Zbog sigurnosnih razloga Haški kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) još ne želi potvrditi informaciju o puštanju iz švedskog zatvora bivšeg potpredsjednika Vlade Savezne Republike Jugoslavije Nikole Šainovića (66), osuđenog na 18 godina zbog ratnog zločina nad kosovskim Albancima.
Haški sud ima naime praksu potvrđivanja puštanja osuđenika, tek nakon što on stigne iz zatvora u svoju državu.
No osim zbog neslužbenih potvrda i pisanja medija - puštanje Šainovića na slobodu može se očekivati (od idućeg tjedna), jer je odslužio dvije trećine kazne - u koju mu je uračunato vrijeme provedeno u haškom pritvoru od 2002.godine, kada se dobrovoljno predao Haškom sudu.
Šainović je, podsjetimo, predao zahtjev za privremenim puštanjem polovicom ove godine, precizirajući da će 25.kolovoza ove godine steći uslove, odnosno da će tada broj dana u pritvoru i zatvoru prijeći 12 godina.
Iako su haški osuđenici osuđeni za najteže kazneno djelo – ratni zločin, praksa država u kojima izdržavaju kazne ide im u prilog, jer ih se uobičajeno pušta isto kao i odgovorne za lakša nedjela - nakon dvije trećine odsluženog vremena. Šainović je gotovo izdržao kaznu u haškom pritvoru, budući da mu je drugostupanjska presuda od 18 godina zatvora – izrečena tek prošle godine.
Žalbeno vijeće mu je tada potvrdilo odgovornost za udruženi zločinački poduhvat progona „barem 700 tisuća kosovskih Albanaca 1999. godine,“ putem ubojstva, seksualnog zlostavljanja i uništenja imovine i vjerskih objekata.
Član UZP-a progona
Šainović je osuđen kao jedan od članova udruženog zločinačkog poduhvata progona, odnosno kao visoko rangirani čovjeka iz političkog vrha predvođenog tadašnjim predsjednikom SRJ Slobodanom Miloševićem. Za Šainovića, koji je obnašao dužnost potpredsjednika Vlade SRJ od 1994.do 2000.godine – suci su utvrdili da je bio jedan od najbližih Miloševićevih suradnika.
„Gospodin Šainović nije pokazao da je Raspravno vijeće pogriješilo kada je zaključilo – da je imao široke ovlasti nad snagama VJ i MUP-a i da je nastupao – kao politički koordinator tih snaga. I da je njegov doprinos zajedničkom cilju – bio značajan.“, naveo je zaključke peteročlanog Žalbenog vijeća predsjedavajući Liu Daqun, a koje mu je ipak smanjilo prvostupanjsku kaznu od 22 godine zatvora - za četiri godine, izbacujuću utvrđenu odgovornost za neke incidente ubojstva.
Osim bivšeg predsjednika Srbije u sporno vrijeme Milutina Milutinovića - koji je oslobođen kao prvooptuženi, u zajedničkom haškom suđenju za zločine na Kosovu – uz Šainovića su osuđeni i načelnik Generalštaba Vojske Jugoslavije Dragoljub Ojdanić, zapovjednik Treće armije Nebojša Pavković, zapovjednik Prištinskog korpusa Vladimir Lazarević te načelnik policije za Kosovo i Metohiju Sreten Lukić.