Nekadašnje stočarsko mjesto s pastirskim katunima (koliba), postalo je, nakon rata, meta divlje gradnje i nekontroliranog turizma. Unatoč propisima koji zabranjuju izgradnju objekata, na ovom lokalitetu izgrađeno je stotine vikendica. Neke od njih se nalaze tik do jezera.
Planinarske staze vode do vrhova među kojima su Nadkrstac (2.112 m), Ločika (2.107 m), Krstac (2.069 m) i Rosinj (2.060 m).
Prokoško jezero 2005. godine proglašeno je Spomenikom prirode, te bi trebalo uživati visoki stepen zaštite.
Od srednjobosanskog gradića Fojnica do jezera vodi makadamski put dug 20-ak kilometra. Zbog snijega i leda, put je prohodan uglavnom za terenske automobile.
Prokoško jezero, glečerskog porijekla, nalazi se na planini Vranici, na oko 1.630 metara nadmorske visine. U zimskom periodu jezero je zaleđeno.
Okruženo planinarskim stazama, jedno je od omiljenih destinacija među planinarima.
Prokoško jezero je obitavalište Raizerovog tritona, endemske vrste vodozemca. Eko udruženja godinama upozoravaju da je zagađivanje jezera ugrozilo njegov opstanak. Postoje sumnje i da je triton nestao iz jezera.
Na brojnim vikendicama postavljene su table s natpisima "For sale" ili "For rent". Osim na bosanskom i engleskom jeziku, oglasi prodaje i iznajmljivanja napisani su i na arapskom jeziku. Cijena noćenja po osobi je od 15 KM (oko 7,5 eura), a vlasnici gostima prodaju i domaće proizvode.