Ulazak Hrvatske u Evropsku uniju izazvaće obrojne probleme u bosanskhercegovačkoj privredi, naročito kada je riječ o izvozu poljoprivrednih prizvoda. CEFTA sporazum, na osnovu kog se sada trguje u regionu, neće važiti za Hrvatsku i potrebno je iznaći nove moduse privredne saradnje, smatraju analitičari.
Jedna od najvažnijih stvari koje je neophodno uraditi ukoliko BiH želi da sačuva hrvatsko tržište je da primijeni standarde koje je propisala EU.
Hrvatska je najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Međusobna trgovina dvije države uglavnom je bazirana na osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) iz 2006. godine.
Nakon ulaska u EU Hrvatska prestaje biti članica CEFTE i trgovina sa BiH, ali i ostalim zemljama regije, biće bazirana na Sporazum o stabilizaciji i priključivanju. Pokrivenost uvoza iz Hrvatske u BiH u poslednje vrijeme bila je oko 54 posto, kaže predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić i dodaje da će ulazak Hrvatske u EU svakako izazvati probleme u bh. privredi.
„Zato mislim da prije ulaska R Hrvatske u EU trebamo identificirati probleme, nastojati ih svesti na najmanju moguću mjeru kako bi se naša međusobna trgovina što normalnije odvijala. Ono što BiH treba poduzeti to je da onu količinu roba koje je izvozila u R Hrvatsku nastoji i dalje plasirati u R Hrvatsku, samo na jedan drugi način, kroz povečćavanje kvota ili na neki drugi način. Uglavnom, mislimo da će se to najteže odraziti na poljoprivredno-prehrambeni sektor radi toga što smo izvozili u R Hrvatsku oko 300 miliona tih roba, a mi nemamo rezervnog tržišta za te robe, trebamo ga tek tražiti. A da izvozimo u ostale zemlje CEFTE - u Srbiju ne možemo, oni su konkurentniji u tim robama, Makedonija je konkurentija, u Crnoj Gori imamo strahovito veliki suficit“, navodi Lasić.
Da će rješavanje pitanja iz CEFTA sporazuma biti prioritet dvije novoizabrane vlade Hrvatske i BiH, tokom posjete Sarajevu obećao je i hrvatski premijer Zoran Milanović.
„Nakon ovoga slijede razgovori. Nije samo BiH tu u pitanju, radi se i o Srbiji i o nekim drugim državama koje su u CEFTI, a koje su vanjskotrgovinski važne za Hrvatsku. Dakle, to je možda jedna od najvažnijih tema“, rekao je Milanović.
Implikacije na privredu ulaskom Hrvatske u EU neće trpjeti samo BiH. Hrvatska trenutno sa BiH ima bolje uslove trgovinske razmjene nego što to imaju zemlje članice EU, podsjeća bivši ambasador BiH u Zagrebu Hasan Muratović.
„Ako nešto mi ne napravimo sasvim novo kvalitetno u našim međusobnim odnosima, oni moraju ići po onim iz EU, onda bi oni izgubili između 100 i 150 miliona izvoza u našu zemlju. A što se nas tiče, nas čekaju iste one barijere koje sad imamo u EU. To znači da moramo poštivati pri izvozu propise EU, koje mi ne ispunjavamo u mesu, u mlijeku, u prehrambenim proizvodima i u još mnogim drugim proizvodima. Dakle, mi sad treba da se prilagođavamo tim propisima neovisno od Hrvatske“, rekao je Muratović.
Potrebna bolja organizacija
Hoće li BiH uspjeti da za malo više od godinu dana postigne standarde potrebne za trgovinu sa zemljama Evropske unije, odgovara predsjednik Privredne komore Federacije Jago Lasić.
