Protekle sedmice u Briselu se intenzivno govorilo o zapadnobalkanskom regionu - ponajviše u svjetlu pozitivnog rezultata hrvatskog referenduma o pristupanju EU, ali i o sudbini aplikacije Beograda za punopravno evropsko članstvo. Referendum je pozdravljen, dok je Srbiji, ovaj put nezvanično, poručeno ono što je Beogradu dobro poznato: do kandidatskog statusa vodi put saradnje sa Prištinom, EULEX-om i međunarodnim mirovnim snagama na terenu, u kojima su i evropski vojnici.
Bez obzira na nizak nivo izlaska hrvatskih glasača na referendum o priključenju EU, jasno je da su glasovi ZA presudili i to je dobro - zajednički je stav evropskih adresa o rezultatu referenduma u Hrvatskoj.
Tako novi predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Schultz, kaže kako je to jasan pokazatelj nastavka privlačnosti kakvu, na sreću, EU još ima.
Članstvo je nagrada za sve što je Hrvatska učinila, napominje on - uvjeren da će to biti dobar primjer i ohrabrenje cijelom prostoru Zapadnog Balkana. Evropa drži svoja obećanja, iako smo u vremenu kada je na prvom mjestu unutrašnja stabilnost, evropska je poruka.
“Narodu Hrvatske izražavam dobrodošlicu u Evropsku uniju. Dobrodošli u evropsku porodicu! Vi ste sada na putu da postanete naša 28 članica, i možete na to biti ponosni. Siguran sam da će članstvo u EU donijeti mnoge nove mogućnosti. To će takođe omogućiti Hrvatskoj da da svoj snažan doprinos evropskoj budućnosti”, naglasio je predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso.
Pozitivan rezultat hrvatskog referenduma pozdravili su i evropski ministri vanjskih poslova koji su se u prošli ponedjeljak okupili u Briselu, a predsjedavajuća tom skupu, visoka predstavnica EU, Catehine Ashton, kaže kako se raduje da im se, u svojstvu posmatrača, pridružio i hrvatski ministar vanjskih poslova. Uskoro će Hrvatska punom snagom učestvovati u radu Vijeća ministara, obećava gđa. Ashton.
Sve poruke koje iz ovog pravca stižu povodom pozitivnog ishoda hrvatskog referenduma imaju još jednu - evropska vrata su otvorena ne samo za Hrvatsku već i za ostatak Zapadnog Balkana.
“Skori prijem Hrvatske je takođe jasan signal ostatku Jugoistočne Evrope da je evropsko članstvo moguće doseći. Poruka svima na toj strani: prijem Hrvatske je dobra vijest i za vašu zemlju, za vaše susjede i dobra vijest za cijelu Evropu“, poručio je Barroso.
Biće tu još teškog posla. Do datuma formalnog prijema, 1. 7. 2013., Hrvatska će biti pod stalnim i oštrim monitoringom koji će u fokusu imati sve aspekte njenog društva, ekonomije, politike, kako bi Evropljani bili sigurni da potpisujući prošlog decembra sporazum o prijemu Hrvatske u EU nisu napravili grešku kakvu su načinili, tvrde mnogi, olako u svoje društvo primajući Bugarsku i Rumuniju.
Sasvim je sigurno da evropsko raspoloženje, kada je riječ o odluci o kandidatskom statusu za Srbiju, ide uzlaznom putanjom, ali da mu za konačnu odluku treba i poticaja sa terena. Takav stav evropskih ministara potvrdila je i visoka predstavnica nakon skupa održanog pred varedni summit evropskih lidera.
„Mislim da postoji veliki osjećaj optimizma među ministrima spoljnih poslova da se Srbija i Kosovo kreću naprijed u odnosima prema Evropskoj uniji. Vjerujem da postoji velika želja da se vidi kako Srbija ispunjava opredjeljenje da nastavi dijalog sa Kosovom, te da se kreće prema tački koja će nam omogućiti da narednog mjeseca donesemo odluku koja će joj ići u prilog”, kaže Visoka predstavnica EU, Catherine Ashton.
Potrebni jasni i konkretni koraci BiH
Na marginama skupa šef diplomatije zvaničnog Beograda susreo se s njemačkim kolegom, nastojeći smekšati stav najtvrđeg protivnika davanja statusa kandidata Srbiji. Ključni argumenti Berlina su, ili su bili, nedovoljno konstruktivna uloga Srbije u smirivanju tenzija na sjeveru Kosova, gdje su na meti napada bili i njemački vojnici u sastavu KFOR-a. Uz to, Njemačka bi željela vidjeti i suštinsku saradnju koja bi se ogledala u podršci evropskoj civilnoj misiji, kojoj je uspostava vlasti na spornom dijelu kosovske teritorije od ključne važnosti.
