Stanovnik Mostara Marin Šakota nema povjerenja u bosanskohercegovačke vlasti i takvo mišljenje ima i kada je riječ o izjavi Predsjedništva BiH u kojoj bošnjački, srpski i hrvatski član te institucije prvi put zajednički najavljuju da će raditi na razvoju i jačanju države BiH.
U izjavi, koju potpisuju Šefik Džaferović, Željko Komšić i Milorad Dodik, navodi se, između ostalog, kako su ‘opredijeljeni na stvaranje društva po mjeri svih naroda i građana, a posebno mladih’, jer kako su naveli, ‘oni im žele omogućiti ostanak i budućnost u njihovoj domovini’.
Za Marina radi se o ‘uobičajenoj priči’.
“Oni non-stop pričaju o povjerenju prije izbora, onda kada dođu na vlast, samo svađaju narod”, ocjenjuje on u izjavi za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Pročitajte i ovo: Incko na međunarodnoj konferenciji: BiH stagnira, mladi odlazePredsjedništvo je usvojilo izjavu 19. novembra, dva dana uoči obilježavanja 25 godina parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma, koji je i Ustav Bosne i Hercegovine.
Prvi put Džaferović, Komšić i Dodik, koji su ovu dužnost preuzeli u decembru 2018. godine, zajednički najavljuju kako će raditi na razvoju i jačanju Bosne i Hercegovine u miru, stabilnosti, izgradnji međusobnog poštivanja, razumijevanja i uvažavanja svih naroda i građana, iz svih dijelova Bosne i Hercegovine.
Šefik Džaferović, koji je ulogu predsjedavajućeg Predsjedništva BiH 20. novembra ustupio Miloradu Dodiku, (po principu rotacije svakih osam mjeseci) u izjavi za novinare, nakon sjednice 19. novembra, objasnio je suštinu izjave.
“Izgradnja Bosne i Hercegovine u miru, stabilnosti, njeni integracijski procesi, međusobno uvažavanje, razumijevanje i poštivanje. To je suština te izjave, sa posebnim akcentom na generacije koje dolaze”, rekao je on.
U izjavi, članovi Predsjedništva BiH su iskazali poštovanje i prema svim nevinim žrtvama rata, najavljujući ‘da će stvarati društvo po mjeri svih naroda i građana.’
I građani Banjaluke i Sarajeva nepovjerljivi
Uprkos ohrabrujućim riječima trojice članova Kolektivnog šefa države, Banjalučanka Nikolina vjeruje kako je izjava iznuđena.
“Vjerovatno bi mogao malo da ih natjera taj pritisak stranih ambasada, jer oni sami po sebi ne rade ništa, dok se na njih ne izvrši neki pritisak, a trebalo bi. Još od rata mi vučemo te neke posljedice da se riješe. Stalno se poteže to neko nacionalno pitanje, pogotovo kad su u pitanju žrtve sa svih strana. Trebalo bi da se djeluje na društvo da se napokon nekako prevaziđe taj teški momenat na najbolji način, da nastojimo da živimo zajedno, jer, ipak, živimo u istoj državi”, rekla je Nikolina za RSE.
Pročitajte i ovo: Predsjedništvo BiH dogovorilo zajedničko obilježavanje godišnjice DejtonaNepovjerenje prema izjavi Predsjedništva BiH ima i Sarajka Adisa.
“Oni ne mogu doći ni do kakvih promjena, jedino ako sad narod nešto promijeni, ovo što smo već glasali ovako kako jesmo. Njima ne vjerujem, apsolutno, ni jednom. Vidite i sami zašto”, kaže ona.
Pročitajte i ovo: Ambasadori zemalja PIC-a: Dobrim upravljanjem ispuniti težnje bh. građanaNjena sugrađanka Merima nema povjerenje u Predsjedništvo BiH, već u mlade Bosne i Hercegovine.
“Mislim da mi mladi moramo da vjerujemo i radimo na tome da se stvari poboljšaju. Ljudima kao ovima u Predsjedništvu ne vjerujem. Ja ne vjerujem. Iskreno”, rekla je ona.
Da li će se provoditi u praksi?
Bosanskohercegovački političar i bivši ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdžija, smatra da jeste vrijeme da se napravi ozbiljna izjava, ali da ona koju su potpisali članovi Predsjedništva BiH to nije.
“Šta su izjavili? Izjavili su da će poštivati Dejtonski mirovni sporazum, da će poštivati Ustav BiH. Dakle, oni su izjavili da se slažu s onim što je sadržaj njihove zakletve. Ovo je malo prostoproširena zakletva članova Predsjedništva, koja nije sporna, pretpostavljam za sve njih, samo što je ovdje dodan COVID, jer to nisu mogli da ne dodaju, dodali su migrante, i to samo kao riječ migranti, i na kraju krajeva mladima su poklonili jednu rečenicu”, rekao je Lagumdžija.
U razgovoru za RSE on naglašava da su izostavljene obaveze koje BiH ima, a za šta je Predsjedništvo BiH nadležno.
