Protiv tajkunizacije zdravstva

Sa konferencije za novinare nevladinih udruga i dijela sindikata o reformi zdravstva

Nevladine udruge, dio sindikata u zdravstvu, pacijenti i stručnjaci ustali su protiv mini-reforme hrvatskog zdravstva. Ako ona bude provedena, tri milijuna ljudi ostat će bez klasične zdravstvene zaštite kada im dođe bolest, upozoravaju iz udruge pacijenata. Oni traže da građani na referendumu odluče kakvo javno zdravstvo žele.

Ako se usvoje dva zdravstvena zakona što ih aktualna Vlada lijevog centra želi po hitnoj proceduri donijeti u Saboru, liječnici će postati trgovci, a mi kupci, upozoravaju iz Udruge hrvatskih pacijenata.

„Oštro se protivimo agresivnoj tajkunizaciji i amerikanizaciji hrvatskog zdravstva, koje se želi uvesti ovim zakonima“, kaže predsjednik Udruge Marijo Drlje.

Marijo Drlje, foto: Enis Zebić

„To znači da – ako prođu ovi zakoni – tri milijuna ljudi ostati će bez kvalitetne zdravstvene zaštite kada stigne bolest. A bolest dolazi nenajavljeno i podmuklo“, navodi Drlje.

Novinarka Nataša Škaričić upozorava da Vlada kao jedini problem hrvatskog zdravstva vidi - deficit javnog zdravstva, a da taj deficit misli nadoknađivati komercijalnim sadržajima koje će novim zakonima ugraditi u javno zdravstvo.

„Međutim, problem je sljedeći: nezapamćeno, nezabilježeno miješanje javnih ustanova i komercijalnih subjekata. Drugo: efekt toga je u svijetu poznat - javni sektor pod tim trpi, financijski, etički, stručno i kako god hoćete, a privatni sektor buja, i efekt toga je da se zdravstvo kao javni sektor de fakto poništava“, komentira Nataša Škaričić.

Isključivo u interesu poslodavca

Predsjednica Samostalnog sindikata zaposlenih u zdravstvu i socijalnoj skrbi Spomenka Avberšek kazala je kako resorni ministar radi igrokaz od javne rasprave o predloženim zdravstvenim zakonima. Predložene novine isključivo su u interesu poslodavaca, što se vidi po tome da Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) ni u jednom detalju nije osporila predložene zakone.

Spomenka Avberšek, foto: Enis Zebić

„Zašto smo samo mi reagirali na to, a nije reagirao HUP? Pa zato što on to jedni i podržava!“, naglašava Spomenka Avberšek.

Zdravstveni analitičar Dražen Gorjanski upozorio je da već sada zbog privatizacije dijelova hrvatskog zdravstvenog sustava javno zdravstvo troši 1,5 do 2 milijarde kuna (200 do 220 milijuna eura) na iznajmljivanje potrebne opreme i usluga od privatnika, pa je postalo rent-a car zdravstvo. Kako se novim zakonima dopušta otvaranje privatnih bolnica, Gorjanski upozorava da će one povući liječnike iz sustava javnog zdravstva, pa će ih manjkati i više nego sada, a sada ih manjka oko 2000!

A da se i ne govori o tome da svako javno-privatno partnerstvo, na kojem se i temelje predloženi zakoni, završava slabljenjem javnog zdravstva, a bogaćenjem poduzetnika u privatnom zdravstvu. Gorjanski zaključuje:

„Kada to doista detaljno i dubinski analizirate, onda zaključite da to nije u interesu pacijenata, i da to nije čak u interesu velikog broja liječnika – jednog manjeg broja je, ali i velikom broju nije. Na kraju dođete do toga da je interes u tome da se jedna mala skupina bogatih ljudi – privatnika koji će investirati u zdravstvo – još više obogati. Dugo sam analizirao zakone, sve sam pregledao, ali ne vidim drugi razlog koji bi bio – osim toga.“