U obraćanju naciji ruski predsjednik Vladimir Putin optužio je zapadne zemlje da podstiču rat kako bi uništili Rusiju i da su započeli sukob u potrazi za "neograničenom moći."
Najavio je i da Rusija obustavlja svoje učešće u Novom START sporazumu sa Sjedinjenim Državama koji ograničava širenje nuklearnog oružja. Ovo je bio i posljednji sporazum kojeg su ove dvije zemlje imale između sebe.
Govor koji je trajao dva sata trebao je biti održan u decembru prošle godine, ali je odgođen.
U obraćanju samo nekoliko dana prije obilježavanja godišnjice početka invazije na Ukrajinu, ruski predsjednik je rekao da je Rusija učinila sve što je mogla da izbjegne rat, ali da je Ukrajina, koju podržava Zapad, planirala da napadne Krim.
Krim je ukrajinsko poluostrvo koje je Rusija aneksirala 2014. godine.
"Narod Ukrajine je sam postao talac režima u Kijevu i njegovih zapadnih gospodara, koji su zapravo okupirali ovu zemlju u političkom, vojnom i ekonomskom smislu", rekao je Putin.
Rekao je i da Rusija želi riješiti sukob u Ukrajini mirnim putem, ali da su zapadne zemlje spremile "drugačiji scenarij" iza njihovih leđa.
"Mi smo činili sve što je bilo moguće da riješimo ovaj problem mirnim putem, pregovarajući o mirnom izlasku iz ovog teškog sukoba, ali iza naših leđa pripremao se sasvim drugačiji scenarij", rekao je Putin zastupnicima parlamenta.
"Ukrajina i Donbas su postali simbol potpunih laži", rekao je Putin, optužujući Zapad da se povlači iz "temeljnih sporazuma" i daje "licemjerne izjave", kao i da širi NATO.
"Želim da ponovim: oni su ti koji su krivi za rat, a mi koristimo silu da ga zaustavimo", rekao je Putin uz veliki aplauz.
U međuvremenu, kancelarija Ujedinjenih nacija za ljudska prava je saopštila da je više od 8.000 civila ubijeno u Ukrajini otkako je Rusija započela invaziju. Oko 90 posto žrtava ubijeno je eksplozivnim oružjem.
Ruski predsjednik Vladimir Putin tokom godišnjeg obraćanja o stanju nacije u Moskvi 21. februara 2023.
Tokom Putinovog obraćanja, politički savjetnik ukrajinskog predsjednika Mihajlo Podoljak rekao je da se ruski predsjednik nalazi "u potpuno drugačijoj stvarnosti, gdje nema mogućnosti da se vodi dijalog o pravosuđu i međunarodnom pravu".
"Rusija je u čorsokaku. U najočajnijoj situaciji. Sve naredno što Rusija uradi samo će pogoršati njenu situaciju", rekao je Podoljak.
'Nemoguće je poraziti Rusiju'
Okupljenoj političkoj i vojnoj eliti u centru Moskve, Putin je rekao da će Rusija "pažljivo i dosljedno rješavati zadatke koje ima pred sobom" u Ukrajini.
Osim obećanja o nastavku rata, Putin je u obraćanju pokušao i da opravda rat, rekavši da je nametnut Rusiji i da on razumije bol porodica poginulih boraca.
"Oni namjeravaju da lokalni sukob pretvore u fazu globalnog sukoba. Upravo tako mi to sve razumijemo i u skladu s tim ćemo i reagovati, jer u ovom slučaju govorimo o opstanku naše zemlje."
Nemoguće je poraziti Rusiju, kaže sedamdesetogodišnji Putin. Rekao je i da zemlja nikada neće popustiti pred pokušajima Zapada da podijeli svoje društvo, dodavši da većina Rusa podržava rat.
Porodica u Moskvi gleda TV prenos godišnjeg obraćanja ruskog predsjednika Vladimira Putina o stanju nacije 21. februara 2023.
Tokom dijela govora o aneksiji četiri ukrajinske teritorije, dobio je ovacije od prisutnih u sali koja se nalazi nekoliko koraka od Kremlja.
