Intervju predsjednika Vladimira Putina sa Tackerom Carlsonom, američkim komentatorom koji je stekao popularnost šireći teorije zavjere, kao i dovođenjem u pitanje podrške Vašingtona Kijevu u njegovoj borbi protiv invazije ruskih trupa, dočekan je kritikama i osporavanjima.
Od zakazivanja pa do objavljivanja Carlsonov potez praćen je upozorenjima da se ruskom lideru pruža propagandna platforma kroz njegov prvi intervju za jedan zapadni medij još od februara 2022., kada je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu.
U intervjuu dužem od dva sata, objavljenom na Carlsonovoj web stranici rano ujutro 9. februara, Putin je ponovio tvrdnje da Ukrajina predstavlja prijetnju Rusiji, jer Zapad uvlači tu zemlju u NATO. Riječ je o tvrdnji koju Sjevernoatlanska alijansa naziva lažnom.
Razgovor se inače pojavljuje u trenutku u kom je američka vojna podrška Kijevu dovedena u pitanje jer republikanski zakonodavci blokiraju paket pomoći od 60 milijardi dolara koji je predložio predsjednik Joe Biden.
Takođe, objavljivanje razgovora poklopilo se i sa smjenom glavnog komandanta ukrajinskih oružanih snaga nakon što je kontraofanziva postigla rezultate ispod planiranih.
Putin je pozvao Sjedinjene Države da izvrše pritisak na Kijev kako bi obustavio borbe, te sklopio sporazum s Rusijom, koja trenutno drži pod okupacijom oko petinu teritorije Ukrajine.
Tokom intervjua Putin je rekao da Rusija nema interesa za invaziju na Poljsku, članicu NATO-a, i da vidi samo jedan slučaj u kojem bi on to učinio: "Ako Poljska napadne Rusiju".
"Nemamo interesa u Poljskoj, Letoniji, ili bilo gdje drugdje. Zašto bismo to radili? Jednostavno nemamo nikakav interes. To je samo podsticanje i gomilanje prijetnji. To apsolutno ne dolazi u obzir", dodao je.
Carlson je rijetko izazivao Putina, koji je na samom početku održao oprširno predavanje o istoriji Rusije i Ukrajine.
"Putin je svoju poruku prenio onako kako je želio", prokomentarisao je Ijan Bremer, politikolog sa sjedištem u Njujorku i predsjednik Eurasiagroup.
Putinov režim na udaru je i zbog zatvaranja američkih državljana, a što je jedan od razloga zbog kojih se Carslonov intervju suočio sa osporavanjem i prije nego što je obljavljen.
Putinova vlada drži zatvorene dvoje novinara Evana Gershkovicha (Gerškovič), novinara Wall Street Journala, i američku novinarku Alsu Kurmaševu iz Radija Slobodna Evropa, pod oputžbama vezanim za njihovo izvještavanje koje oboje oštro negiraju.
Slučaj Kurmaševe nije ni spomenut u intervjuu, dok je Carlson isprovocirao negativne reakcije Wall Street Journala sugerišući da bi Putin trebao osloboditi 33-godišnjeg novinara čak i ako je "možda na neki način prekršio vaš zakon".
"Evan je novinar, a novinarstvo nije zločin. Svaki suprotan prikaz je potpuna fikcija", navode novine u reakciji na intervju.
Američki Stejt department zvanično je označio Gerškoviča kao nezakonito pritvorenog od strane Rusije.
Putin je rekao da se "može postići dogovor" da se Gerškovič oslobodi, te sugerisao mogućnost njegove zamijene za ruskog državljanina koji trenutno služi doživotnu kaznu zatvora zbog ubistva u Njemačkoj.
Riječ je o Vadimu Krasikovu, bivšem pukovniku ruske vojske, koji je osuđen za atentat na bivšeg čečenskog borca usred bijela dana u Berlinu 2019. Putin nije naveo njegovo ime, ali je podvukao da je riječ o "patrioti".
