U svijetu je uveliko zaživio proces digitalizacije kulturno-povijesne baštine, tako da danas imamo milijune knjiga i drugih dokumenata dostupnih na internetu.
U Bosni i Hercegovini taj proces je u samom začetku. Kulturne institucije u BiH digitalizaciju uglavnom rade pojedinačno, ne postoji koordiniran sistem, tako da se zna koliko je danas ukupno digitalizirano knjiga i drugih dokumenata u BiH.
Najveći iskorak na ovom polju do sada su uradile Narodna i univerzitetska biblioteka RS, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” u Tuzli, te Mediacentar Sarajevo.
Narodna i univerzitetska biblioteka RS prije nešto više od tri godine započela je proces digitalizacije svoje kulturno-povijesne baštine.
U tom periodu uspjela je digitalizirati velik broj sadržaja koji su danas dostupni na internetu. Ova institucija i Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ iz Tuzle, za sada su jedine biblioteke iz BiH koje su uvezane sa europskom digitalnom bibliotekom Europeanom.
Ljilja Petrović-Zečić, vršiteljica dužnosti direktora NUB RS-a:
„Prema nekim našim statističkim podacima, naša digitalna biblioteka ima godišnje preko 40 hiljada posjeta, što nije malo, naravno, nije ni mnogo, ali se svake godine povećava, naravno i sa povećanjem digitalizovane građe. To je korist s jedne strane – dostupno je online, dostupno je našim korisnicima koji se bave proučavanjem jezika, književnosti, istorije, istoriografije, a s druge strane – mi digitalizujemo našu kulturnu baštinu", kaže ona.
Jedno udruženje za sve koji digitalizuju
Digitalizacija je prijenos sadržaja iz analognog u digitalni format. Ona se radi najčešće iz dva razloga - radi povećanja dostupnosti sadržaja na internetu i radi njihove zaštite. Mediacentar Sarajevo prije nešto više od četiri godine pokrenuo je jedinstven projekat u regiji digitalizirajući velik dio tiska BiH.
Dragan Golubović, menadžer digitalne arhive Mediacentra Sarajevo:
„Digitalizovani su „Bosanski prijatelji“ – to je prva novina koja je izašla u BiH 1850. do 1870. Ustvari, nije štampana u BiH, tada nije bilo štamparije. Štampana je u Zagrebu. Učinjena je dostupnom „Bosanska vila“, prvi književni časopis, koji je potpuno pretraživ, „Nada“, „Sarajevski list“ – prve dnevne novine koje su se pojavile u Sarajevu, pretražive su kroz naš digitalni arhiv, pa „Behar“, „Židovska svijest“, jako puno tih časopisa. Prednost je zato što su za građane BiH svi ti časopisi potpuno besplatno dostupni kroz arhiv, imaju Word tekst, koji ljudi koji su zainteresovani mogu da koriste", kaže Golubović.
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH pripremu za digitalizaciju započela je još 1997. godine. Do sada je digitalizirala mali dio baštine, i sve to još uvijek nije dostupno na internetu.
Amra Rešidbegović, pomoćnica direktora NUB BiH:
„Ostalo je jako mnogo, gotovo sve. To je bio jedan mali izbor od nekih 900, možda ni toliko, publikacija, a kad uzmete da specijalne zbirke, odnosno zbirki rukopisa ima oko četiri hiljade, rariteta isto toliko, a da ne kažem sav ostali fond koji će jednog dana doći na red. Dakle, sad ćemo ići prvo sa najvrijednijim publikacijama koje su vrijedne po svojoj starosti, po svojoj rijetkosti, po iluminacijama, dakle s umjetničkog aspekta, i naravno, ovog baštinskog", ističe Rešidbegović.
Svi ljudi koji su se u proteklom periodu bavili digitalizacijom, krajem prošle godine organizirali su se u jedno udruženje.
Na taj način žele kreirati projekte i aplicirati za sredstva za digitalizaciju kulturne baštine. Članica Upravnog odobra Udruženje za digitalizaciju i informatizaciju kulturne baštine DIGI.BA, prof. Selma Rizvić:
“Digitalizacija je jedna vrsta odbrane modernog čovjeka od zaborava prošlosti. Mi sada imamo pri ruci alatke koje nam omogućavaju ne samo da rekonstruišemo prošlost kakva je pretpostavljamo nekad bila, nego i da digitalno očuvamo objekte koji su nam vrijedni. Zamislite da je prije ovog rata postojao digitalni arhiv objekata, kako bi bilo sada lakše obnoviti objekte koji su oštećeni ili uništeni jer bi postojali precizni podaci o tim objektima", kaže ona.