„BiH je prihvatila općeevropski standrad, međutim nije prateću tehničku dokumentaciju koja definira taj standard i nije ocjene o usklađenosti procedura za ocjenjivanje usklađenosti sa standardima EU. Izvršeno je predocjenjivanje naše nacionalne akreditacijske kuće od strane Evropske akreditacije i mislim u sljedećih godinu dana da bi trebalo doći do priznavanja od strane Evropske akreditacije. Ukoliko se to završi u roku, onda će nam biti puno bezbolniji promet“, ocjenjuje on.
Ekonomska analitičarka iz Banje Luke Svetlana Cenić kaže da će ulazak Hrvatske u EU imati znatno veće posljedice na RS.
„RS ima suficit u trgovanju sa Hrvatskom za razliku od Federacije, koja opet ima suficit sa Srbijom, a deficit sa Hrvatskom, što je malo nelogično, ali to je naša stvarnost. Znate i sami da postoje granični prelazi koji se gotovo i ne kontrolišu, pa dosta tih roba iz hrvatskih županija prelazi u Hrvatsku, a treba postaviti pitanje sa kojim certifikatima“, rekla je Cenić.
U trenutku kada je Hrvatska jednom nogom već u EU, Crna Gora i Srbija ubrzanim koracima približavaju se članstvu, čini se da Bosni i Hercegovini, pored ostalih blokada, prijeti i svojevsrsna ekonomska izolacija. Svetlana Cenić kaže da vlasti BiH nisu na vrijeme mislile o mogućim posljedicama.
„Kao ni o čemu, uostalom. Uvijek smo nešto potpisivali, pa tek onda gledali sadržaj onoga što potpišemo. Građani će imati veliki problem. Imovina ovih koji upravljaju Bosnom i Hercegovinom se ionako nalazi kojekuda, a ovdje je onoliko koliko treba prikazati javnosti“, kaže ona.
Bosni i Hercegovini potrebna je dobra organizacija kako bi uspjela da prevaziđe ove probleme, smatra Hasan Muratović.
„To će imati jako velike reperkusije ako se mi drugačije ne organiziramo. Ali može zemlja da živi i bez članstva u EU ako se dobro organizira“, smatra Muratović.
Jedna od najvažnijih stvari koje je neophodno uraditi ukoliko BiH želi da sačuva hrvatsko tržište je da primijeni standarde koje je propisala EU.
Hrvatska je najveći vanjskotrgovinski partner Bosne i Hercegovine. Međusobna trgovina dvije države uglavnom je bazirana na osnovu Sporazuma o slobodnoj trgovini (CEFTA) iz 2006. godine.
Nakon ulaska u EU Hrvatska prestaje biti članica CEFTE i trgovina sa BiH, ali i ostalim zemljama regije, biće bazirana na Sporazum o stabilizaciji i priključivanju. Pokrivenost uvoza iz Hrvatske u BiH u poslednje vrijeme bila je oko 54 posto, kaže predsjednik Privredne komore FBiH Jago Lasić i dodaje da će ulazak Hrvatske u EU svakako izazvati probleme u bh. privredi.
„Zato mislim da prije ulaska R Hrvatske u EU trebamo identificirati probleme, nastojati ih svesti na najmanju moguću mjeru kako bi se naša međusobna trgovina što normalnije odvijala. Ono što BiH treba poduzeti to je da onu količinu roba koje je izvozila u R Hrvatsku nastoji i dalje plasirati u R Hrvatsku, samo na jedan drugi način, kroz povečćavanje kvota ili na neki drugi način. Uglavnom, mislimo da će se to najteže odraziti na poljoprivredno-prehrambeni sektor radi toga što smo izvozili u R Hrvatsku oko 300 miliona tih roba, a mi nemamo rezervnog tržišta za te robe, trebamo ga tek tražiti. A da izvozimo u ostale zemlje CEFTE - u Srbiju ne možemo, oni su konkurentniji u tim robama, Makedonija je konkurentija, u Crnoj Gori imamo strahovito veliki suficit“, navodi Lasić.
