Protivljenje Čovićevom počasnom doktoratu

Draganu Čoviću je Senat Sveučilišta u Zagrebu 15. svibnja na prijedlog rektora Damira Borasa izglasao počasni doktorat

Dodjeljivanje počasnog doktorata Sveučilišta u Zagrebu predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine i hrvatskom članu BiH predsjedništva Draganu Čoviću nije prošlo bez negativnih reakcija. Književnik i novinar Jurica Pavičić najavio je simboličko vraćanje svog doktorata, a na samoj sjednici Senata Sveučilišta profesorica Đurđica Čilić iznijela je ubojite argumente zašto Čović ne zaslužuje počasni doktorat - i ostala u manjini.

Književnik i novinar Jurica Pavičić pojasnio je za Radio Slobodna Europa svoju gestu simboličnog vraćanja doktorata zagrebačkom Sveučilištu, nakon što je Senat Sveučilišta dodijelio počasni doktorat bosanskohercegovačkom političaru i aktualnom članu BiH Predsjedništva iz hrvatskog naroda Draganu Čoviću.

"Moja je gesta reakcija na odluku Senata Sveučilišta koja je dalji nastavak erozije ugleda ove ustanove", kaže Pavičić za RSE.

"To da se počasni doktorati daju političarima bliskim vladajućoj stranci nastavak je jedne tužne totalitarne tradicije kakvu smo već imali. A sa druge strane riječ je o tome da je to napravilo vodstvo Sveučilišta koje već godinama urušava njegov ugled, bori se protiv punktova izvrsnosti, kreira atmosferu klijentističkog nezamjeranja i nedodirivanja bilo kojih problema. To je ustanova u kojoj je jedan Jakov Sedlar savjetnik za kulturu i ustanova koja tuži svoje vlastite studente zbog javno izrečene riječi. Ovo je bila samo jedna točka na 'i' u kojoj se sve to skupa zaokružilo", konstatira.

Senat Sveučilišta u Zagrebu izglasao je 15. svibnja na prijedlog rektora Damira Borasa počasni doktorat Draganu Čoviću. Kako uz ostalo piše u obrazloženju, gdje se među ostalim kaže da je on započeo "političku karijeru u teškim trenucima ukidanja Hrvatske Republike Herceg Bosne", počasni doktorat Čoviću potpora je njemu kao nositelju pozitivnih pomaka za Hrvate u BiH, priznanje za rad na jedinstvu bh. Hrvata, potpora ravnopravnosti i održavanju konstitutivnosti bh. Hrvata i tako dalje.

Profesorica Čilić duboko je uvjerena da bi bez njene intervencije počasni doktorat Čoviću bio izglasan jednoglasno

Međutim, članica Senata, profesorica polonistike na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu Đurđica Čilić, rođena inače u Vitezu u srednjoj Bosni, prije glasanja javno se usprotivila takvoj odluci, ali je njen istup gotovo potpuno prešućen u javnosti. Ona za RSE kaže kako je pomislila da uvaženi znanstvenici, članovi Senata, možda i ne prate previše dnevnu politiku, ne znaju tko je Čović, i da ih je na to podsjetila.

"To je osoba koja je nastavljač problematične politike 'Hrvatske republike Herceg-bosne' , koja kao takva nikada nije bila međunarodno priznata, a koja je uistinu hrvatsku komponentu u BiH koštala i brojnosti i važnosti unutar te države. Moj istup se ticao i njegovog problematičnog odnosa prema zatvorenicima logora za vrijeme bošnjačko-hrvatskog rata 1992-1993 kada je te ljude koristio na neki način kao robove u svojoj tvornici 'Soko' kojom je upravljao s jedne visoke pozicije", kaže ona.

Želimo li doista zagrebačko Sveučilište opteretiti hipotekom pristajanja na tako teške kompromitacije u kontekstu ratnih logora, zapitala se dalje profesorica Čilić? Osim toga, ona je podsjetila da se doktorat dodjeljuje kao simbolička potpora bh. Hrvatima, a jedan od najvećih krivaca za njihov loš položaj je Milorad Dodik, s kojim Čović godinama izvrsno surađuje. I to nije sve!

"Postoji niz kontroverzi - kako se to u medijima kaže - u vezi s bogaćenjem te osobe, u vezi s njegovim kadroviranjem u javnim institucijama, pogotovo na mostarskom Sveučilištu… Dakle, previše je problematičnih stvari u vezi s Draganom Čovićem da bi Sveučilište u Zagrebu tako olako sebi dopustilo da toj osobi dodijeli najvažnije priznanje", dodaje Čilić.

Duboko je uvjerena da bi bez njene intervencije počasni doktorat Čoviću bio izglasan jednoglasno. Ovako je od osamdesetak prisutnih ipak 12 bilo suzdržanih, a petero protiv.