Premijer Kantona Sarajevo (KS) Edin Forto izjavio je u utorak 18. maja povodom štrajka glađu radnika Kantonalnog javnog komunalnog poduzeća "Gradski saobraćaj" (GRAS) da su za stanje u tom poduzeću krive političke i upravaljačke strukture iz proteklih 20 godina, a nikako radnici koji obavljaju svoj posao i žele da žive od svoje plate.
Pročitajte i ovo: Desetak radnika Gradskog saobraćajnog preduzeća Sarajevo stupilo u štrajk glađuNa konferenciji za novinare u Sarajevu najavio je da bi krajem naredne sedmice javnosti trebala biti predstavljena informacija o koruptivnim radnjama u ovoj prevozničkoj firmi i konkretnim ljudima koji su ih vršili od 2006., a nakon toga će Vladi KS biti jasnije u kojem pravcu želi da ide.
Forto je istakao da ga ne bi iznenadilo da ta analiza rezultira većim brojem krivičnih prijava te je pojasnio kako je štrajk glađu radnika GRAS-a izazvan blokadom računa tog preduzeća, koja je rezultat tužbi također radnika GRAS-a.
"U trenutno stanje GRAS je doveden tužbama svojih radnika. Od augusta prošle godine do danas konstantno je blokiran račun na osnovu tužbi radnika GRAS-a na osnovu kolektivnog ugovora. To je danas došlo na naplatu. Radnici štrajkuju jer su blokirali firmu", rekao je Forto.
Dodao je da se radi o apsurdnoj situaciji te da ispašta dio poštenih radnika, koji žele da žive od svojih plaća.
"Pošteni dio radnika GRAS-a želi da se situacija razriješi. Treba razdvojiti one koji žive od svog rada, a treba govoriti i onima koji su naplaćivali i po 90.000 od tužbi. Ne znam da li oni štrajkuju", rekao je Forto.
Premijer Kantona Sarajevo nije ponudio konkretno rješenje za rješavanje ovog problema, ali je istakao da Ured za borbu protiv korupcije utvrđuje stanje i da bi njihova analiza trebala biti gotova sljedeće sedmice.
Ministar saobraćaja Kantona Sarajevo Adnan Šteta zamolio je radnike GRAS-a koji su stupili u štrajk glađu da odustanu od toga, prvenstveno zbog svog zdravlja.
„Svjesni smo situacije u kojoj se nalaze i dajemo sve od sebe da je riješimo, ali nije jednostavno riješiti probleme koje je neko 15 godina namjerno gomilao u GRAS-u", naglasio je Šteta.
Pročitajte i ovo: Izvršen pretres u sarajevskom GRASU zbog sumnje u koruptivna djelaIstodobno, Sindikat radnika komunalne privrede Federacije BiH pozvao je devet radnika GRAS-a da prekinu štrajk glađu započet zbog neisplaćenih plaća i izrazio spremnost da se organizovanjem dvosatnog štrajka do ispunjenja zahtjeva solidarišu sa radnicima ovog preduzeća.
Adnan Himzanija, predsjednik ovog sindikata, za stanje u preduzeću GRAS okrivio je prethodne Vlade Kantona Sarajevo, i naveo da su dodjelom licence za obavljanje gradskog prevoza privatnoj konkurentskoj firmi Centrotrans “uništeni prihodi GRAS-a”.
Prema njegovim riječima, dok je preduzeće tonulo u milionske gubitke, vlast je postavljala političke uprave. Za to vrijeme, računi su blokirani, gubici nisu pokriveni, nije potpisan ugovor s preduzećem, a Vlade su odbijale ulagati u zastarjeli vozni park.
“Ispaštaju samo uposlenici. Skupština KS se ponaša kao vlasnik samo kada rasparčava GRAS”, kazao je Himzanija.
Rasim Ljucović, predsjednik sindikalne organizacije Vodovod i Kanalizacija, kazao je da su radnici ostalih kantonalnih preduzeća spremni da se solidarišu sa radnicima GRASA.
“Najvjerovatnije je da će se ići u skladu sa Zakonom u neke radikalnije mjere, gdje će se kompletno solidarisati sva komunalna privreda”, kazao je Ljucović.
Sindikat navodi da isplatu zaostalih plata očekuje do petka, 21. maja, te upozorava da će, ukoliko to izostane, biti ugrožen javni prijevoz.
GRAS je bio predmet istrage Tužilaštva BiH u akciji "Tender" tokom 2019. godine u vezi s krivičnim djelom primanje dara i drugih oblika koristi u slučaju nabavke rabljenih trolejbusa za ovo preduzeće.
Pročitajte i ovo: Sarajevo: Federalna policija oduzima dokumentaciju preduzeću GRASTada su uhapšene tri osobe koje se dovode u vezu s tim krivičnim djelima.
KJKP GRAS je poduzeće u državnom vlasništvu i nalazi se među najvećim poreskim dužnicima u Bosni i Hercegovini.
Ukupan dug GRAS-a prema Poreskoj upravi Federacije BiH u ovom trenutku iznos blizu 200 miliona maraka (oko 100 miliona eura), a prema Upravi za indirektno oporezivanje 35 miliona KM (17,5 miliona eura) po osnovi poreza na dodanu vrijednost (PDV).
Tačan podatak koliki je dug po presudama prema tužbama radnika nije poznat.