Projekat 'Muzejske priče' u BiH i Srbiji

Saradnja je uvijek dobro došla, ali svakako je najznačajnija ona koja se uspostavlja među komšijama, kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mija Šego, izvršna menadžerica za projekat „Muzejske priče“ ispred Filmskog muzeja „Valter brani Sarajevo“.

Kroz projekat „Muzejske priče“ zajednički je djelovalo 11 muzeja iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Osim ideje kulturne razmjene i jačanja kulturnih identiteta dvije zemlje, cilj je bio i podrška radu muzeja prekograničnog područja kao čuvara istorijskog i kulturnog nasljeđa i tradicije.

„Naravno da je bilo svojatanja i raznih inicijativa da se kulturna blaga 'razgraniče' tj. podijele po uzoru na političku podjelu zemlje devedesetih. I naravno da su pojedinci zarad svojih ličnih ambicija pokušavali i, vjerovatno, i dan danas pokušavaju iskoristiti kulturu kao sredstvo preko kojeg će ostvariti svoje ciljeve, podjele i udaljavanja. Ali kultura je nešto sasvim drugo. Kultura ukazuje na to da je ljepota i bogatstvo u raznolikosti“, ističe ova mlada umjetnica, govoreći kako se i kroz „Muzejske priče“ pokazalo da kultura ne poznaje granice.

Intervju: Mija Šego

RSE: Kako je, zapravo, izgledalo uvezivanje jedanaest muzeja iz Bosne i Hercegovine i Srbije kroz projekat „Muzejske priče“?

Šego: Projekat „Muzejske priče“, čija je ukupna vrijednost oko četiri stotine šezdeset hiljada eura, počeo je u martu 2019. godine i trajao je 18 mjeseci. Europska unija je obezbijedila 85 posto sredstava koja su namjenjena za ovaj projekat, a preostali iznos su izdvojili partneri u projektu. U realizaciji projekta su učestvovali Grad Sarajevo i jedanaest institucija kulture iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Cilj projekta je bila prekogranična suradnja, uvezivanje muzeja, povećanje vidljivosti rada muzeja i jačanje pozicije ovih institucija na tržištu kulture i kulturnog turizma.

U okviru projekta su realizovana razna gostovanja i izložbe, što je također veoma značajna aktivnost u sklopu ovog projekta kao i izrada zajedničkog kataloga svih jedanaest institucija kulture koje su učestvovale u ovom projektu. Neke institucije su dobile i vrijednu opremu, kvalitetne skenere, što će uveliko doprinijeti digitalizaciji građe, a svi mi koji se bavimo ovim poslom znamo šta predstavlja i koliko je u ovo digitalno vrijeme važna digitalizacija sadržaja i online dostupnost kulturne i arhivske građe. Značajna aktivnost je svakako i kreiranje mobilne aplikacije i audio vodiča gdje posjetioci vrlo jednostavno mogu pronaći sve potrebne informacije o muzeju, kao što su adresa, kontakti, radno vrijeme, cijena ulaznica itd.

Valter se vratio u Sarajevo

RSE: Na koji način je i Muzej „Valter brani Sarajevo“ bio dio projekta i koliko je to prekogranično povezivanje koristilo za rad Muzeja.

Šego: Svakako da je iskustvo učešća u projektu „Muzejske priče“ vrlo značajno za Muzej „Valter brani Sarajevo“ u polju promocije i očuvanja kulturnog filmskog blaga i povezivanja muzeja sa obje strane granica. Očekivanja našeg muzeja su da se kroz ovaj projekat uvežemo i sa drugim muzejima i kulturnim institucijama, a sa ciljem razmjene iskustava, organizovanja izložbi i realizacije nekih drugih projekata, aktivnosti i suradnji. Projekat „Muzejske priče“ je od izuzetnog značaja i za jačanje kulturnog identiteta i očuvanje kulturne baštine. Za Muzej „Valter brani Sarajevo“ je značajno i to što smo dobili mobilnu aplikaciju i audio vodič na tri jezika – kineskom, bosanskom i engleskom - koji je trenutno dostupan i to svakako olakšava rad, obogaćuje i upotpunjuje sadržaj muzeja.

