Zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid mogao bi se naći na dnevnom redu sjednice Predstavničkog doma Parlamenta Bosne i Hercegovine (BiH) u četvrtak, 3. februara.

Ovo je za Radio Slobodna Evropa (RSE) potvrdila Snježana Novaković Bursać, predsjedavajuća Kluba Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) u tom Domu.

Ovaj zakon je jedan od 12 zaključaka Skupštine Republike Srpske (RS) koji je donesen na posebnoj sjednici u utorak, 1. februara. Njime se traži da predstavnici RS koji su izabrani u Parlamentarnoj skupštini BiH predlože zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid.

"Moguće je, ali zadnja verzija koja je meni bila prezentovana nije bila do kraja tehnički uređena i zbog toga, ne znam hoće li se stići da se uredi, ne bih mogla ništa da vam tvrdim", izjavila je Novaković Bursać za RSE, ne želeći da otkriva detalje zakona.

Šta je suština zakona?

Radovan Kovačević, savjetnik Milorada Dodika, člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine za unutrašnju politiku i portparol Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) kaže za RSE da se zakonsko rješenje odnosi na "onemugućavanje vrijeđanja kolektiviteta u Bosni i Hercegovini".

"Da se dakle, pojam genocid, ni na koji način ne može odnositi, ne može upotrebljavati za vrijeđanje u BiH. To je nešto što smatramo da je prvi korak, koji je realno da može biti učinjen u BiH po ovom pitanju", rekao je Kovačević.

Pročitajte i ovo: Dodik najavio kraj blokade ako se zabrani označavanja RS kao 'genocidne'

Zakonom bi bilo definisano, pojašnjava Kovačević, da se terminom "genocid" ne mogu vrijeđati entiteti Republika Srpska i Federacija BiH, država BiH, ali i kantoni u entitetu Federacija BiH.

"I ono što je jako bitno, ne može biti vrijeđanja konstitutivnih naroda u BiH", navodi Kovačević.

Ni Kovačević nije iznio više detalja o samom tekstu zakona, ali je naveo da je zakon pripremljen.

Politički predstavnici iz Republike Srpske zbog izmjena Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i ratnih zločina su blokirali rad državnih institucija još krajem jula. Tada je održana i posebna sjednica Skupštine RS, a jedan od zaključaka je bio da će se u Sarajevo vratiti kada se izmjene povuku. Ipak, u poslaničke klupe se vraćaju i bez toga.

Šta o novom prijedlogu kažu stranke iz Federacije BiH?

Ukoliko zakon o zabrani zlupotrebe pojma genocid bude uvršten po hitnom postupku u državni parlament, onda to ne znači stvarnu želju da on bude i usvojen, mišljenja je Šemsudin Mehmedović, poslanik Stranke demokratske akcije (SDA) u Predstavničkom domu Parlamenta BiH.

"Želi se na brzinu nešto preko koljena predložiti da bi mi odbili i da imaju razloge zašto oni ne prisustvuju sjednicama doma. Ukoliko je neko ozbiljan u toj namjeri, on treba da predloži zakon koji će proći redovnu parlamentarnu proceduru", naveo je Mehmedović za RSE.

Pročitajte i ovo: Predstavnici RS-a prekidaju blokadu državnih institucija

Dodaje da nije imao uvid u tekst zakona, te ističe da ne može dati podršku prijedlogu koji bi eventulano bio suprotan presudama međunarodnih i domaćih sudova koje govore o genocidu.

"Ja mislim da ne postoji (zloupotreba pojma genocid). Druga je stvar što to nekome ne odgovara. Ko je počinio genocid, on je počinio genocid na osnovu sudskih presuda međunarodnih sudova, a ne domaćih. Prema tome, treba da snosi i sve posljedice toga", ističe Mehmedović i dodaje da je druga stvar što se pitanje genocida generalizuje.

"Pa, čitav jedan narod pokušavaju da uvuku u priču. To je više problem onih koji predlažu taj zakon", poručuje Mehmedović.

Hoće li zakon biti uvršten na sjednici u četvrtak, zavisi od Kolegijuma tog parlamentarnog tijela, pojašnjava za RSE Mirjana Marinković Lepić, poslanica Naše stranke u državnom Parlamentu.

