Usprkos žestokom protivljenju ukrajinskih lidera, EU i SAD ruski predsjedmik Vladimir Putin na svečanosti u Moskvi potpisao sa proruskim krimskim liderima sporazum o pripajanju te ukrajinske regije Rusiji.Razdraganoj masi na Crvenom trgu potom je rekao da se Krim vratio u „domaću luku“.Pravdajući prihvatanje odluke secesionističkih vlasti Krima više se puta u svom govoru pozvao na Kosovo, uz tvrdnju da su brojke na referendumu u nedjelju bile uvjerljiva potvrda.Uslijedile su nove prijetnje Zapada.Potpredsjednik SAD, Džo Bajaden koji se nalazi u Varšavi za ovaj je akt rekao da je „ništa više do otimanje zemlje“
“Danas na bazi rezultata referendum na Krimu, na bazi volje naroda, ja predlažem Vijeću Federacije da su skladu sa zakonima federacije prihavtimo dva nova konstitutivna regiona u Rusku Federaciju Republiku Krim i grad Sevastopolj ….." uslijedio je gromoglasan aplauz.
Tim je riječima u prisustvu poslanika ruske Dume kao i gornjeg doma parlamenta, članova Vlade, biznismena i krimskih lidera ruski predsjednik Vladimir Putin započeo ceremoniju koja se okončala potpisivanjem sporazuma kojim se ukrajinski region Krim pripojio Rusiji, iako je u istom govoru potom rekao da mu nije namjera podjela Ukrajine, jer im, kaže, ne treba.
Iako svijet misli drugačije za Putina nema dileme, kad je moglo Kosovo može i Krim.
“I SAD I Evropa govore nam da je Kosovo, zamislite, poseban slučaj.Šta su to naše kolege u tome našle posebno.Ispalo je da je specijlan slučaj zbog toga što je bilo mnogo ljudskih žrtava tokom konflikta na Kosovu.Od kada je to sudski i pravni argument”, upitao je ruski predsjednik i dodao:
“Kažu da kršimo međunarodno pravo. Pa fino od njih što su se sjetili postojanja međunarodnog prava, trebali su na to misliti i ranije. Hvala za to malo, bolje ikad nego nikad”, kaže Putin.
Iznoseći opravdanja za ankesiju Krima od Ukrajine, osvrnuo se i na dezintegraciju Sovjetskog saveza, zbog koje sada, kako kaže “ispravljaju istorijske nepravde.”
“Milioni Rusa otišli su u krevet u jednoj zemlji i probudili se u inostranstvu. Odjednom su postali nacionalne manjine u bivšim sovjetskim republikama. Ruski narod postao je jedna od najpodjeljenijih ako ne najpodjeljenija nacija na svijetu.”
Ruski je predsjednik obećao je, posebno krimskim Tatarima ali i Ukrajincima da će im omogućiti jednaka prava i upotrebu maternjih jezika na poluostrvu.
Nema sa kim da razgovara u Kijevu, kaže, jer u Ukrajini još uvjek nema legitimne izvršene vlasti.O sadašnjim liderima zamlje je rekao:
“Glavni izvrštelji puča u Ukraijini su nacionalisti, neonacisti, rusofobi i antisemiti”, vjeruje on.
Kijev odbacuje secesiju Krima
Službeni je Kijev pak odbacio secesiju poluostrva. U saopštenju ministarstva vanjskih poslova se kaže:” Mi ne priznajemo niti ćemo ikada priznati takozvanu nezavisnost ili takozvani sporazum kojim se Krim priključuje Ruskoj Federaciji “
Zapadu je Vladimir Vladmirovič Putin, poručio da stabilnosti više nema od kada je propao bipolarani sistem, te da "prekinu sa histerijom".
“Današnja histerija se mora zaustaviti, retorika Hladnog rata ostaviti po strani i primiti na znanje očigledno: Rusija je nezavistan i aktivan učesnik međunarodne scene. Kao i ostali ima svoje nacionalne interese o kojima se mora voditi računa i poštovati ih”, zaključio je.
Ulijedile su ponovo oštre rekcije Zapada u kojima se najavljuju nove mjere protiv Rusije.
Vaš browser nepodržava HTML5
Vežba ukrajinske Nacionalne garde
Potpredsjednik SAD, Džo Bajden, koji je u Poljskoj, u Varšavi je rekao da je Putinov čin „ništa više do otimanje zemlje“ Ukrajini.
„Ruska politička i ekonomska izolacija će se samo nastaviti ako produže u ovom pravcu i suočiće se sa dodatnim sankcijama SAD I EU“, poručio je Bajden obećavajući u Varšavi da će SAD i NATO stati uz svoje istočne saveznike u Evropi posebno zabrinute zbog esklacije ukrajinske krize.
Britanski ministar vanjskih poslova Vilijem Hejg obrazlaže:
“Postoji velika opasnost od provakcija u drugim krajevima Ukrajine koji bi mogli postati uvod za dalju eskalaciju", navodi Hejg.
Velika Britanije je od utorka suspendovala vojnu saradnju sa Rusijom.
I britanski premijer Dajvid Kameron i francuski predsjednik Fransoa Oland kažu da Evropa treba da pruži "jak" odgovor Putinu i obećavaju da će se na samitu EU u četvrtak i petak razmotriti još oštrije mjere.
Američki predsjednik Barak Obama je sazvao lidere G7 na sastanak o Ukrajini. G7 će sastati sljedeće sedmice u Hagu i na marginama skupa, čija je tema nuklearna sigurnost, razgovaraće o Ukrajini.Kako je saopštila Bijela kuća razmotriće se koje dalje korake G7 može preduzeti da odgovori na aktuelna zbivanja i kako dati podršku Ukrajini.