Tražio je od publike koju čine zastupnici, vojnici, šefovi špijuna, šefovi državnih kompanija, da se sjete onih koji su izgubili živote u ratu. Obećao je i poseban fond za porodice žrtava.
Putin: Imamo potrebna finansijska sredstva
Tokom obraćanja osvrnuo se i na ekonomsku situaciju u Rusiji i sankcije.
Rekao je da Moskva prkosi pokušajima Zapada da uništi rusku ekonomiju kroz pakete sankcija, rekavši da su bilioni dolara u pitanju za Zapad, ali da ruski prihodi nisu prestali.
Rusija ima sva potrebna finansijska sredstva da garantuje nacionalnu sigurnost i razvoj uprkos ekonomskim sankcijama Zapada, rekao je ruski predsjednik.
Otkako su pokrenuli invaziju, Rusija se suočila sa nekoliko rundi sankcija zapadnih zemalja. Samo Evropska unija uvela je deset paketa sankcija koji uključuju mjere za bankarski sektor, napredne tehnologije, kao i sankcionisanje pojedinaca i subjekata. Pored toga, brojne kompanije su povukle svoje poslove iz Rusije.
Rekao je i da zapadne sankcije smišljene kako bi ruski narod "patio" nisu uspjele. Također je tvrdio da se udio ruske rublje u međunarodnim transakcijama "udvostručio".
Ruska ekonomija se pokazala otpornijom nego što se očekivalo, kaže Putin, te da BDP nije pao onoliko koliko se predviđalo.
"Predvidjeli su kolaps ruske ekonomije, ali ruski biznis je obnovio svoju logistiku i svoja partnerstva", rekao je ruski predsjednik.
Obraćanje parlamentu svake godine
Obraćanje članovima oba doma parlamenta, vojnim komandantima i vojnicima počelo je u deset sati.
Putinov govor održava se na prvu godišnjicu njegovog priznanja nezavisnosti za ukrajinske Donjeck i Luhansk regije i samo nekoliko dana prije godišnjice invazije na Ukrajinu. Današnje obraćanje dolazi nakon što je otkazao redovnu godišnju konferenciju za novinare i govor u Parlamentu u decembru prošle godine.
Obraćanje Putina dolazi i dan nakon što je američki predsjednik Joe Biden posjetio Kijev i susreo se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, u prvoj posjeti ovoj zemlji u 15 godina. Biden, koji se trenutno nalazi u Poljskoj, također bi danas trebao da održi govor.
- Pročitajte: Koji je Putinov sledeći korak?
Njegov govor dolazi oko 13 mjeseci prije predsjedničkih izbora, predviđenih za mart 2024, nakon što su usvojeni ustavni amandmani koji omogućavaju Putinu da se kandiduje za još dva šestogodišnja mandata.
Ruski ustav zahtjeva od predsjednika da se obraća parlamentu svake godine, a Putin to nije uradio od aprila 2021. godine. Dva veća ruskog parlamenta trebalo bi dan nakon njegovog obraćanja da održe, kako je najavljeno, neplanirane sednice, a zatim će biti organizovan masovni miting i koncert u Moskvi, što je naznaka da se nešto možda sprema.
Godina dana od početka invazije
Za tri dana će biti obilježena godina dana otkako je Putin naredio takozvanu specijalnu operaciju, odnosno invaziju na Ukrajinu. Na hiljade ljudi je poginulo od tada, milioni Ukrajinaca su raseljeni, gradovi su uništeni, Rusiji su nametnute sankcije.
Vaš browser nepodržava HTML5
Gospodar, ali i zatočenik Kremlja
Nakon što je prošle godine pretrpjela neuspjehe i izgubila dijelove ukrajinske teritorije koju su bili okupirali, Rusija je u jeku nove ofanzive na istoku Ukrajine, uglavnom u Donbasu, odnosno regijama Donjecka i Luganska, gdje su krajem januara pojačali napade.
Vojni analitičari kažu da ruska kampanja ne teče po planu, jer trpi velike gubitke sporo napredujući. Ukrajina i dalje drži grad Bahmut uprkos nemilosrdnim napadima, a veliki broj žrtava u bici za grad Vuhledar naglašava probleme sa kojima se suočava ruska vojska.