"Mi već imamo dnevni red, do sada nije još ništa stiglo. Možda će se uvrstiti na Kolegijumu kao dopuna dnevnog reda", kaže Marinković Lepić.

Pročitajte i ovo: Čović će pozvati predstavnike RS da se vrate u institucije BiH

Ona ne podržava usvajanje zakona o zabrani zloupotrebe pojma genocid. Ističe da je Parlament BiH prvo trebao da potvrdi izmjene krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.

"Prvo bi trebalo da se zabrani negiranje genocida, pa tek onda da se zabrani zlupotreba pojma genocid. Više od 8.000 ljudi je u Srebrenici je ubijeno, a do sada nije usvojen zakon koji bi zabranio negiranje genocida. To bi bio red stvari koji bi bio normalan i logičan", kaže za RSE Marinković Lepić.

Po njenom mišljenju, takozvani Inckov zakon i nije bio stvarni razlog za blokadu institucija BiH od predstavnika iz RS.

"To je bila neka druga namjera, da oni, na određeni način, ipak, izvrše secesiju, ma kako oni tvrdili da to nije to. Ali oni žele prerogative države, jer vi vidite da se u posljednje vrijeme ni ne govori o Inckovom zakonu. Mislim da je to bilo samo opravdanje da se ne radi. Evo sad vidimo da traže način da se vrate", smatra Marinković Lepić.

Pročitajte i ovo: Dodik najavio kraj blokade ako se zabrani označavanja RS kao 'genocidne'

Na sjednicama državnog parlamenta se godinama pokušava usvojiti zakon o zabrani negiranja genocida, ali za to nije bilo skupštinske većine zbog protivljenja stranaka iz Republike Srpske.

U izmjenama Krivičnog zakona koje je nametnuo bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko u julu 2021.godine se navodi da "zakon stupa na snagu kako je predviđeno u članku 2. tog zakona, na privremenoj osnovi, sve dok ga Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine ne usvoji u istom obliku, bez izmjena i dopuna i bez dodatnih uslova".

Opozicija u RS smatra da SNSD nudi 'fantomski zakon'

Mirko Šarović, predsjednik opozicione Srpske demokratske stranke (SDS) ističe da zakon o zabrani zloupotrebe pojma genocid ne znači ništa, osim činjenice da se SNSD vraća u institucije BiH, a da nisu suspendovane Inckove izmjene Krivičnog zakona.

"Jasno hladno kažu da se vraćaju u institucije Bosne i Hercegovine. Ostaje Inckova odluka, ona se ne mijenja. Ali se u proceduru stavlja neki 'fantomski' zakon. Taj zakon je u suštini ništa", kaže Šarović.

Pročitajte i ovo: Schmidt parlamentarcima BiH: Ukinut ću 'Inzkov zakon' ako donesete svoj

Kako ističe prvi čovjek SDS-a donošenje zakona je nepotrebno i neće doprinijeti rješavanju teških pitanja u BiH, poput Inckove odluke.

"U Inckovom zakonu se jasno kaže da nije genocidan narod, da nisu genocidne institucije", naveo je Šarović.

Pročitajte i ovo: Opozicija RS tvrdi da je Dodik legalizirao Inzkov zakon

Za lidera Partije demokratskog progresa (PDP) Branislava Borenovića Milorad Dodik i SNSD, "legalizirovali zakon Valentina Inzka".

''Jasno je da su Dodik i SNSD legalizovali Inzkov zakon, te da ostaje u pravnom prometu. Vidimo da od jučer Sarajevo ponovo miriše Miloradu Dodiku i da se on sa svojim ljudima vraća u institucije BiH", rekao je Borenović.

Dodikov savjetnik Radovan Kovačević pak tvrdi da eventualnu usvajanje zakona kojeg predlažu ne znači da će SNSD priznati izmjene Krivičnog zakona koje je nametnuo Incko.

"I dalje se insistira na tome da se Inckov zakon povuče, da se tako nešto poništi. I ono što se već zna da je Republika Srpska taj zakon proglasila nevažećim na svojoj teritoriji", rekao je Kovačević.

