Tužilaštvo Bosne i Hercegovine (BiH) podiglo je optužnicu protiv Daneta Bajića (1936.) iz Bihaća i Mijodraga Kneževića (1955.) iz Beograda za zločine protiv čovječnosti počinjene tokom rata 1992. – 1995. godine.
Optužnica ih tereti da su za vrijeme širokog i sistematičnog napada usmjerenog na civilno stanovništvo bošnjačke i hrvatske nacionalnosti na području Prijedora i okoline učestvovali u nezakonitom zarobljavanju oko 120 civila bošnjačke i hrvatske nacionalnosti, na području mjesta Miska Glava kod Ljubije.
“Zarobljeni civili su mučeni i zlostavljani nakon čega je više od stotinu žrtava strijeljano, ubijeno i ukopano u masovne grobnice Redak I i Redak II”, navodi se u saopćenju Tužilaštva BiH.
Za Bajića, koji je državljanin BiH i Srbije se navodi da je bio komandir Stanice policije i član Kriznog štaba u Ljubiji. Tereti se da je učestvovao u planiranju, organizaciji i naređivao te podsticao i pomagao progon, nezakonita lišenja slobode, zatvaranja, mučenja i ubijanja tih civila.
Pri tome je stavio na raspolaganje policijske resurse i nije ništa poduzeo da u okviru svojih ovlaštenja i odgovornosti pokrene postupke procesuiranja i utvrđivanja odgovornosti izvršilaca tih djela.
Knežević se tereti da je lično sudjelovao u zarobljavanju, mučenju i zlostavljanju žrtava, njihovom dovođenju na lokaciju gdje su ubijeni, kao i učestvovao u strijeljanjima zarobljenika.
Dan bijelih traka: Sarajevo u znak sjećanja na ubijene Prijedorčane
Iz Tužilaštva BiH navode da se optuženi nalaze na području Srbije te da su ispitani putem međunarodne pravne pomoći sa tom zemljom te da će u narednom periodu biti intenzivirane aktivnosti međunarodne saradnje radi njihovog procesuiranja pred pravosudnim institucijama BiH ili Srbije.
Pred Sudom BiH vodili su se ili su u toku postupci protiv više pripadnika Vojske ili politije Republike Srpske za zločine u Prijedoru.
Tokom 2016. godine Agencija za istrage i zaštitu (SIPA) BiH uhapsila je Slobodana Taranjca, Miodraga Glušca, Ranka Babića, Marinka Praštala, Ranka Došenovića, Zdravka Panića, Trivu Vukića i Milana Vukića. Optuženi su za zločine na području mjesta Miska Glava i Ljubije kod Prijedora.
Policija Njemačke je na osnovu međunarodne potjernice na području Minhena u januaru 2018. uhapsila Milorada Obradovića, zvanog Stiven također zbog zločina počinjenih na tom području. On je izručen u junu 2018. kako bi mu se sudilo pred Sudom BiH.
Tužilaštvo BiH podiglo je u julu 2018. godine optužnicu protiv Obradovića, koji se u četiri točke optužnice tereti za počinjene zločine nad žrtvama bošnjačke nacionalnosti u mjestu Miska Glava.
Slobodan Knežević, koji je nakon rata živio u Crnoj Gori, izručen je bosanskohercegovačkom pravosuđu potkraj 2017. godine, a u aprilu 2018. optužen je za zločin u Miskoj Glavi.
Sva navedena suđenja su u toku.
Samo tri osobe su uspjele preživjeti strijeljanje u Ljubiji, a među ubijenima je bilo najmanje 15 maloljetnih osoba.
Nermin Karagić, koji je preživio strijeljanje na stadionu u Ljubiji, svjedočio je na suđenju komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću, koji je u junu 2021. pravosnažno osuđen na doživotni zatvor.
Karagić je opisao u iskazu kako je kao sedamnaestogodišnjak uhvaćen zajedno s ocem kad su s grupom od stotinjak muškaraca pokušavali pobjeći polovicom 1992. godine iz prijedorske općine, nakon što je nasilno preuzeta od srpskih snaga.
Zatočenici su nagurani u prostoriju u Dom kulture u selu Miška glava, gdje su počela zlostavljanja i ubijanja.
Zatočenike su odvezli autobusima na nogometni stadion u Ljubiji. Predvečer je počelo masovno ubijanje ljudi koji su svi, prema opisu svjedoka, bili civili, u običnoj odjeći.
Prijedorskim logorima i masovnim grobnicama Omarska, Trnopolje, Keraterm, Korićanske stijene 2013. godine je dopisana i masovna grobnica Tomašica.
Iz nje je za tri mjeseca nakon otkrivanja ekshumirano više od 430 žrtava bošnjačke i hrvatske nacionalnosti. Smatra se najvećom masovnom grobnicom u BiH. Prva, kolektivna sahrana 284 žrtve pronađene u Tomašici održana je sljedeće godine, 20. jula 2014.
Vaš browser nepodržava HTML5
Tomašica: Šutnja bolnija od prošlosti