Pod sloganom "Niti jedna više", stanovnici nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini izašli su 11. oktobra na proteste, kako bi upozorili na porast slučajeva nasilja nad ženama i femicida, te zatražili reakciju predstavnika vlasti.
Iz nevladinih organizacija, koje su organizirale proteste u Sarajevu, Banjaluci i drugim gradovima u BiH, upozoreno je da je 48 posto žena u BiH pretrpjelo seksualno i rodno zasnovano nasilje, dok 84 posto slučajeva nasilja ostaje neprijavljeno.
Na protestima u Sarajevu transparenti s porukama "Zločin i kazna" i Patrijarhat ubija".
Također je istaknuto da u oko 70 posto istraga slučajeva nasilja, prijavljenih nadležnim tužilaštvima, bude obustavljena.
U Banjaluci su građani, među ostalim, poručili da femicid treba biti dio Krivičnog zakona
"Radi blage kaznene politike mnoge žene, njihova djeca i najbliži, izloženi su stalnom i brutalnom nasilju. Dosta nam je da gledamo kako broj žrtava raste iz mjeseca u mjesec, dok se nasilje nad ženama i djevojčicama općenito doživljava ili kao privatni problem ili ono za što su 'same krive'", saopćeno je iz nevladinih organizacija uoči protesta.
Protesti u Sarajevu, 11. oktobra 2023.
Učesnici protesta zatražili su hitnu reakciju odgovornih institucija na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, te korjenitu promjenu u svim društvenim sferama, a poručeno je da će svaki naredni slučaj femicida biti "odgovornost cijelog društva".
Protesti građana održavaju se u BiH otkako je u Gradačcu 11. augusta počinjeno trostruko ubistvo.
Tada je Nermin Sulejmanović ubio bivšu partnericu Nizamu Hećimović. Nakon toga je ubio još dvije osobe, a ranio tri tokom policijske potjere, koja je okončana njegovim samoubistvom.
- Protest građanki u Bihaću povodom femicida i nasilja
- Tuzlanska policija: Sud u Gradačcu nije zaštitio jedino Nizamu Hećimović
- Sud u Gradačcu: Ubici nije zabranjen prilazak ubijenoj jer nije bilo dokaza
Građani su izašli na proteste i nakon ubistva tridesetdvogodišnje Edine Odobašić iz Bihaća na sjeverozapadu BiH, koju je suprug ubio u centru tog grada 11. oktobra.
Poruke sa svih protesta je da je sistem zakazao i da je krajnje vrijeme da se učine konkretni koraci u zaštiti žena, uvođenje pravne definicije femicida te uvrštavanje takvog ubistva u krivična djela.
Šta zahtjevaju učesnici protesta protiv femicida?
Građani Bosne i Hercegovine na protestima protiv femicida traže zaštitu žrtava, uključujući hitne zaštitne mjere.
Jedan od zahtjeva je hitno postupanje, odnosno da se istrage i optužnice realiziraju u što kraćem roku, a zatražena je i disciplinska odgovornost protiv policajaca zbog propusta u pružanju zaštite žrtvama nasilja.
Potrebno je osigurati i da krivični postupci budu okončani u razumnom roku, bez neopravdanih odlaganja ročišta, a traže se i strože kazne za nasilnike.
Zatraženo je i da se u krivične zakone uvedu femicid kao zasebno krivično djelo, kako bi se omogućile strože kazne za počinitelje i bolju zaštitu žrtava.
Traži se, također, stroža kontrola izdavanja dozvola za oružje, te zabrana njihovog nošenja osobama koje su prijavljene za nasilje u porodici.
Neki od zahtjeva su i da se osigura novac za kontinuirano financiranje sigurnih kuća i drugih servisa podrške za žene i djecu, žrtve porodičnog nasilja.
Jedinstvena statistika o broju femicida i nasilju nad ženama u BiH ne postoji.
Prema podacima Agencije za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, koja je prikupljala podatke od pravosudnih institucija i nevladinih organizacija, od 2015. do danas je ubijeno više od 60 žena.
Nasilje ili bilo koji oblik zlostavljanja, može prijaviti na SOS telefon 033 222 000 ili 1265 u Federaciji BiH i 1264 u Republici Srpskoj.