Pročitajte i ovo: U potrazi za Valterom

RSE: Jedna od zanimljivih aktivnosti u projektu jeste povezivanje Muzeja u Prijepolju i Muzeja „Valter brani Sarajevo“. Kroz tu saradnju predstavljena je i digitalna platforma „Valter od Prijepolja do Sarajeva“. Možete li nam reći o čemu se tu radi?

Kroz projekat „Muzejske priče“ zajednički je djelovalo 11 muzeja iz Bosne i Hercegovine i Srbije.

Šego: Tačno. U Muzeju u Prijepolju je predstavljena digitalna platforma „Valter od Prijepolja do Sarajeva“, a povodom obilježavanja 77. godišnjice čuvene Prijepoljske bitke iz Drugog svjetskog rata. Platforma je rezultat suradnje Historijskog muzeja Bosne i Hercegovine i Muzeja u Prijepolju i ovim putem upućujemo iskrene čestitke kolegama na odlično urađenom poslu. Smatram da je realizacija u ovakvim uvjetima i okolnostima sigurno predstavljala još veći izazov. „Muzejske priče“ i digitalna platforma “Valter od Prijepolja do Sarajeva” pokazali su se kao izvanredna prilika za kulturnu razmjenu koja je unaprijedila i pospješila saradnju između institucija kulture.

Između mita i stvarnosti: U potrazi za Valterom

RSE: Koliko je Valter danas, kroz ovaj projekat, uspio povezati Sarajevo i Prijepolje? Javnosti je, zapravo, malo poznata činjenica da je Valter rođen u Prijepolju.

Šego: Tako je. Vladimir Perić Valter rođen je u Prijepolju. Jedna od aktivnosti u sklopu ovog projekta jeste povezivanje Muzeja u Prijepolju i Muzeja “Valter brani Sarajevo”. To je bila prilika da se široj javnosti ukaže upravo na činjenicu da je sarajevski Valter zapravo rođen u Prijepolju.

Saradnja je uvijek dobro došla, ali svakako je najznačajnija ona koja se uspostavlja među komšijama. Ovaj segment projekta doprinio je kulturi sjećanja i predstavlja važan dio kolektivnog identiteta i Prijepolja i Sarajeva, čija je lozinka „VALTER”. Ispostavilo se da Valter spaja muzeje Prijepolja i Sarajeva.

S obzirom na to da je Muzej „Valter brani Sarajevo“ jedna od najmlađih kulturnih institucija u Sarajevu i prvi otvoreni filmski muzej u ovom jugoistočnom dijelu Europe, ovakav vid promocije je vrlo značajan za Muzej „Valter brani Sarajevo“. Mi smo izuzetno zadovoljni našim predstavljanjem, i u Prijepolju, a i ostalim gradovima u Srbiji.

RSE: Koliko su protekli ratovi kulturološki udaljili narode jedne od drugih? Može li ih kultura ponovo zbližiti?

Pročitajte i ovo: U potrazi za umetninama kojima je trag predugo izgubljen

Šego: Pa znate, muzika nas pokreće, a kultura nas spaja. Ja smatram da su ratovi rezultat loše politike i oni nažalost dugoročno ostavljaju posljedice na sve pa tako i na kulturu. Naravno da je bilo svojatanja i raznih inicijativa da se kulturna blaga „razgraniče“ tj podijele po uzoru na političku podjelu zemlje devedesetih. I naravno da su pojedinci zarad svojih ličnih ambicija pokušavali i vjerovatno i dan danas pokušavaju iskoristiti kulturu kao sredstvo preko kojeg će ostvariti svoje ciljeve, podijele i udaljavanja. Ali kultura je nešto sasvim drugo.

