Ruski predsjednik Vladimir Putin kritikovao je SAD u govoru na Crvenom trgu u Moskvi, na vojnoj paradi povodom Dana pobjede nad nacističkom Njemačkom u Drugom svjetskom ratu. Dva dana nakon što je položio zakletvu za četvrti šestogodišnji mandat na čelu Rusije, Putin je u zavijenoj formi kritikovao "pretenzije ka posebnosti", kao faktor koji je doveo do nacističke agresije, uz poruku da takvo ponašanje predstavlja prijetnju za globalnu sigurnost danas.
Među ostalim gostima na Crvenom trgu u Moskvi, na obilježavanju Dana pobjede su i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te izraelski premijer Benjamin Netanyahu.
Hiljade trupa promarširale su kockastom kaldrmom Crvenog trga, predstavljeno je teško naoružanje kao što su balistički raketni lanser Iskander-M, vazdušni odbrambeni sistem S-400. koji je Rusija rasporedila u Siriji kao podršku snagama Bašara al-Asada, te borna vozila Uran-9, oružani motocikl za snijeg koji nosi puškomitraljeze, nazvan "berkut".
Ratni veterani na proslavi Dana pobjede u Moskvi
Iznad glava prisutnih na paradi letjeli su avioni Su-57 stelt, u apsolutnoj demonstraciji moći na početku Putinovog novog mandata, koji dolazi u momentu zategnutih tenzija sa Zapadom zbog, između ostalog, vojnih akcija u Ukrajini u Siriji.
Putin je govor održao u Moskvi nakon vojne parade u čast Dana pobjede.
"Rat je uvijek izazov samom životu, svemu najboljem u njemu. Sjećamo se tragedija dva svjetska rata, lekcija iz istorije. One nam ne dozvoljavaju da zatvaramo oči", rekao je Putin nakon minuta ćutnje kojim je odata pošta ratnim veteranima, mrtvima i još uvijek živima. Potom je produžio:
"Iza novih prijetnji stoje iste ružne stare osobine: egoizam i netolerancija, agresivni nacionalizam i pretenzije ka posebnosti."
Kako su veze između Vašingtona i Moskve počele da zatežu na početku Putinovog prethodnog predsjedničkog mandata, ruske vlasti su kritikovale američke zvaničnike, uključujući i tadašnjeg predsjednika Baracka Obamu zbog govorenja o američkoj "posebnosti", čime je argumentovao dugogodišnje optužbe Rusije da SAD žele da dominiraju svijetom.
Upozorivši da je "mir veoma ranjiv" Putin, koji je u martu 2014., anektirao ukrajinsko poluostrvo Krim, čija vojska podržava pobunjenike na istoku Ukrajine, od aprila iste te 2014. i koji se krajem septembra 2015. uključio u rat u Siriji, koji traje već sedam godina, zatim je poručivši:
"Rusija je otvorena za dijalog o svim pitanjima koja se tiču globalne bezbjednosti i spremna je za konstruktivno, ravnopravno partnerstvo u ime sloge, mira i progresa na planeti."
Vaš browser nepodržava HTML5
Krim: Godinu dana nakon aneksije
Zapadne vlade kažu da bi pozdravile takvu saradnju, ali da se Rusija na svjetskoj sceni ponašala agresivno proteklih godina.
Putin je takođe kritikovao ono što on naziva pokušajima "revidiranja i iskrivljavanja istorije" i negiranja "stopa ljudi koji su spasili Evropu i svijet iz ropstava, uništenja, i horora holokausta".
"Mi ćemo uvijek biti ponosni što sovjetski narod nije zatvorio oči ili kleknuo pred okrutnim neprijateljom, kada su neke zemlje odabrale sramnu kapitulaciju."
Oko 27 miliona sovjetskih vojnika i civila ubijeno je u Drugom svjetskom ratu
Kada je o tome riječ, brojke su neumoljive. Oko 27 miliona sovjetskih vojnika i civila ubijeno je u Drugom svjetskom ratu, a kapitulacija nacista u maju 1945. u očima mnogih, smatra se najsvjetlijom tačkom problematične istorije Rusije u XX vijeku.
Ruski zvaničnici ponekad optužuju SAD i druge zapadne zemlje da pokušavaju da umanje značaj nemjerljivog doprinosa Crvene armije u savezničkoj pobjedi nad fašizmom. Putin sam je često u govorima na Dan pobjede 9. maja bio fokusiran na ulogu Sovjeta u Drugom svjetskom ratu.
Proslavi na Crvenom trgu prisustvuju ove godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, te izraelski predsjednik Benjamin Netanyahu, čija posjeta Moskvi stiže dan nakon što američki predsjednik Donald Trump odlučio da se povuče iz nuklearnog sporazuma sa Iranom potpisanog 2015. Netanyahu je među rijetkima koji je podržao Trumpovu odluku, dok se Rusija, koja je takođe jedna od potpisnica, tome oštro protivi.
Savjetnik ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua rekao je medijima da je na paradi učestvovalo oko 13.000 vojnika, 159 primjeraka vojnog naoružanja i 75 aviona.
Putin je još 2008, par dana nakon što je tada napustio dužnost šefa države, nakon dva mandata, samo da bi postao premijer, naredio obnavljanje korištenja teškog naoružanja u godišnjim paradama. Takođe je po trećem povratku na predsjedničku dužnost snažno obnovio ruski vojni program kao i učešće u vojnim akcijama van granica Rusije.
Osim u Moskvi, parada je održana i Sankt Petersburgu i još 30 ruskih gradova, gdje upotrijebljeno još 55.000 trupa, 1.200 komada vojnog naoružanja i 150 vojnih aviona.
Dan pobjede se obilježava i u nekoliko drugih bivših sovjetskih republika.
Međutim, osjećaj jedinstva sa Moskvom povodom sjećanja na Drugi svjetski rat blijedi, dok su mnogi od ruskih susjeda u strahu od ruskih intencija prema njima, nakon intervencije u Ukrajini i aneksije Krima.