Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova (MVEP) Hrvatske uputilo je diplomatsku notu Ambasadi Srbije u Zagrebu, kojom je, kako su naveli na zvaničnoj stranici, izrazilo najoštriji protest zbog današnjeg otkrivanja spomen ploče Mladenu Bratiću, komandantu snaga bivše JNA, u novosadskom kompleksu Vojske Srbije.
"Prosvjednom notom Republika Hrvatska je osudila taj čin i ponovno je izrazila očekivanje od Republike Srbije i njezinih institucija da odbace politiku relativiziranja i veličanja zločina, čime se dodatno vrijeđaju žrtve agresije na Republiku Hrvatsku. Republika Srbija je ponovno pozvana da se usmjeri na proces suočavanja s vlastitom prošlošću i ulogom u ratovima koje je pokrenula u devedesetim godinama prošloga stoljeća", naveli su iz MVEP-a.
Ministarstvo vanjskih i evropskih poslova podsetilo je na kraju saopštenja da su ovakve odluke vlasti Srbije neprihvatjive i da su u suprotnosti sa "nastojanjima Hrvatske da, bez obzira na ne tako davnu agresiju Republike Srbije i bivše JNA na Republiku Hrvatsku", izgrađuje dobrosusedske odnose.
Spomen ploča komandantu novosadskog korpusa bivše Jugoslavenske narodne armije (JNA) Mladenu Bratiću, koji je vodio napad na Vukovar, otkrivena je u kompleksu Vojske Srbije u Novom Sadu.
Bratić je poginuo početkom novembra 1991. godine kod Borovog naselja u Hrvatskoj.
Na otkrivanju spomen obeležja, general Zoran Nasković je rekao da se Vojska Srbije sa ponosom seća onih koji su poginuli u sukobima.
"Ratni sukobi na prostoru bivše Jugoslavije devedesetih godina prošlog veka ostaće upamćeni kao krvavi obračun međusobno povezanih i bliskih naroda. Sećanja na nemile, a nametnute razmirice su još uvek sveža, rane nezaceljene, a slike žive. Upravo je to razlog da prepoznamo žrtvu koju su naši preci dali, život", rekao je Nasković.
- Ministarstvo vanjskih poslova Hrvatske uputilo prosvjednu notu Srbiji
- Sjećanje na vukovarske žrtve
- Što je JNA radila u ratu u Hrvatskoj?
- FHP Dosije: Kako se JNA svrstala na srpsku stranu
Predsednik Vlade Vojvodine Igor Mirović, koji je inicirao postavljanje ploče, poručio je da ovo obeležje sećanje na, kako je rekao, "najhrabrije u zajednici".
"Danas se sećamo generala Bratića i onih koji su dali svoj život, koji su izvršavali časno zadatke koje je pred njih postavila država. Naša je dužnost da se sećamo najhrabrijih i najboljih među nama. Onih koji su časno izvršavali svoje zadatke, koji se nikada nisu povukli i koji su svojim životima platili slobodu za nas", rekao je Mirović.
Spomen ploču su otkrili predsednik pokrajinske vlade Igor Mirović i gradonačelnik Novog Sada, Miloš Vučević.
Igor Mirović na otkrivanju spomen ploče Mladenu Bratiću u Novom Sadu
Niko od prisutnih nije želeo da daje izjave novinarima, a na molbu TV N1 da se Vučević ipak obrati medijima, on je samo poručio: "Živela Srbija!"
Na otkrivenoj spomen ploči osim imena Mladena Bratića navedeno je da je "poginuo na borbenom zadatku 4. novembra 1991.godine".
'Vukovar - najsramnija vojna operacija'
Na postavljanje ploče reagovala je koalicija nevladinih organizacija Građanska Vojvodina. Ova koalicija je navela da je "Bratić zapovedao napadom na Vukovar i razaranjem toga grada, što je bila jedna od najsramnijih vojnih operacija u modernoj istoriji ratovanja, koja je ostavila neizbrisivu ljagu na obrazu glavnog grada Vojvodine".
- Sa postojećom elitom teško do pomirenja u regionu
- Zajović za RSE: Agresija na Vukovar, zločin o kojem se ne priča
"Građanska Vojvodina" navodi da je ovo još jedan u nizu poteza kojim se "Ministarstvo obrane i Vojska Srbije rugaju žrtvama ratnih zločina".
U Novom Sadu je do sada već dva puta podneta inicijativa da Bratić dobije obeležje. Godine 2007. kada je Novi Sad vodila Srpska radikalna stranka, čiji je član tada bio i Igor Mirović, Skupština Grada je prihvatila predlog da Bratić dobije ulicu. Međutim saglasnost za ovaj predlog nije dalo Ministarstvo za državnu upravu i lokalnu samoupravu.
Novosadski odbor Srpske radikalne stranke krajem 2016. godine obnovio je istuinicijativu da jedna novosadska ulica ponese ime generala Mladena Bratića.
Prema izveštaju Fonda za humanitarno pravo (FHP) JNA je tokom opsade i zauzimanja Vukovara koristila tešku artiljeriju i rasporedila oko 15.000 vojnika, uključujući i srpske dobrovoljce koji su bili pod njenom komandom. Vukovar je zauzet u novembru 1991. godine nakon tromesečne opsade.