjem bilateralnih odnosa sa Srbijom. Korištenje prvostupanjske haške presude za Ovčaru za unutarnje-političke potrebe može ići na štetu normalizacije, kaže profesor zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti, Branko Caratan:
"Ali dugoročno gledano, raščišćavanje sa ratnim zločinima može koristiti svima unutar ovoga prostora bivše Jugoslavije, i onima koji imaju sunarodnjake koji su optuženi za zločine i onima koji imaju sunarodnjake koji su bili žrtve tih zločina. Raščišćavanje zločina je prvi i osnovni preduvjet katarze od nacionalističkih ludosti koje su vladale ovim prostorom. Time nisam mislio reći da su svi u tome bili u jednakoj mjeri odgovorni."
Potpredsjednik Samostalne demokratske srpske stranke, Milorad Pupovac, podsjeća da se cijela priča sa prvostupanjskom haškom presudom za Ovčaru zbiva u predizborno vrijeme:
"Kada bi se sve to događalo izvan predizbornoga i izbornoga konteksta, onda bih mogao donijeti zaključak na osnovu kojeg bih izrazio zabrinutost za odnose između dviju država. Budući da je cijela stvar pala u med predizborne aktivnosti i budući da se svemu oko toga najviše pristupa obzirom na predizborni kontekst i izborne interese, čini mi se da treba sačekati i vidjeti kako će to izgledati kada završe izbori."