Da će rješavanje pitanja iz CEFTA sporazuma biti prioritet dvije novoizabrane vlade Hrvatske i BiH, tokom posjete Sarajevu obećao je i hrvatski premijer Zoran Milanović.
„Nakon ovoga slijede razgovori. Nije samo BiH tu u pitanju, radi se i o Srbiji i o nekim drugim državama koje su u CEFTI, a koje su vanjskotrgovinski važne za Hrvatsku. Dakle, to je možda jedna od najvažnijih tema“, rekao je Milanović.
Implikacije na privredu ulaskom Hrvatske u EU neće trpjeti samo BiH. Hrvatska trenutno sa BiH ima bolje uslove trgovinske razmjene nego što to imaju zemlje članice EU, podsjeća bivši ambasador BiH u Zagrebu Hasan Muratović.
„Ako nešto mi ne napravimo sasvim novo kvalitetno u našim međusobnim odnosima, oni moraju ići po onim iz EU, onda bi oni izgubili između 100 i 150 miliona izvoza u našu zemlju. A što se nas tiče, nas čekaju iste one barijere koje sad imamo u EU. To znači da moramo poštivati pri izvozu propise EU, koje mi ne ispunjavamo u mesu, u mlijeku, u prehrambenim proizvodima i u još mnogim drugim proizvodima. Dakle, mi sad treba da se prilagođavamo tim propisima neovisno od Hrvatske“, rekao je Muratović.
Potrebna bolja organizacija
Hoće li BiH uspjeti da za malo više od godinu dana postigne standarde potrebne za trgovinu sa zemljama Evropske unije, odgovara predsjednik Privredne komore Federacije Jago Lasić.
„BiH je prihvatila općeevropski standrad, međutim nije prateću tehničku dokumentaciju koja definira taj standard i nije ocjene o usklađenosti procedura za ocjenjivanje usklađenosti sa standardima EU. Izvršeno je predocjenjivanje naše nacionalne akreditacijske kuće od strane Evropske akreditacije i mislim u sljedećih godinu dana da bi trebalo doći do priznavanja od strane Evropske akreditacije. Ukoliko se to završi u roku, onda će nam biti puno bezbolniji promet“, ocjenjuje on.
Svetlana Cenić
Ekonomska analitičarka iz Banje Luke Svetlana Cenić kaže da će ulazak Hrvatske u EU imati znatno veće posljedice na RS.
„RS ima suficit u trgovanju sa Hrvatskom za razliku od Federacije, koja opet ima suficit sa Srbijom, a deficit sa Hrvatskom, što je malo nelogično, ali to je naša stvarnost. Znate i sami da postoje granični prelazi koji se gotovo i ne kontrolišu, pa dosta tih roba iz hrvatskih županija prelazi u Hrvatsku, a treba postaviti pitanje sa kojim certifikatima“, rekla je Cenić.
U trenutku kada je Hrvatska jednom nogom već u EU, Crna Gora i Srbija ubrzanim koracima približavaju se članstvu, čini se da Bosni i Hercegovini, pored ostalih blokada, prijeti i svojevsrsna ekonomska izolacija. Svetlana Cenić kaže da vlasti BiH nisu na vrijeme mislile o mogućim posljedicama.
„Kao ni o čemu, uostalom. Uvijek smo nešto potpisivali, pa tek onda gledali sadržaj onoga što potpišemo. Građani će imati veliki problem. Imovina ovih koji upravljaju Bosnom i Hercegovinom se ionako nalazi kojekuda, a ovdje je onoliko koliko treba prikazati javnosti“, kaže ona.
Bosni i Hercegovini potrebna je dobra organizacija kako bi uspjela da prevaziđe ove probleme, smatra Hasan Muratović.
„To će imati jako velike reperkusije ako se mi drugačije ne organiziramo. Ali može zemlja da živi i bez članstva u EU ako se dobro organizira“, smatra Muratović.