Nakon presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu Pilav gdje je još jednom potvrđena diskriminacija u Ustavu BiH, ključno pitanje je šta dalje, ali i zašto se ne provode odluke Suda. I dok političari, poput mantre, a nakon svake presude, tvrde biće dogovoreno poslije izbora, poznavaocima prilika i ekspertima za ustavno pravo savim je jasno da je razlog neprovođenja presuda to što bi izmjenom Ustava doskočili vlastitim privilegijama.
Građani, pripadnici nacionalnih manjina, a nakon presude u slučaju Pilav i oni pripadnici konstitutivnih naroda koji žive u "krivom" entitetu, diskriminisani su jer ne mogu ne mogu ući u najviše strukture vlasti – Predsjedništvo i Dom naroda BiH. Ono što se od BiH traži teoretski je jednostavna izmjena, a praktično neostvariva.
"Obaveza BiH je da otkloni diskriminaciju i izmjeni Ustav i Izborni zakon. Tako da izvršenjem presude 'Sejdić-Finci' i ove presude, moraju se izmjeniti ustavne odredbe koje diskriminiraju i ostale, ali i pripadnike konstitutivnih naroda kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH", kaže zastupnica BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu Monika Mijić.
Biće, obećava predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović.
"Presuda Pilav protiv BiH je u suštini u korist BiH, u sinergiji sa presudom Sejdić-Finci i Zornić. Radi se o implementaciji presuda koja se odnosi na konstitutivnost naroda. Mislim da ćemo nakon lokalnih izbora biti u prilici da riješimo sve ove presude zajedno, da se faktički time osigura ravnopravnost svih građana na teritoriji BiH", navodi Izetbegović.
"Riješićemo nakon izbora" rečenice naslušao se, evo već treći izborni krug Jakob Finci. Raduje se kaže, ako su najave tačne, da bi do 2017. godine svi građani bili ravnopravni. Ključno je kaže da se shvati jedno.
Jakob Finci
"Ovo ne ruši ustav BiH nego ga unapređuje i stavlja ga u red normalnih normativnih akata kakvi su u svim zemljama Evrope", komentariše Finci.
Mjesecima su lideri vodećih partija s međunarodnim predstavnicima, ili sami na višesatnim sastancima, mahom po luksuznim kafanama, pokušavali naći rješenja za promjene bh. Ustava. Ni vraćanje pod okrilje Parlamenta BiH nije urodilo plodom.
Čak je i EU poklekla, shvativši da je provedba odluke Evropskog suda trenutno nemoguća misija, te je ustranu stavila ova pitanja, fokusirajući se na ekonomske reforme. Privremeno, nada se stručnjak za ustavno pravo Kasim Trnka, mada je jasno gdje je suština problema.
"U svakoj normalnoj državi to bio relativno lak posao, međutim, budući da je Ustav napravljen tako da dominiraju tri etničke grupe, tri konstitutivna naroda kojima je unaprijed razervisan određeni kontingent vlasti, tako da političke elite u tim nacionalnim grupama ne pokazuju nikakav interes za zbivanja koja se ne tiču te nacije. To, drugim riječima, znači da je izvršena petrifikacija. Stvorena su biračka tijela po nacionalnoj osnovi i to omnogućuje stalnu reprodukciju ove strukture vlasti. Sada bi, provođenjem presuda, trebalo napuštati taj koncept", konstatuje Trnka.
Problem je, dodaje što se filozofija bh. političara poklapa sa aktuelnim Ustavom BiH.
"Nekima mnogo odgovaraju postojeća rješenja, tako da se oni deklarativno mogu izjašnjavati i za euroatlanski put i ustavne promjene, ali, faktički, potkopavaju vlastiti položaj ako idu u ustavne promjene", ocjenjuje Trnka.
Promjene će sigurno biti, jer kako je izjavio i zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Brajan Hojt Ji, nikada nije bila namjera da Dejton ostane zauvijek, te da će se tražiti rješenja koja će biti u skladu s reformskom agendom. Jednom nakon izbora.