„Mislim da sada postoji daleko bolje razumevanje između dve strane nego što je to bio slučaj do sada. Nema nikakve sumnje da i jedna i druga strana žele da postignu isti cilj. To je pozitivna odluka za Srbiju. Na sledećem ministarskom Savetu predstavili smo celu situaciju kako ona izgleda iz Beograda. Na jedan prilično iskren, otvoren i, rekao bih, pozitivan način, to je učinjeno i sa nemačke strane, kako to izgleda iz Berlina. Dogovorili smo se da ostanemo u bliskoj komunikaciji, a videćemo se ponovo ministar Westerwelle i ja za otprilike deset dana, za vreme ministarske bezbednosne konferencije u Münchenu. Ima razloga da očekujemo da će na današnjem sastanku preovladati pozitivan ton i da će današnje poruke biti pozitivni“, kazao je ministar vanjskih poslova Srbije, Vuk Jeremić.
Utisak je da se sada očekuje potez Beograda, dovoljan da podvuče spremnost Srbije da konstruktivno rješava pitanja saradnje sa Prištinom, što bi, vjeruje se, odmrzlo sada blokiranu odluku o kandidatskom statusu. Vrijeme ističe, jer bi već krajem narednog mjeseca isti ministarski sastav trebao usvojiti preporuke za lidere država Unije, koji se početkom marta opet okupljaju u Briselu, kada bi se mogla očekivati i konačna odluka o sudbini aplikacije Beograda za punopravno članstvo.
A kada je riječ o BiH - ništa novo. U Briselu su, razumljivo, pozdravili napor učinjen prema formiranju državne vlasti i sada, potvđuje to i kratka izjava glasnogovornika Evropske komisije, Petera Stanoa, čekaju konkretne korake.
“Evropska komisija pozdravlja potvrdu imenovanja g. Vjekoslava Bevande kao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Mi očekujemo sada jasne i konkretne korake koji će Bosnu i Hercegovinu čvrsto vratiti na put prema EU. Naravno, Evropska komisija je spremna da pomogne bh. vlastima kako bi se ostvario potrebni progres”, istaknuo je Stano.
A za te korake će se morati pobrinuti bh. strana, i to još juče, jer danas je možda, a sutra gotovo sigurno, kasno.
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)
Bez obzira na nizak nivo izlaska hrvatskih glasača na referendum o priključenju EU, jasno je da su glasovi ZA presudili i to je dobro - zajednički je stav evropskih adresa o rezultatu referenduma u Hrvatskoj.
Tako novi predsjednik Evropskog parlamenta, Martin Schultz, kaže kako je to jasan pokazatelj nastavka privlačnosti kakvu, na sreću, EU još ima.
Članstvo je nagrada za sve što je Hrvatska učinila, napominje on - uvjeren da će to biti dobar primjer i ohrabrenje cijelom prostoru Zapadnog Balkana. Evropa drži svoja obećanja, iako smo u vremenu kada je na prvom mjestu unutrašnja stabilnost, evropska je poruka.
“Narodu Hrvatske izražavam dobrodošlicu u Evropsku uniju. Dobrodošli u evropsku porodicu! Vi ste sada na putu da postanete naša 28 članica, i možete na to biti ponosni. Siguran sam da će članstvo u EU donijeti mnoge nove mogućnosti. To će takođe omogućiti Hrvatskoj da da svoj snažan doprinos evropskoj budućnosti”, naglasio je predsjednik Evropske komisije, Manuel Barroso.
Pozitivan rezultat hrvatskog referenduma pozdravili su i evropski ministri vanjskih poslova koji su se u prošli ponedjeljak okupili u Briselu, a predsjedavajuća tom skupu, visoka predstavnica EU, Catehine Ashton, kaže kako se raduje da im se, u svojstvu posmatrača, pridružio i hrvatski ministar vanjskih poslova. Uskoro će Hrvatska punom snagom učestvovati u radu Vijeća ministara, obećava gđa. Ashton.
Sve poruke koje iz ovog pravca stižu povodom pozitivnog ishoda hrvatskog referenduma imaju još jednu - evropska vrata su otvorena ne samo za Hrvatsku već i za ostatak Zapadnog Balkana.
“Skori prijem Hrvatske je takođe jasan signal ostatku Jugoistočne Evrope da je evropsko članstvo moguće doseći. Poruka svima na toj strani: prijem Hrvatske je dobra vijest i za vašu zemlju, za vaše susjede i dobra vijest za cijelu Evropu“, poručio je Barroso.
