Prema trenutačnom raspoloženju hrvatskih građana, na predsjedničkim izborima 22. prosinca najžešće bi trebalo biti između troje budućih kandidata - aktualne predsjednice i kandidatkinje HDZ-a Kolinde Grabar Kitarović, bivšeg premijera i kandidata lijevog centra Zorana Milanovića i kandidata desnice pjevača Miroslava Škore.
To je pokazalo istraživanje koje za Hrvatsku radio-televiziju (HRT) provodi agencija Promocija plus, a koje obuhvaća 1.400 ispitanika, prema načelu - cijela Hrvatska jedna izborna jedinica.
Potencijalni kandidati započeli su prikupljati potrebnih 10.000 potpisa građana.
Grabar Kitarović: Bolje plaće, demokracija
"Dajte potpis optimizmu, a ne da se vraćamo u stara vremena recesije i pesimizma, niti da podržavamo eksperimente nekoga tko ne zna ništa o državi", kazala je aktualna predsjednica komentirajući Milanovića i Škoru, a ona sama kaže da kaže da ima program koji garantira pobjedu.
"Program je usmjeren na bolje plaće u Hrvatskoj, bolja radna mjesta, na naše starije sugrađane kojima treba posvetiti malo više pozornosti, razvoj demokracije, borbu protiv korupcije", najavila je, među ostalim, Kolinda Grabar Kitarović.
Aktualna predsjednica obećava boljitak u svemu
Škoro: Referendum i izaslanik za BiH
Škoro čini se ne odustaje od najave da će na referendumu, ako pobijedi na izborima, ojačati funkciju predsjednika i unijeti druge promjene:
"Pozivam građane da kroz potpise daju meni podršku i da na neki način stvorimo jedan mali referendum koji ćemo – ako bog da – provesti i kada osvojimo vlast", najavljuje Škoro.
Najavio je da je među prvim stvarima koje će napraviti ako bude izabran, da imenuje posebnog savjetnika za Bosnu i Hercegovinu, i kazao da hrvatski narod u BiH - nije suveren.
Škoro najavljuje da će imenovati posebnog izaslanika za BiH
Milanović: Ni novac, ni referendumi
Zoran Milanović najavljuje što će on raditi, bude li izabran:
"Ne mogu raspisivati referendume, ne mogu ljudima dijeliti novac. Upozoravam birače da ne nasjedaju na trikove koje slušaju od mnogih kandidata. Predsjednik ne upravlja novcem, to radi premijer", upozorio je Milanović u Puli.
Poručio je i kako će njegova politika prema Srbiji, ako postane predsjednik, "biti korektna, upravo onakva kakva nije srbijanska prema nama. Nemam predrasude. Susjedu treba pomoći u vlastitom interesu, prije svega", kazao je Milanović.
A što kažu još neki?
Tu je i Dario Juričan, koji nije uspio promijeniti ime u Milan Bandić, kako se zove aktualni zagrebački gradonačelnik, ali koji za Radio Slobodna Evropa najavljuje da se u kampanji i dalje misli zalagati za – više korupcije.
"Ljudi dođu tu i oduševe se.. Jedino što nas zabrinjava da dolaze tu i traže malo veće iznose novaca. A ja im kažem – to vam je na onom štandu preko, gdje je HDZ", opisuje Juričan.
Moto Daria Juričana je - 'Korupcija svima'
Aktualni štrajk prosvjetara podržavaju Milanović, Škoro, ali i kandidatkinja krajnje ljevice Katarina Peović, koja tvrdi da će štrajk – uspjeti.
"Zato što su svi solidarni, zato što su svi jedinstveni, zato što nije uspjelo huškanje medija i vladajućih da se radnici međusobno sukobe", kazala je za RSE Katarina Peović.
Klarić: Lista želja
O naglascima u kampanji Jasmin Klarić s portala telegram.hr ovako komentira kandidature:
"Imamo listu želja što bi predsjednici htjeli raditi, a za to sada nemaju ovlasti. na tome inzistiraju uglavnom ovi antiestablišmentski kandidati s desnice Miroslav Škoro i Mislav Kolakušić. Imamo predsjednicu koja zapravo vrti svoju staru poruku, samo je drugačije uobličuje, da će Hrvatska biti zemlja sreće, meda i veselja ako ona dobije još pet godina mandata. I imamo Milanovića koji svima, pa ponekad i svojim igračima pa i sebi samom, lupa dosta brutalnu kontru", kaže Klarić.
Osim njih, kandidaturu su najavili i Dejan Kovač, Ivan Rude, Ante Simonić, Dalija Orešković, Ava Karabatić, Ivan Pernar, Tomislav Panenić iVlaho Orepić.
Ako nijedan kandidat za predsjednika države Republike Hrvatske ne dobije u prvom krugu 22. prosinca većinu glasova svih birača koji su glasovali, 5. siječnja održava se drugi krug izbora u kojem sudjeluje dvoje/dva kandidata koji su u prvom krugu dobili najviše glasova.