- Ubistvo čečenskog komandanta u Berlinu, ko je naručilac?
- Istraga o ubistvu bivšeg čečenskog pobunjenika i proterivanje ruskih diplomata iz Berlina
"Ne postoji tabu za rješavanje ovog pitanja. Spremni smo to riješiti, ali postoje određeni uslovi o kojima se razgovara putem kanala specijalnih službi. Vjerujem da se može postići dogovor", rekao je Putin.
U toku intervjua nije spomenuto da je, prema nekim procjenama, oko 1.000 nezavisnih ruskih novinara bilo prisiljeno napustiti zemlju u strahu za svoju sigurnost zbog strogih zakona o cenzuri koje je Putin uveo i koji kritičko izvještavanje o ratu protiv Ukrajine smatraju krivičnim djelom.
Podsjetimo, protiv ruskog predsjednika je inače izdat nalog za hapšenje od strane Međunarodnog krivičnog suda za nezakonitu deportaciju i transfer djece tokom sukoba. U samoj Rusiji, njegovi protivnici poput opozicionih ličnosti kakvi su Aleksej Navaljni i Vladimira Kara-Murze, zatvoreni su sa presudama na višegodišnje zatvorske kazne.
Opisujući svoju odluku da intervjuiše Putina u najavi objavljenoj na mreži X (nekadašnji Twitter) 6. februara, Carlson je ustvrdio da se američki mediji laskavo fokusiraju na ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ali da se Putinov glas ne čuje u Sjedinjenim Državama jer se zapadni novinari nisu "potrudili" da intervjuišu njega od početka invazije.
Carlson je stekao reputaciju kao branitelj ruskog lidera, jednom tvrdeći da je "mržnja Putina postala centralna svrha američke vanjske politike".
Pročitajte i ovo: Bivši voditelj Foksa Taker Karlson intervjuisao Putina, navodi KremljBrojni zapadni novinari odbacili su ovu tvrdnju, rekavši da su stalno pokušavali da intervjuišu Putina, ali su bili odbijeni.
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov je kasnije to potvrdio, rekavši da njegov ured prima "brojne zahtjeve za intervjue s predsjednikom", ali da su većina zapadnih medija koji pitaju "tradicionalni TV kanali i velike novine koje čak ni ne pokušavaju djelovati nepristrasno u svom izvještavanju."
"Naravno, nema želje da se komunicira sa ovakvim medijima", naveo je Peskov.
Najavljujući intervju, Carlson je to prikazao kao priliku da čuje rusku stranu, navodeći da "većina Amerikanaca nije informisana" o ratu za koji je rekao da "preoblikuje svijet".
Pročitajte i ovo: Kritičari ruskog rata u Ukrajini na zatvorskoj 'vrtešci'Njegove akreditacije kao nezavisnog novinara dovedene su u pitanje, a 2020. godine Fox News je dobio tužbu za klevetu protiv njega, pri čemu je sutkinja u svojoj presudi rekla da kada iznosi priče, Carlson ne "iznosi stvarne činjenice" o temama o kojima razgovara i da se umjesto toga bavi "preuveličavanjem" i "'neprimjerenim komentarom".
Carlson je bio jedan od najbolje ocijenjenih voditelja Fox Newsa prije nego što je naglo napustio mrežu prošle godine nakon što je Fox izašao iz procesa za klevetu zbog izvještavanja o predsjedničkim izborima 2020. godine.
Fox je pristao da plati 787 miliona dolara kompaniji za glasanje "Dominion", nakon što je ta kompanija podnijela tužbu navodeći da je mreža širila lažne tvrdnje da su njene mašine namještene protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa.
Carlson je povremeno imao težak odnos s bivšim predsjednikom, ali tokom Trumpovog mandata imao je njegovu punu podršku i podržao je Trumpa u njegovoj namjeri da se vrati u Bijelu kuću 2024.
Pročitajte i ovo: Da li će 2024. ličiti na 1938. godinu?