Nadležna hrvatska tijela odbacuju izjave premijera Srbije Aleksandra Vučića o broju nestalih hrvatskih građana u ratu u Hrvatskoj. Novi popisi nestalih građana srpske nacionalnosti koji stižu iz Srbije su pumpanje brojki u političke svrhe, kaže za naš radio ravnatelj Uprave za zatočene i nestale Ivan Grujić.
„Protivim se 'pumpanju' popisa nestalih“, odlučan je u izjavi za Radio Slobodna Europa pomoćnik ministra branitelja za zatočene i nestale, pukovnik Ivan Grujić.
„Nikakvo nadmetanje sa brojevima – više je ovih ili onih – neće dovesti do rješenja niti jedne od sudbina nestalih osoba. Ja ostajem pri stavu da moramo poštivati kriterije i da se u tim okvirima te brojke razrješavaju, a bitnije je da idemo prema konkretnim rješenjima i ja se nadam da ćemo mi zajedno sa kolegama iz Beograda naći zajednički jezik oko toga“, komentira Grujić.
Povodom izjave premijera Srbije Aleksandra Vučića da je na popisu nestalih više Srba nego Hrvata, Grujić ističe tri stvari - da nikoga ne bi trebala zanimati etnička pripadnost nestalih, da se brojke dnevno mijenjaju i - treće -da se po međunarodno propisanim kriterijima, koje je verificirala i Srbija, u Hrvatskoj još 1.600 hrvatskih državljana vodi kao nestale. Više nema posebnih popisa po etničkoj pripadnosti, pa su od tog broja njih 930 osobe nestale 1991 i 1992 godine, dakle pretežno Hrvati, a njih 670 osobe nestale 1995 godine, dakle pretežno Srbi.
Tvrdnju srpske strane kako je koncem prošle godine Crveni križ Srbije dostavio novi popis nestalih hrvatskih građana srpske nacionalnosti sa 629 imena, a da se hrvatska strana nije očitovala, Grujić odbacuje s indignacijom:
„Netočno! Definitivno netočno! Ne bih trebao uopće ulaziti u nikakve rasprave, oni tu imaju nekakvu drugačiju priču, vjerojatno iz određenih političkih razloga. Jasni su okviri u okvirima kojih se kreće pitanje nestalih, i ako jedna država prihvati kriterije i na temelju tih kriterija se sve radi, sada dolazimo do nekakvih revizija, nekakvih popisa, pogotovo što se radi o državljanima Republike Hrvatske, nad kojima oni nemaju apsolutno nikakve nadležnosti“, naglašava Grujić.
Popisi bez egzaktnih podataka
Otkud ti novi popisi iz Srbije i kakvi su oni? Grujić pojašnjava kako se radi o novom popisu nevladinih udruga izbjeglih hrvatskih Srba.
„To su popisi koji su bez stvarnih i egzaktnih podataka i koji praktično pumpaju te brojeve. Mi smo rekli – i to stoji u zapisniku sa našeg zajedničkog službenog sastanka - da će svatko tko ispuni kriterije biti na popisu nestalih, sa bilo koje strane. Ti operativni popisi se provjeravaju, i ukoliko se ispune kriteriji, bit će na popisu. Ali ja ne mogu shvatiti da se nakon dvadeset i nešto godina sada netko javlja da je netko nekome nestao, a onda kada provjerite vidite da je poginuo i da se zna gdje je pokopan“, konstatira Grujić.
On ponavlja da je stav o ispunjavanju kriterija usvojen na zajedničkom sastanku hrvatskog i srpskog povjerenstva za nestale pred dvije godine i otada više puta potvrđen.
Kad je riječ o nestalima pretežno srpske nacionalnosti, Grujić kaže da ih je 90 posto ekshumirano, i da je u toku vrlo efikasan proces znanstvene identifikacije. Problem sa nestalima s početka rata, dakle s Hrvatima je u tome što se ne zna gdje su pokopani, kao ni lokacije sekundarnih masovnih grobnica u koje su njihova tijela bila premještana potkraj „krajinske“ vlasti, o kojima – tvrdi Grujić – srpske vlasti imaju podatke.
Grujić demantira izjavu predsjednika srpske Komisije za nestala lica Veljka Odalovića da ima još neekshumiranih grobnica iz 1992 i 1993. godine.
„Mi nemamo nijedno neekshumirano grobno mjesto iz tog razdoblja, nego imamo poznata grobna mjesta iz 1995. godine, dakle iz vremena akcija 'Bljesak' i 'Oluja', koja su u okviru groblja i gdje su žrtve pokopane sukladno Ženevskim konvencijama, i gdje mi kroz jedan kontinuitet idemo u njihovu ekshumaciju, identifikaciju i predaju obiteljima. U sve te procese su kao promatrači uključeni kolege iz Srbije“, pojašnjava Grujić.
U tim neekshumiranim grobnicama se prema procjenama nalazi još oko 128 posmrtnih ostataka.
Povodom Odalovićeve izjave od 900 neidentificiranih posmrtnih ostataka na zagrebačkoj sudskoj medicini na Šalati, Grujić odgovara da nadležna tijela Srbije jako dobro znaju da se preko 500 od tih posmtrtnih ostataka odnosi na početak rata, dakle da su to najvjerojatnije Hrvati, koji iz raznih razloga nisu identificirani.
„A što se tiče 1995. godine, ostalo je negdje oko 300 posmrtnih ostataka koji su u procesu identifikacije. Dakle isto su obrađeni, imaju svoj DNA i čeka se njihov proces identifikacije kroz zajednički projekt sa Međunarodnom komisijom za nestale osobe. I oni će biti zasigurno dijelom odgovora na rješenje sudbine ovih 670 nestalih osoba“, kaže Grujić.