Rad 'na crno' svakodnevnica radnika Balkana

Radnik "na crno", ilustrativna fotografija

Generacije radnika na Balkanu, ali i drugdje, već su odavno zaboravile na poznate sindikalne zahtjeve simbolizirane u tri osmice: osam sati rada, osam sati odmora i osam sati kulturnog obrazovanja.

U današnje vrijeme, kada stope nezaposlenosti vrtoglavo rastu, nema onog kome nije bitno imati posao, onaj koji se plaća, makar i "na crno", makar se radilo i više, pa i u sasvim nehumanim uvjetima.

Već odavno ne važe krilatice iz socijalizma: "Niko me ne može toliko malo platiti, koliko ja mogu malo raditi".

U ovo doba trebalo bi vrijediti pravilo: za pošten rad - poštena je plaća, minimum je kojeg se trebaju pridržati i poslodavci i radnici.

Zašto je onda na Balkanu toliko rada "na crno"? Zašto, oni koji rade, nemaju plaću? Kako poslodavci "zaborave" na doprinose, socijalno, zdravstveno, mirovinsko?

U Bosni i Hercegovini, između 150.000 i 200.000 osoba radi "na crno". I taj broj u stalnom je porastu. Zbog neimaštine i potrebe za pukim preživljavanjem, Bosanci i Hercegovci ne biraju poslove, dok poslodavci, među brojnim nezaposlenim, mogu birati ko će im raditi za male plaće, bez doprinosa i radnog vremena. Sa druge strane, poslodavci zbog visokih nameta države, ne mogu zaposliti radnike onako kako to zakon nalaže. No, što je još gore, mnogi su prinuđeni da, iako svjesni rizika po život, odlaze u minska polja, na deponije ili u rudarski kop, kako bi zaradili koricu hljeba. Više detalja u priči Aide Đugum Brojni nameti poslodavcima pogoduju radu 'na crno'.

Četvrtina zaposlenih u Srbiji radi "na crno", pokazuju službeni podaci. Uzroke za sve više ljudi u toj kategoriji vide u ekonomskoj krizi, ali i u odnosu države prema ovom problemu - ističu sugovornici Zorana Glavonjića u tekstu Rad 'na crno' jede BDP, četvrtina zaposlenih u sivoj zoni.

U Crnoj Gori nema službenih podataka o stopi rada na crno, ali pojedine ankete pokazuju da je gotovo 35.000 zaposlenih koji rade bez ugovora, primaju dio ili cijeli dohodak na ruke, nemaju plaćeno socijalno osiguranje i ne uplaćuje im se radni staž. U vremenu gotovo općeg siromaštva, kada se sve teže dolazi do posla, rijetki su radnici koji potraže pomoć države i inspekciji prijave nesavjesnog poslodavca. Pročitajte tekst Predraga Tomovića Kako protiv rada 'na crno' u Crnoj Gori?

Nema efikasnog suzbijanja rada na crno i sive ekonomije uopće, bez izlaska iz krize i gospodarskog oporavka, poručuju znanstvenici u Hrvatskoj. Broj ulovljenih u radu na crno mjeri se po statistikama inspektora u stotinama, a sindikati upozoravaju da je stvarna situacija dijametralno drugačija. Pojedinosti ima Enis Zebić u tekstu Znanstvenici poručuju: Rješavati uzroke rada 'na crno' a ne posljedice.