Gotovo 40 posto poslova širom svijeta moglo bi biti pogođeno omasovljavanjem vještačke inteligencije, što je trend koji će dodatno produbiti nejednakosti, navodi Međunarodni monetarni fond (MMF) u analizi objavljenoj sredinom januara. Zašto?
Analiza kaže kako vještačka inteligencija pogađa veliki opseg poslova, gotovo 60 posto, u naprednim ekonomijama. U pola takvih slučajeva radnici mogu da očekuju koristi od integracije sa umjetnom inteligencijom koja će poboljšati njihovu produktivnost.
U drugim slučajevima, vještačka inteligencija će imati sposobnost za ključne zadatke koje trenutno obavljaju ljudi. To može da smanji potrebu za radnom snagom i pogodi plate, čak i da izbriše neke poslove sa tržišta rada.
Povećane razlike
MMF predviđa kako će umjetna inteligencija pogoditi oko 26 posto poslova u niskorazvijenim ekonomijama, koje nemaju infrastrukturu ili obučene radnike koji bi iskoristili benefite vještačke inteligencije što povećava rizik od toga da razvoj tehnologije produbi i pogorša nejednakosti.
- Kako je umjetna inteligencija promijenila svijet tehnologije u 2023.
- Osim 'života' čovjek umjetnoj inteligenciji daje i predrasude
- Najveći strahovi i upozorenja 'kuma' vještačke inteligencije
"U većini scenarija, vještačka inteligencija će pogoršati generalnu nejednakost, što je zabrinjavajući trend koji se proaktivnim zakonima mora spriječiti kako ne bi došlo do toga da tehnologija dalje produbljuje socijalne tenzije", napisala je upravna direktorka MMF-a, Kristalina Georgieva u nedelju, 13. januara pred sastanak lidera na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, gdje je ova tema jedna među vodećin na agendi.
Georgieva je pozvala vlade da uspostave sigurnosne mreže koje bi ponudile programe preobuke u borbi protiv negativnih uticaja vještačke inteligencije.
Motor industrijske revolucije
Mnogi smatraju kako je vještačka inteligencija u centru četvrte industrijske revolucije jer je grupisanje sve većih potencijala kompjutera, učenja mašina i analitike velikih podataka (big data) preoblikovalo svijet ljudi.
U Davosu je u utorak, 16. januara kao dio programa, održana debata pod naslovom "Generativna umjetna inteligencija: Motor koji pokreće četvrtu industrijsku revoluciju?", u kojoj su učestvovali izvršni direktor ChatGPT-ja Sam Altman i Satya Nadella iz Microsofta.
Obje kompanije rade na razvijanju generativne umjetne inteligencije katapultiranu u tehnologiju koja se najbrže razvija i ima najviše uticaja na društvo - od kreacije, produkcije i distribucije, zbog čega se predviđa da će njeni efekti, na globalnom nivou, biti pandan razvijanja parne mašine u industrijskoj revoluciji.
Pročitajte i ovo: Vještačka inteligencija u glavama ljudiKo će imati koristi?
Georgieva je upozorila da bi korištenje vještačke inteligencije moglo da stvori okolnosti za socijalne nemire, naročito ako mlađi radnici sa manje iskustva savladaju tehnologiju kao način da pojačaju svoj učinak dok stariji radnici ne budu mogli da sa njima idu u korak.
Ona je takođe ukazala na prilike koje otvara vještačka inteligencija za porast ekonomskih prihoda. "Vještačka inteligencija će promijentiti globalnu ekonomiju", napisala je Georgijeva, dodajući da "treba da osiguramo kako će čovječanstvo od toga imati koristi".
Dok će vještačka inteligencija inicijalno imati manji uticaj na tržišta i ekonomije u razvoju, one će imati i manje koristi od ove tehnologije, naveo je MMF, ukazujući kako bi to moglo da produbi digitalne podjele i jaz u prihodima.
Ograničenja i prednosti mašine
Vještačka inteligencija je postala vruća tema u Davosu još prošle godine kada je svijet fascinirala pojava ChatGPT-a. Uzbuđenje chatbotovima, koje pokreće generativna vještačka inteligencija, rasplamsalo je debate o tome kako će ova tehnologija promijeniti načine rada ljudi zbog sposobnosti mašine da piše eseje, govore, pjesme…
Generativna vještačka inteligencija je termin za tehnologiju koja može da proizvede vjerodostojne tekstove, slike ili čak glas iz jednostavnih ručno kucanih uputstava, koja se munjevitim razvojem našla se na dnevnom redu politike od kada se pojavio alat ChatGPT.
