Hrvatski liječnici protiv prijavljivanja pacijenata čija terapija ugrožava vožnju

Magistra farmacije Željka Ferenčak istraživala je utjecaj uzimanja lijekova na prometne nesreće, i u objavljenim radovima upozorava da čak petina lijekova može utjecati na duševne i tjelesne sposobnosti vozača

Opozicija u Saboru, ali i liječnici obiteljske medicine oštro su ustali protiv prijedloga u izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama. Prijedlog podrazumijeva da bi ubuduće liječnici obiteljske medicine morali obavezno prijaviti policiji ako ocijene da zdravstveno stanje nekog njihovog pacijenta ili lijekovi koje uzima ugrožavaju njegove vozačke sposobnosti.

"Cijela medicinska struka je protiv ovakvog rješenja", kazala je medijima predsjednica Hrvatske udruge obiteljskih liječnika Nataša Ban Toskić.

"Kriterija nema, a o nekim dijagnozama uopće da ne govorimo. Potencijalne kazne i prekršaji i za liječnike i za vozače su odgovorni", kazala je čelnica udruge obiteljskih liječnika.

Magistra farmacije Željka Ferenčak istraživala je utjecaj uzimanja lijekova na prometne nesreće, i u objavljenim radovima upozorava da čak petina lijekova može utjecati na duševne i tjelesne sposobnosti vozača, a da je prema nekim svjetskim istraživanjima gotovo pa svaka četvrta automobilska nesreća posredno ili neposredno povezana s korištenjem lijekova. Međutim, ona ima razumijevanja za poziciju liječnika i kritike na račun ovog prijedloga.

"Shvaćam i doktore koji su preopterećeni svim i svačim do boli, i ne može sve biti na njima. Naravno da je to na neki način i kršenje prava pacijenata. Ne može šifra vaše ili moje bolesti biti vidljiva cijelom Ministarstvu unutarnjih poslova. Mora se osigurati i zaštititi da ona ne dođe u krive ruke", kaže magistra Ferenčak za Radio Slobodna Europa (RSE).

Što kažu u Ministarstvu unutarnjih poslova?

U Ministarstvu unutarnjih poslova međutim upozoravaju da liječnici i po postojećem zakonu imaju obavezu prijaviti policiji takve promjene zdravstvenog stanja svojih pacijenata vozača, nakon čega bi vozač bio dužan obaviti izvanredni nadzorni pregled.

"Ne tjeramo liječnike da postanu špijuni i nekoga prijavljuju, nego je ovo samo pojednostavljenje postupka", odgovorio je na kritike voditelj Sektora za sigurnost prometa u MUP-u Josip Mataija.

"Njihova je zadaća ukucati informaciju u sustav. Nas ne zanima niti ćemo znati o kojoj se dijagnozi radi. Mi ćemo samo imati informaciju da je liječnik upozorio svog pacijenta, da je to upisao u medicinsku dokumentaciju, i da pacijent zbog određenih zdravstvenih problema određeno vrijeme ne bi trebao voziti", kazao je Mataija novinarima.

Utjecaj lijekova na vozače

Koliki je uopće problem sa utjecajem lijekova na vozače? Velik, kaže magistra Ferenčak.

"Ja radim sa lijekovima preko 40 godina, i mirno mogu reći da je ovo sada velik problem. Jer na žalost mi imamo hrpu ljudi s PTSP-jem, imamo ljude koji mentalno jako, jako loše stoje, a jako je puno tih lijekova koji su granični ili preko granice. Znači, nacija nam je prilično pod tim sredstvima i naravno da će sada biti problema", procjenjuje naša sugovornica.

Magistra Ferenčak upozorava da i lijekovi protiv bolova mogu utjecati na sposobnost za vožnju.

"Na primjer, pacijent nosi morfinski flaster i on će njemu smanjiti bolove. Međutim, kojiko je on na početku korištenja tog flastera siguran u svoje reflekse? Uopće, mnogo je lijekova koji mogu utjecati na vožnju. Ne kažem da će oni utjecati na sve koji ih uzimaju, ali trebalo bi ih snažno na to upozoriti" , kaže magistra Ferenčak.

Pročitajte i ovo: 'Plavi ponedjeljak' u Zagrebu: 'Dođe vam da vas nema'

Što sa pacijentima koji su u težoj depresiji?

"Jasno je da ćeš lošije funkcionirati dok si u težoj depresiji, nego kada antidepresivi počnu djelovati. Međutim, da bi te taj antidepresiv doveo u bolje stanje, treba i po nekoliko mjeseci. U toj fazi prilagodbe pacijent nije sposoban za vožnju, ni zbog svog općeg stanja, a pogotovo zbog mogućih nuspojava lijeka. Taj će lijek jednog dana dovesti pacijenta u dobro stanje, i on će moći funkcionirati i voziti. Ali u toj nekoj fazi prilagodbe – neće", naglašava magistra Ferenčak.

Njena je poruka vozačima: "Niste jedni sudionik u prometu. Postoje i drugi. Već ako ćeš sebi napraviti štetu, to je tvoj izbor, ali ako ćeš napraviti štetu drugome, i to jako veliku štetu, to je nešto strašno. O tome bismo morali pričati od malih nogu"

O predloženim izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama Hrvatski sabor glasa 10. lipnja.

U Ministarstvu zdravstva najavljuju da ova zakonska odredba, ako zakon bude izglasan, neće stupiti na snagu sve dok Ministarstvo ne donese jasan i precizan pravilnik kako da se ta odredba primjenjuje. Najavljuju da će im za izradu pravilnika trebati godinu dana.