Grupa građana i članovi bošnjačke Stranke demokratske akcije protestirali su u petak, 28. aprila, ispred Parlamenta entiteta Federacija Bosne i Hercegovine zbog odluke visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta u vezi s deblokadom formiranja vlade FBiH.
Na proteste su i pozvali iz Stranke demokratske akcije (SDA), najveće bošnjačke stranke u BiH, iz koje Schmidtove odluke o formiranju vlade ocjenjuju kao "nedopustive" i "protuustavne". Iz SDA su formiranje vlade uvjetovali svojim sudjelovanjem u vlasti.
Protesti su organizirani u vrijeme kad je Zastupnički dom Parlamenta FBiH glasao o novoj vladi, što je omogućila Schmidtova odluka.
Zastupnički dom Parlamenta FBiH potvrdio je imenovanje novog saziva Vlade na sjednici u petak. Za imenovanje novih entitetskih ministara i predsjednika Vlade glasao je 51 zastupnik, dva su bila protiv, a jedan suzdržan.
Entitetska vlada ima predsjednika i 16 ministara. U novom sazivu bit će ministri iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, HDZ-a 1990, Naše stranke i političke partije Narod i Pravda.
Zabilježen incident
Ispred zgrade Parlamenta tokom sjednice i protesta bio je prisutan veliki broj policajaca.
Zabilježen je incident pri čemu je reagirala policija kad je jedan od zastupnika iz stranke Narodnog evropskog saveza (NES) Kenan Uzunović napuštao zgradu Parlamenta. Za njim je krenula grupa demonstranata, koji su ga vrijeđali i nastrali na njega jer je glasao za formiranje Vlade FBiH.
Neki od okupljenih su tvrdili da su došli "braniti Bosnu", ne dajući više pojedinosti zbog čega prijetnjom za BiH vide formiranje Vlade FBiH bez SDA.
"Došli smo zbog svoje Bosne. Mi smo ratovali za ovu Bosnu, izborili se i da je ponovo damo, ne damo je. Ja sam bila učesnik rata '92. – '95. zar nakon trideset godina za ono isto što smo se borili. Mi Bosne ne damo, spremni smo na sve, ali ovdje su samo ugroženi Bošnjaci", rekla je jedna od prisutnih na protestima Jasmina Čizmo.
Okupljeni ispred Parlamenta FBiH, 28. april 2023.
Vlada Federacije BiH potvrđena je tek sedam mjeseci nakon oktobarskih izbora 2022., jer predsjednica ovog entiteta Lidija Bradara (Hrvatska demokratska zajednica BiH, HDZ) nije imala suglasnost oba potpredsjednika, odnosno potpredsjednika Refika Lende iz SDA. Svoj potpis Lendo je uvjetovao ulaskom njegove stranke u vlast. SDA nije dio političke koalicije koja je formirana nakon općih izbora, s obzirom na to da HDZ BiH i stranke okupljene oko SDP-a BiH ne žele koalirati.
Schmidt je privremenom mjerom potvrdio odluku o imenovanju koju je, kako nalaže entitetski Ustav, uputila Bradara i potpisao potpredsjednik Igor Stojanović (Socijaldemokratska partija), bez Lendinog potpisa.
Na proteste je došla i Sebija Izetbegović, zastupnica SDA u Skupštini Kantona Sarajevo i direktorica Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, 28. april 2023.
Haris Zahiragić, delegat iz Stranke demokratske akcije (SDA) u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, na protestima u Sarajevu, 28. april 2023.
- Opširnije o posljednjim Schmidtovim odlukama čitajte na linku.
Vlada Federacije posljednji put je bila formirana 2015. godine, i od općih izbora 2018. je bila u "tehničkom mandatu".
Protesti ispred Parlamenta entiteta Federacija BiH, 28. april 2023.
Ovu vladu u kojoj su nedostajala tri ministra, činili su SDA, HDZ BiH i Savez za bolju budućnost, a predsjednik ove izvršne institucije bio je Fadil Novalić iz SDA, inače prvostepeno osuđen zbor korupcije u aferi "Respiratori", u vezi s nabavkom respiratora iz Kine tokom pandemije COVID-19.
Nakon izbora 2018. do kraja mandata 2022. godine, vodeće stranke, bošnjačka SDA i HDZ BiH, nisu se mogle dogovoriti u vezi izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH te trećeg partnera u entitetskoj vlasti.
Pročitajte i ovo: Zašto Federacija BiH ima istu vladu osam godina?