“Vidimo ovdje da nedostaje i opredjeljenje za Evropsku uniju, a posebno za NATO pakt. S druge strane, možete da vidite da je jedino što su se dogovorili to da saosjećaju prema patnjama nevinih žrtava rata”, kaže Lagumdžija dodajući da se u izjavi ne osuđuju ratni zločini niti presuđeni ratni zločinci.
Za njega je sporan i dio izjave u kojem Predsjedništvo ‘poziva narode i građane da se uzajamno uvažavaju i poštuju’.
“Pazite, Predsjedništvo koje se međusobno ne uvažava, koje ne poštuju sebe, jedni prema drugima, koji se međusobno ne uvažavaju i ne poštuju, koji ne uvažavaju kao kolektivni organ instituciju koju predstavljaju, i ne poštuju instituciju koju predstavljaju, mislim da je licemjerno da oni pozivaju građane i narode da se uzajamno poštuju i uvažavaju”, rekao je Lagumdžija.
Vaš browser nepodržava HTML5
Dvije i po decenije od Dejtona: Ruže na obje strane isto cvjetaju
Mladen Bubonjić, komunikolog iz Banjaluke, smatra da se izjava članova Predsjedništva neće provoditi u praksi, ukoliko ne bude snažnog pritiska sa strane, prije svega Sjedinjenih Američkih Država (SAD).
“Bojim se da će i ova izjava biti samo na deklarativnom nivou, bez obzira na to da su to mnogo ozbiljne stvari i uputilo bi možda Bosnu i Hercegovinu ka nekom suštinskom napretku. Znajući dosadašnju praksu političkih elita u Bosni i Hercegovini, bojim se da će to ostati na deklarativnom nivou”, rekao je Bubonjić.
Uticaj SAD-a na Predsjedništvo BiH
Zajedničko obilježavanje godišnjice parafiranja Dejtonskog mirovnog sporazuma pokrenuo je zamjenik pomoćnika državnog sekretara Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Matthew Palmer koji je ideju predložio članovima Predsjedništva u septembru ove godine, prilikom posjete BiH, navodi se u izjavi članova Predsjedništva BiH.
Iz Ambasade SAD u BiH u petak (20. septembra) saopšteno je takođe da se zamjenik državnog sekretara tajnika Stephen E. Biegun sastao sa trojicom članova Predsjedništva BiH i pozvao ih je da u potpunosti ispune obećanje o miru, donošenjem reformi neophodnih kako bi se Bosni i Hercegovini omogućilo dostizanje euroatlantskih integracija.
Pročitajte i ovo: SAD nepokolebljiv partner Bosne i HercegovineKako je navedeno iz Ambasade, razgovarali su o „saradnji na osiguranju mira i stabilnosti na Zapadnom Balkanu, koja je podržana s više od 2 milijarde dolara američke pomoći koja je pružena Bosni i Hercegovini od Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući preko 4 miliona dolara pomoći za borbu protiv pandemije COVID-19“.
Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine, u sadašnjem sastavu, do sada su se, uglavnom, slagali u vezi protokolarnih aktivnosti, potpisivanja bilateralnih sporazuma i napretka BiH na putu ka Evropskoj uniji.
Sva druga pitanja, koja se tiču vanjske politike, poput priznanja Kosova, naišlo je na međusobna politička prepucavanja.
Posljednje u nizu desilo se polovinom oktobra kada je oko ovog pitanja došlo do konfuzije unutar tročlanog Predsjedništva, jer su dvojica članova, Željko Komšić i Šefik Džaferović, tvrdili da nije bilo konsenzusa o priznanju Kosova, dok je Milorad Dodik izjavio kako je donesena odluka u kojoj se priznanje odbija.
Istovremeno, Dodik je nekoliko puta ulagao i veto na odluke druge dvojice članova Predsjedništva BiH, poput odluke Predsjedništva BiH sa sjednice održane 22. jula koja se odnosi na učešće BiH u Programu za međunarodno ocjenjivanje učenika (PISA/ 2021.).
PISA je najveće svjetsko istraživanje u obrazovanju, koje se od 2000. godine sprovodi svake tri godine pod pokroviteljstvom Organizacije za ekonomsku saradnju /OECD/, među ciljanom starosnom grupom – petnaestogodišnjacima.
Milorad Dodik je tražio zaštitu vitalnog entitetskog interesa i to u slučaju izgradnje Pelješkog mosta, a i zbog najave dolaska predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića BiH.
Pročitajte i ovo: Svi Dodikovi vitalni entitetski interesiOpšti okvirni sporazum za mir u BiH ili Dejtonski sporazum nastao je tokom konferencije koja je održana od 1. do 21. novembra 1995. godine u američkoj zračnoj bazi Wright-Patterson u blizini grada Dayton.
Sporazum je službeno potpisan u Parizu, 14. decembra 1995. čime je okončan rat u BiH, koji je trajao od 1992. do 1995. godine.
Prema procjeni ljudskih žrtava Demografske službe Haškog tužilaštva kao posljedica ratnih dešavanja u BiH život je izgubilo gotovo 105.000 ljudi.