Od tada, poboljšanja tehnologije su proširila upotrebu vještačke inteligencije chatbot sistema u koje se počelo sve više ulagati a njihova pojava je postala mainstream društva.
Neke tehnološke kompanije su već otvoreno rekle kako je vještačka inteligencija razlog zbog kojeg razmišljaju o smanjenju broja osoblja. Dok se radna mjesta mogu promijeniti, široka primjena i usvajanje vještačke inteligencije u konačnici bi moglo da poveća produktivnost i poveća globalni BDT na sedam posto godišnje tokom jedne decenije, piše CNN, pozivajući se na procjene iz marta 2023. ekonomista Goldman Sachsa.
U izvještaju Goldman Sachsa se procjenjuje da bi vještačka inteligencija mogla da zamijeni oko 300 miliona poslova, ali se takođe navodi kako bi se mogli pojaviti novi poslovi zajedno sa pojačanom produktivnošću u određenim sektorima.
- Kako popularnost ChatGPT-a utiče na promjene u društvu?
- Šta otkriva priča Googleovog inžinjera o 'osjećajnim' mašinama?
Prema navodim MMF-a, poslovi koji imaju najmanje mogućnosti da ih zamijeni vještačka inteligencija su oni koji su najkomplementarniji sa vještačkom inteligencijom što znači da će tehnologija asistirati njihovom radu prije nego što će ih u potpunosti izbrisati. U ove poslove spadaju oni poslovi koji imaju visok stepen odgovornosti i interakcije sa ljudima, poput hirurga, advokata i sudija.
Poslovi velike izloženosti tzv. nisko komplementarne, što znači da potencijalno mogu biti zamijenjeni su iz sektora telemarketinga.
U istraživanju koje je objavljeno u martu 2023. a koje se bavilo vrstom poslova na koje bi pojava generativne umjetne inteligencije mogla najviše da utiče stoji da "GPT može mnogo" u rješavanju sve kompleksnijih zadataka, ali da su prva identifikovana ograničenja ležala u činjenici da se pristup oslanja na subjektivnosti označavanja što bi moglo da vodi ka pristrasnosti sudova i dovede pouzdanost i efikasnost GPT-a u pitanje.
Takođe je navedeno kako su rezultati GPT-a "osjetljivi na izmjene u formulacijama riječi, redosljedu i sastavu" što je podvuklo razlike u pristupu ljudi i mašina koje koriste LLM ili modele velikih jezika. LLM određivanjem milijardi obrazaca u cijelom tekstu uče da sami generišu tekst, uključujući tvitove, seminarske radove i kompjuterske programe. Tokom godina OpenAI i druge kompanije izgradile su LLM-ove koji uče iz sve više podataka.
Autori istraživanja su rekli kako je nejasno u kojoj mjeri se određeni poslovi mogu u potpunosti razložiti na specifične zadatke te ukazali da se ovim pristupom izostavljaju određene kategorije vještina ili zadataka neophodnih za kompletno obavljanje poslova.
Stvaranje zakonskih okvira
Pitanje regulacije je jedno od onih koja su se otvorila i tehnologija je sve više predmet zakonske regulacije širom svijeta.
Krajem 2023. Evropska unija je među državama članicama postigla okvirni dogovor o prvim sveobuhvatnim zakonima koji bi regulisali korištenje vještačke inteligencije.
Velika Britanija je početkom novembra prošle godine bila domaćin samita o sigurnosti vještačke inteligencije na kojem je potpisana deklaracija o sigurnom razvoju ove tehnologije koju je potpisalo više država.
Kina je objavila neke od prvih zakona na nacionalnom nivou koji se tiču vještačke inteligencije u vezi pravila o algoritmima, njihovog razvijanja i puštanja u upotrebu.
Dok je u Sjedinjenim Državama, predsjednik Joe Biden potpisao izvršnu uredbu koja obavezuje developere da podijele sigurnosne rezultate o vještačkoj inteligenciji sa američkom vladom.
Vaš browser nepodržava HTML5
Da li će veštačka inteligencija 'porobiti' čovečanstvo?