Biće tu još teškog posla. Do datuma formalnog prijema, 1. 7. 2013., Hrvatska će biti pod stalnim i oštrim monitoringom koji će u fokusu imati sve aspekte njenog društva, ekonomije, politike, kako bi Evropljani bili sigurni da potpisujući prošlog decembra sporazum o prijemu Hrvatske u EU nisu napravili grešku kakvu su načinili, tvrde mnogi, olako u svoje društvo primajući Bugarsku i Rumuniju.
Sasvim je sigurno da evropsko raspoloženje, kada je riječ o odluci o kandidatskom statusu za Srbiju, ide uzlaznom putanjom, ali da mu za konačnu odluku treba i poticaja sa terena. Takav stav evropskih ministara potvrdila je i visoka predstavnica nakon skupa održanog pred varedni summit evropskih lidera.
„Mislim da postoji veliki osjećaj optimizma među ministrima spoljnih poslova da se Srbija i Kosovo kreću naprijed u odnosima prema Evropskoj uniji. Vjerujem da postoji velika želja da se vidi kako Srbija ispunjava opredjeljenje da nastavi dijalog sa Kosovom, te da se kreće prema tački koja će nam omogućiti da narednog mjeseca donesemo odluku koja će joj ići u prilog”, kaže Visoka predstavnica EU, Catherine Ashton.
Potrebni jasni i konkretni koraci BiH
Na marginama skupa šef diplomatije zvaničnog Beograda susreo se s njemačkim kolegom, nastojeći smekšati stav najtvrđeg protivnika davanja statusa kandidata Srbiji. Ključni argumenti Berlina su, ili su bili, nedovoljno konstruktivna uloga Srbije u smirivanju tenzija na sjeveru Kosova, gdje su na meti napada bili i njemački vojnici u sastavu KFOR-a. Uz to, Njemačka bi željela vidjeti i suštinsku saradnju koja bi se ogledala u podršci evropskoj civilnoj misiji, kojoj je uspostava vlasti na spornom dijelu kosovske teritorije od ključne važnosti.
Vuk Jeremić
„Mislim da sada postoji daleko bolje razumevanje između dve strane nego što je to bio slučaj do sada. Nema nikakve sumnje da i jedna i druga strana žele da postignu isti cilj. To je pozitivna odluka za Srbiju. Na sledećem ministarskom Savetu predstavili smo celu situaciju kako ona izgleda iz Beograda. Na jedan prilično iskren, otvoren i, rekao bih, pozitivan način, to je učinjeno i sa nemačke strane, kako to izgleda iz Berlina. Dogovorili smo se da ostanemo u bliskoj komunikaciji, a videćemo se ponovo ministar Westerwelle i ja za otprilike deset dana, za vreme ministarske bezbednosne konferencije u Münchenu. Ima razloga da očekujemo da će na današnjem sastanku preovladati pozitivan ton i da će današnje poruke biti pozitivni“, kazao je ministar vanjskih poslova Srbije, Vuk Jeremić.
Utisak je da se sada očekuje potez Beograda, dovoljan da podvuče spremnost Srbije da konstruktivno rješava pitanja saradnje sa Prištinom, što bi, vjeruje se, odmrzlo sada blokiranu odluku o kandidatskom statusu. Vrijeme ističe, jer bi već krajem narednog mjeseca isti ministarski sastav trebao usvojiti preporuke za lidere država Unije, koji se početkom marta opet okupljaju u Briselu, kada bi se mogla očekivati i konačna odluka o sudbini aplikacije Beograda za punopravno članstvo.
A kada je riječ o BiH - ništa novo. U Briselu su, razumljivo, pozdravili napor učinjen prema formiranju državne vlasti i sada, potvđuje to i kratka izjava glasnogovornika Evropske komisije, Petera Stanoa, čekaju konkretne korake.
“Evropska komisija pozdravlja potvrdu imenovanja g. Vjekoslava Bevande kao predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH. Mi očekujemo sada jasne i konkretne korake koji će Bosnu i Hercegovinu čvrsto vratiti na put prema EU. Naravno, Evropska komisija je spremna da pomogne bh. vlastima kako bi se ostvario potrebni progres”, istaknuo je Stano.
A za te korake će se morati pobrinuti bh. strana, i to još juče, jer danas je možda, a sutra gotovo sigurno, kasno.
Na vratima Evrope
Program Na vratima Evrope - svake nedjelje od 15 sati možete slušati u našem radijskom programu. Sadržaji iz ovog programa nalaze se i na našoj internet stranici.
(Autor programa: Gordana Sandić-Hadžihasanović)