U svijetu je proces digitalizacije započeo još 2004. godine. Najpoznatiji je projekat Google Books koji je do sada digitalizirao preko 15 mlijuna knjiga.
Čitav projekat 100 milijardi eura
To je uveliko olakšalo rad znanstvenicima, istraživačima, kao i studentima. Većina studenata iz BiH pozdravlja ideju digitaliziranja bibiloteka:
„Podržavam maksimalno, znači, što je više knjiga na internetu dostupno, to ćemo manje tražiti po bibliotekama, hodati. Bar se ja tako snalazim.“
„Mislim da je to super stvar s obzirom da je besplatno, što je u našim uslovima pravo super stvar. Znači, u svakom trenutku možeš bilo šta pronaći, a pogotovo što su naše biblioteke većinom jako oskudne materijalima koji su nam potrebni.“
„Internet je jedna dobra stvar, a nije ni skupa, taman za nas studente koji nismo nešto specijalno s parama, ha ha ha.“
„Ja mislim da je dobro za nešto što je potrebno za učenje, sadržaji za fakultet, a općenito – za čitanje knjiga, mislim, nije to to, da možeš knjigu fino uzeti za čitanje, u toplini doma, a ne buljiti u monitor.“
Proces digitalizacije knjiga uveliko je započeo i u EU, gdje je pokrenuta digitalna biblioteka Europeana.
Cilj je digitalizirati 10 milijuna knjiga, rukopisa, fotografija i audiovizuelenih dokumenta. Potpuna digitalizacija europske kulturne-povijesne baštine koštat će preko 100 milijardi eura.
U Bosni i Hercegovini taj proces je u samom začetku. Kulturne institucije u BiH digitalizaciju uglavnom rade pojedinačno, ne postoji koordiniran sistem, tako da se zna koliko je danas ukupno digitalizirano knjiga i drugih dokumenata u BiH.
Najveći iskorak na ovom polju do sada su uradile Narodna i univerzitetska biblioteka RS, Narodna i univerzitetska biblioteka “Derviš Sušić” u Tuzli, te Mediacentar Sarajevo.
Narodna i univerzitetska biblioteka RS prije nešto više od tri godine započela je proces digitalizacije svoje kulturno-povijesne baštine.
Kulturne institucije u BiH digitalizaciju uglavnom rade pojedinačno, ne postoji koordiniran sistem, tako da se zna koliko je danas ukupno digitalizirano knjiga i drugih dokumenata u BiH.
U tom periodu uspjela je digitalizirati velik broj sadržaja koji su danas dostupni na internetu. Ova institucija i Narodna i univerzitetska biblioteka „Derviš Sušić“ iz Tuzle, za sada su jedine biblioteke iz BiH koje su uvezane sa europskom digitalnom bibliotekom Europeanom.
Ljilja Petrović-Zečić, vršiteljica dužnosti direktora NUB RS-a:
„Prema nekim našim statističkim podacima, naša digitalna biblioteka ima godišnje preko 40 hiljada posjeta, što nije malo, naravno, nije ni mnogo, ali se svake godine povećava, naravno i sa povećanjem digitalizovane građe. To je korist s jedne strane – dostupno je online, dostupno je našim korisnicima koji se bave proučavanjem jezika, književnosti, istorije, istoriografije, a s druge strane – mi digitalizujemo našu kulturnu baštinu", kaže ona.
Jedno udruženje za sve koji digitalizuju
Digitalizacija je prijenos sadržaja iz analognog u digitalni format. Ona se radi najčešće iz dva razloga - radi povećanja dostupnosti sadržaja na internetu i radi njihove zaštite. Mediacentar Sarajevo prije nešto više od četiri godine pokrenuo je jedinstven projekat u regiji digitalizirajući velik dio tiska BiH.