Pročitajte i ovo: Inzko nametnuo zabrane i kažnjavanje negiranja genocida u BiH

Nedim Ademović, advokat iz Sarajeva mišljenja je da nema ništa protiv zakona kojim bi se zabranilo da se koristi pridjev "genocidni" za narod ili entitet.

"Već sam ranije pisao da bi to bilo, po mom uvjerenju, komplementarno sa Lex Inzko. Narod ne može biti genocidan. Zločine vrše konkretni ljudi, grupe, režimi ili organizacije. Entitet koji je priznat dejtonskim mirovnim sporazumom ne može se nazivati genocidan, bez obzira što netko mislio intimno o tome. Tako je i sa Republikom Srpskom. Ona je ustavna kategorija, jedan od dva priznata entiteta, koju Ustav BiH štiti kao i Federaciju BiH", kaže Ademović.

On ističe da bi pozitivna vrijednost tog zakona bila i što bi on zabranio da se negira postojanje države Bosne i Hercegovine.

"Naravno, ono što su presudili međunarodni sudovi u pogledu pojedinaca ili određenih režima, sistema, institucija ili tvorevina iz perioda 1992-1995 na teritoriji bivše Jugoslavije, o tome se ne može zabraniti govoriti ili komentarisati. Zabrana takvog obima javnog izražavanja bila bi neopravdana standardima slobode govora. Osim toga, to što je utvrđeno presudama, to su činjenice, veoma teške i bolne, ali su utvrđene kao takve. Istina ne može biti kleveta", ističe Ademović.

Šta je prethodilo povratku u institucije BiH?

Bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, polovinom prošle godine nametnuo je izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i drugih ratnih zločina i veličanje ratnih zločinaca. Nakon toga su politički predstavnici iz RS-a, u julu prošle godine zajednički odlučili da neće učestvovati u radu državnih institucija.

To je podrazumijevalo bojkot u radu Predsjedništva BiH, Savjetu ministara BiH, te Parlamentu BiH, osim "kada je to u interesu Republike Srpske".

Pročitajte i ovo: Predstavnici RS-a prekidaju blokadu državnih institucija

U međuvremenu, vlasti u RS su započele i neustavan proces prenosa nadležnosti sa nivoa BiH na nivo entiteta iz oblasti pravosuđa, poreza i akciza, te odbrane i bezbjednosti.

O tome je Skupština RS u decembru 2021. godine izglasala zaključke o "prenosu nadležnosti sa BiH na nivo RS". Vlada RS je zadužena da pripremi zakone kojima bi bile ukinute državne nadležnosti u narednih šest mjeseci.

Pročitajte i ovo: Predsjednik Ustavnog suda BiH: Još nema zahtjeva o prijenosu nadležnosti na RS

Nakon izglasavanja tih zakona u Narodnoj skupštini RS, državni zakoni iz tih oblasti bi, kako smatraju vladajući u RS-u, ''prestali važiti na teritoriji RS''.

Prva nadležnost koja je prenesena sa državnog na entitetski nivo je u oblasti lijekova i medicinske opreme donošenjem Zakona o lijekovima RS u oktobru 2021. godine. Tim zakonom predviđeno je formiranje entitetske agencije za lijekove, iako takva agencija djeluje na državnom nivou od 2009. godine.

Početkom januara, Milorad Dodik uvršten je na listu sankcija Sjedinjenih Američkih Država (SAD) zbog korupcije i destabilizujućeg djelovanja u BiH.

Istovremeno, sankcije najavljuju i u zemljama Evropske unije.

Nakon uvođenja američkih sankcija, polovinom januara, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zatražio je od člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i svih političkih snaga u RS da učestvuju u radu institucija u Bosni i Hercegovini.

Na posebnoj sjednici Parlamenta RS, 2. februara usvojen je zaključak kojim predstavnici iz Republike Srpske mogu da prisustvuju sjednicama u institucijama BiH, ali na način da ''u svom odlučivanju uvažavaju stavove i odluke institucija iz RS''.

Navodi se da je ''takvo prisustvovanje sjednicama u Parlamentarnoj skupštini BiH, Vijeću ministara BiH i Predsjedništvu BiH u skladu sa zaključcima sa sjednice NS RS iz jula 2021. godine''.