Kultura ukazuje na to da je ljepota i bogatstvo u raznolikosti. Kulturna raznolikost je jedno od najvrednijih kulturnih nasljeđa čovječanstva koje, kako bi opstalo, treba čuvati, razvijati i njegovati. Ona je most koji nadilazi sve granice i tako povezuje i zbližava ljude. I upravo je projekat „Muzejske priče“ samo jedan od odličnih primjera kako i na koji način kultura doprinosi i povezuje narode. Za kulturu granice nisu prepreka. Za kulturu granice zapravo i ne postoje.

RSE: Koliko je regionalna saradnja bitna za opstanak kulturne scene u regiji, s obzirom na činjenicu da države izdvajaju jako malo finansija za kulturu, i na pandemiju, čije je posljedice najviše osjetila upravo kultura?

Pročitajte i ovo: Muzej ratnog djetinjstva u Sarajevu među najutjecajnijim muzejima u Evropi

Šego: Regionalna suradnja je vrlo bitna za opstanak kulturne scene u regiji jer se njome ostvaruje važan doprinos u poticanju kulturne raznolikosti i prekograničnog razumijevanja drugih kultura.

Ovo današnje vrijeme gdje imamo brz porast međunarodnih migracija, ubrzani razvoj digitalnih tehnologija dovodi do pitanja koja je potrebno rješavati međunarodnom suradnjom, razmjenama znanja i iskustava. Veliku ulogu u promicanju te očuvanju kulturne raznolikosti imaju projekti prekograničnih suradnji. Regionalna suradnja je bitna za zaštitu i predstavljanje raznolikosti kulturnih izričaja jer se na taj način stvaraju uvjeti za unapređivanje kultura i njihovo slobodno međusobno djelovanje, naravno na uzajamno koristan način. Tako imamo primjer - potprogram MEDIA - koji je namijenjen europskoj audiovizualnoj industriji, a u njemu sudjeluju 33 zemlje. Potprogram omogućuje podršku europskim filmskim stvaraocima u razvoju novih filmova, traženju partnera te pronalasku publike izvan nacionalnih granica. Njegovim sistemom pružanja financijskih sredstava olakšano je financiranje filmova manjih producentskih kuća, koje se vrlo često susreću s poteškoćama u pronalaženju izvora financiranja.

Nakon 28 godina eksponati ponovo u Olimpijskom muzeju

RSE: Ušli smo već u 2021. godinu. Kakva su očekivanja za rad Muzeja “Valter brani Sarajevo”? Postoje li neki planovi, novi projekti?

Šego: Što se tiče Muzeja „Valter brani Sarajevo“, mi smo krenuli s tim, i stvarno bilo je interesovanja i publike iz Srbije, iz Kine, stvarno je bila jedna opća euforija muzeja oko cijele te priče. I onda se u jednom momentu desila ta pandemija koja je potpuno zakočila rad Muzeja i sada baš nekako stagniramo. Ima tu digitalnih varijanti, ali što se tiče neke euforije, turizma, toga nažalost u ovom momentu nema. Nadamo se da će se ovo malo smiriti i da ćemo ponovo moći „zakotrljati“ tu priču i raditi na tome. Ovo sada radimo samo da se na neki način održimo.

Što se tiče Muzeja „Valter brani Sarajevo“ i Javnog preduzeća „Filmski centar Sarajevo“, tretnutno je u toku realizacija projekta “Kako čitati film” gdje učenici i svi ostali zainteresovani posjetioci imaju priliku besplatno gledati filmove iz kataloga „Filmskog centra“, nakon čega slijede predavanja i razgovori s predavačem, profesorom i redateljem Farukom Lončarevićem. Naredni mjesec je planirana izložba fotografija sa snimanja najznačajnih filmova bh. kinematografije koja će se u suradnji sa Historijskim muzejom BiH, Kinotekom i Arhivom BiH održati u prostorijama Historijskog Muzeja. Jedan od prioriteta “Filmskog centra” je svakako i digitalizacija filmova iz kataloga i arhiva koji su u procesu proglašenja nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.

To su za sada planovi, ali moramo pratiti situaciju i na osnovu toga nekako prilagođavati naše aktivnosti.