Dragan Golubović, menadžer digitalne arhive Mediacentra Sarajevo:
„Digitalizovani su „Bosanski prijatelji“ – to je prva novina koja je izašla u BiH 1850. do 1870. Ustvari, nije štampana u BiH, tada nije bilo štamparije. Štampana je u Zagrebu. Učinjena je dostupnom „Bosanska vila“, prvi književni časopis, koji je potpuno pretraživ, „Nada“, „Sarajevski list“ – prve dnevne novine koje su se pojavile u Sarajevu, pretražive su kroz naš digitalni arhiv, pa „Behar“, „Židovska svijest“, jako puno tih časopisa. Prednost je zato što su za građane BiH svi ti časopisi potpuno besplatno dostupni kroz arhiv, imaju Word tekst, koji ljudi koji su zainteresovani mogu da koriste", kaže Golubović.
EUROPEANA - evropska digitalna biblioteka, muzej i arhiv, knjige u digitalnoj verziji u Bosni, ilustrativna fotografija
Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH pripremu za digitalizaciju započela je još 1997. godine. Do sada je digitalizirala mali dio baštine, i sve to još uvijek nije dostupno na internetu.
Amra Rešidbegović, pomoćnica direktora NUB BiH:
„Ostalo je jako mnogo, gotovo sve. To je bio jedan mali izbor od nekih 900, možda ni toliko, publikacija, a kad uzmete da specijalne zbirke, odnosno zbirki rukopisa ima oko četiri hiljade, rariteta isto toliko, a da ne kažem sav ostali fond koji će jednog dana doći na red. Dakle, sad ćemo ići prvo sa najvrijednijim publikacijama koje su vrijedne po svojoj starosti, po svojoj rijetkosti, po iluminacijama, dakle s umjetničkog aspekta, i naravno, ovog baštinskog", ističe Rešidbegović.
Svi ljudi koji su se u proteklom periodu bavili digitalizacijom, krajem prošle godine organizirali su se u jedno udruženje.
Na taj način žele kreirati projekte i aplicirati za sredstva za digitalizaciju kulturne baštine. Članica Upravnog odobra Udruženje za digitalizaciju i informatizaciju kulturne baštine DIGI.BA, prof. Selma Rizvić:
“Digitalizacija je jedna vrsta odbrane modernog čovjeka od zaborava prošlosti. Mi sada imamo pri ruci alatke koje nam omogućavaju ne samo da rekonstruišemo prošlost kakva je pretpostavljamo nekad bila, nego i da digitalno očuvamo objekte koji su nam vrijedni. Zamislite da je prije ovog rata postojao digitalni arhiv objekata, kako bi bilo sada lakše obnoviti objekte koji su oštećeni ili uništeni jer bi postojali precizni podaci o tim objektima", kaže ona.
U svijetu je proces digitalizacije započeo još 2004. godine. Najpoznatiji je projekat Google Books koji je do sada digitalizirao preko 15 mlijuna knjiga.
Čitav projekat 100 milijardi eura
To je uveliko olakšalo rad znanstvenicima, istraživačima, kao i studentima. Većina studenata iz BiH pozdravlja ideju digitaliziranja bibiloteka:
„Podržavam maksimalno, znači, što je više knjiga na internetu dostupno, to ćemo manje tražiti po bibliotekama, hodati. Bar se ja tako snalazim.“
„Mislim da je to super stvar s obzirom da je besplatno, što je u našim uslovima pravo super stvar. Znači, u svakom trenutku možeš bilo šta pronaći, a pogotovo što su naše biblioteke većinom jako oskudne materijalima koji su nam potrebni.“
„Internet je jedna dobra stvar, a nije ni skupa, taman za nas studente koji nismo nešto specijalno s parama, ha ha ha.“
„Ja mislim da je dobro za nešto što je potrebno za učenje, sadržaji za fakultet, a općenito – za čitanje knjiga, mislim, nije to to, da možeš knjigu fino uzeti za čitanje, u toplini doma, a ne buljiti u monitor.“
Proces digitalizacije knjiga uveliko je započeo i u EU, gdje je pokrenuta digitalna biblioteka Europeana.
Cilj je digitalizirati 10 milijuna knjiga, rukopisa, fotografija i audiovizuelenih dokumenta. Potpuna digitalizacija europske kulturne-povijesne baštine koštat će preko 100 milijardi eura.