Ruski predsjednik Vladimir Putin održao je razgovore o regionalnim sigurnosnim pitanjima i naporima da se obnovi izvoz ukrajinskog žita nakon što je 19. jula stigao u Teheran na sastanke sa svojim iranskim i turskim kolegama, Ebrahimom Raisijem i Recepom Tayyipom Erdoganom.
Ovo je prvo putovanje ruskog predsjednika u zemlju van bivšeg Sovjetskog Saveza otkako je 24. februara pokrenuta invaziju na Ukrajinu.
Putina je na aerodromu u Teheranu dočekao iranski ministar Javad Owji prije nego što je otišao na sastanke s Raisijem i iranskim vrhovnim vođom ajatolahom Alijem Khameneijem. Prema novinskoj agenciji IRNA, Raisi i Putin razgovarali su o jačanju veza u energetici, transportu i trgovini.
Putin se potom sastao s Erdoganom i zahvalio mu na posredovanju u "promovisanju" dogovora o ukrajinskom izvozu žitarica.
"Nisu sva pitanja još riješena, ali dobro je da je došlo do određenog napretka", rekao je Putin uoči njihovog sastanka jedan na jedan.
Erdogan je pohvalio ono što je opisao kao "vrlo, vrlo pozitivan pristup" Rusije tokom četvorostranih razgovora prošle sedmice u Istanbulu između predstavnika Ukrajine, Rusije, Turske i Ujedinjenih nacija.
Izrazio je nadu da će se postići dogovor, a "rezultat koji će se pojaviti imat će pozitivan uticaj na cijeli svijet".
Razgovori su pored prijedloga koji podržavaju Ujedinjene nacije da se obnovi izvoz ukrajinskog žita kako bi se ublažila globalna prehrambena kriza, trebali ticati i sukoba u Siriji.
Putin, na sastanku s iranskim predsjednikom Ebrahimom Raisijem i turskim čelnikom Recepom Tayyipom Erdoganom, pozvao je na više jedinstva u politici prema Siriji i optužio Zapad za uplitanje.
Bijela kuća je rekla da je Putinov put u Teheran pokazao koliko je Rusija postala izolovana.
John Kirby, glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost, takođe je rekao novinarima da još nema naznaka da je Iran dao dronove Rusiji.
Sjedinjene Države su prošle sedmice rekle da imaju informacije koje pokazuju da se Iran priprema osigurati nekoliko stotina bespilotnih letjelica, uključujući neke koje su naoružane, i obučavati ruske snage da ih koriste. Iranski ministar vanjskih poslova odbacio je američku tvrdnju.
Putinov savjetnik za vanjsku politiku Jurij Ušakov rekao je ranije novinarima u Moskvi da će Putinovi razgovori s Erdoganom uključivati plan za deblokadu isporuka ukrajinskog žita.
"S Erdoganom će se razgovarati o pitanju ukrajinske pošiljke žitarica... Spremni smo nastaviti rad na tom tragu", rekao je Ušakov, citiraju ruske novinske agencije.
Vaš browser nepodržava HTML5
Zašto neće biti lako da se obnove ukrajinske pošiljke žitarica?
Rusija je zauzela neke luke na Crnom moru i bombardovala druge, uključujući Odesu, dok je Ukrajina minirala prilaze nekim od svojih luka kako bi ih zaštitila od ruskog napada.
Pregovori između Rusije, Ukrajine, Turske i Ujedinjenih nacija navodno su blizu dogovora da se pošiljkama žitarica omogući kretanje kroz luke.
Ruski i ukrajinski pregovarači trebali bi se sastati s UN-ovim i turskim diplomatima u Istanbulu 20. jula kako bi razgovarali o mogućem sporazumu.
Rusko ministarstvo odbrane navelo je 15. jula da će konačni dokument o ovoj temi uskoro biti spreman za objavu blokiranog izvoza žitarica.
Turski ministar odbrane Hulusi Akar potvrdio je da je "načelni sporazum...dogovoren" između Ukrajine i Rusije za uspostavu sigurnog morskog koridora koji omogućuje transport žitarica.
Prema Ušakovu, u Istanbulu će se otvoriti koordinacijski centar koji će omogućiti usmjeravanje izvoza preko Crnog mora.
Diplomati su rekli da plan o kojem se raspravlja uključuje da ukrajinski brodovi vode brodove sa žitom u i iz lučkih voda koje su njihove snage minirale. Pregovarači se nadaju da će rješenje isprazniti silose na vrijeme za nadolazeću žetvu u Ukrajini.
Zastoj oko izvoza žitarica pridonio je skoku globalnih cijena hrane i potaknuo zabrinutost zbog gladi među ljudima u Africi i na Bliskom istoku koji ovise o isporukama ukrajinskog žita.
Visoki predstavnik Evropske unije za vanjsku politiku Josep Borrell upozorio je da blokada ukrajinskih luka prijeti opskrbi hiljada ljudi koji su u riziku od gladovanja.
Borrell je to pitanje nazvao "pitanjem života i smrti za mnoga ljudska bića".
Izvor: dpa, Reuters, AP, AFP