BiH prvi put pred generalnom skupštinom UN-a imala je usaglašenu platformu sva tri člana Predsjedništva BiH. Iako su samo dvojica prisustvovali, predsjedavajući Željko Komšić kaže da je to pomak i da je BiH spremna za kandidatura za Vijeće sigurnosti UN-a. Analitičari pak upozoravaju da trenutna politička kriza u BiH neminovno ima svoje refleksije i na vanjskopolitičke aktivnosti.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, govoreći na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, prenio je opredijeljenost sva tri člana Predsjedništva BiH da će BiH postati nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i da ova zemlja za to ima potrebne kapacitete:
„BiH, koja je dugo godina bila tema rasprave međunarodne zajednice na različitim forumima, danas želi i ima kapacitete da aktivno sudjeluje i da vlastiti doprinos u radu Vijeća sigurnosti. Kao mala država istinskog multietničkog, multikulturalnog i multikonfesionalnog karaktera, sa bogatim historijskim nasljedstvom, BiH razumije veoma dobro različite društveno -političke sisteme i kulturno-historijske kontekste. BiH je spremna da svoja iskustva u postkonfliktnoj izgradnji mira, a posebno u oblasti jačanja povjerenja među zajednicama multikulturološkog tipa, podijeli sa svima i aktivno doprinosi boljem razumijevanju i dugoročnom pomirenju u ovakvim sredinama.“
Iako se aktuelna politička kriza u BiH odražava i na vanjskopolitičke aktivnosti, Komšić kaže kako BiH ima podršku mnogih zemalja članica UN-a, te izražava nadu da će promidžba zemlje u međunarodnim krugovima i drugima u BiH biti važnija od unutarnjih političkih kriza.
Ništa manje optimističan bio je i Damir Arnaut, šef kabineta Harisa Silajdžića, člana Predsjedništva:
„Svjedoci smo činjenice da će BiH gotovo sigurno postati nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a već u oktobru ove godine, tako da u svakom slučaju bh. diplomatija u ovom trenutku bilježi velike uspjehe.“
Ugled zemlje određuje unutrašnjopolitička situacija
Dugogodišnji diplomata i stručnjak za međunarodne odnose Kemal Kurspahić pak upozorava da ne treba zaboraviti kako od unutrašnjopolitičkih prilika umnogome zavisi mišljenje međunarodne zajednice o jednoj zemlji:
„Mislim da članstvo u Savjetu bezbjednosti bi imalo mnogo veću vrijednost kada bi donosilo saglasnost unutar BiH o bilo čemu uključujući i međunarodna pitanja. Naime, mislim da je suviše međunarodnih tema o kojima u samoj BiH ne postoji saglasnost i teško je predvidjeti na koji će način bosansko članstvo u Savjetu bezbjednosti doprinijeti raspetljavanju, razrješavanju međunarodnih kriza kad o njima unutar BiH ne postoji saglasnost. U tom smislu mislim da ako bi to bio početak izgradnje jedinstvene politike makar u spoljnopolitičkom obzorju, bilo bi dobro.“
I vanjskopolitički analitičar Mufid Memija napominje da se ugled svake zemlje procjenjuje po njenoj unutarnjoj stabilnosti:
„Naša zemlja, nažalost, u ovom umornom času svoje historije ne može komunicirati sa svijetom posredstvom svojih prednosti jer su njene prednosti trenutno potčinjene rivalitetima onih snaga koje ovoj zemlji de fakto rade o glavi. Međutim, ni u ovoj situaciji ne bi trebalo posustati u naporima za jačanje naše države jer je to u interesu svakog njenog građanina.“
Ne treba zaboraviti da su ranijih godina predsjedavajući Predsjedništva išli na ovaj skup bez usaglašene platforme, a njihova obraćanja bila predmet višemjesečnih nesuglasica u tročlanom Predsjedništvu. Miloš Šolaja, iz banjalučkog Centra za međunarodne odnose, kaže kako ovogodišnji nastup BiH jeste pomak, no treba uložiti još mnogo truda kako bi se slika o BiH promijenila:
„Nažalost, mi imamo mnogo problema i mnogo negativnih stavova kada je u pitanju funkcionisanje Ministarstva inostranih poslova, tako da kumulativno sve to daje zaista jednu lošu sliku o BiH. U svakom slučaju zaslužuje pažnju činjenica da postojimo kao kandidat, ali ipak treba u svemu tome malo i više snage dati da bi se uspjelo. Ovakvo jedno izlaganje je u svakom slučaju korak ka tome jer da nije bilo toga, bilo bi sasvim sigurno oponiranja, a onda bi to završilo loše.“
Ipak, činjenica da je ovogodišnji nastup BiH pred Generalnom skupštinom UN-a prvi usaglašeni nastup sva tri člana Predsjedništva daje tračak nade da pozitivno predstavljanje zemlje u međunarodnim krugovima postaje važnije od unutarnjih trvenja.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić, govoreći na zasjedanju Generalne skupštine UN-a, prenio je opredijeljenost sva tri člana Predsjedništva BiH da će BiH postati nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a i da ova zemlja za to ima potrebne kapacitete:
„BiH, koja je dugo godina bila tema rasprave međunarodne zajednice na različitim forumima, danas želi i ima kapacitete da aktivno sudjeluje i da vlastiti doprinos u radu Vijeća sigurnosti. Kao mala država istinskog multietničkog, multikulturalnog i multikonfesionalnog karaktera, sa bogatim historijskim nasljedstvom, BiH razumije veoma dobro različite društveno -političke sisteme i kulturno-historijske kontekste. BiH je spremna da svoja iskustva u postkonfliktnoj izgradnji mira, a posebno u oblasti jačanja povjerenja među zajednicama multikulturološkog tipa, podijeli sa svima i aktivno doprinosi boljem razumijevanju i dugoročnom pomirenju u ovakvim sredinama.“
Iako se aktuelna politička kriza u BiH odražava i na vanjskopolitičke aktivnosti, Komšić kaže kako BiH ima podršku mnogih zemalja članica UN-a, te izražava nadu da će promidžba zemlje u međunarodnim krugovima i drugima u BiH biti važnija od unutarnjih političkih kriza.
Ništa manje optimističan bio je i Damir Arnaut, šef kabineta Harisa Silajdžića, člana Predsjedništva:
„Svjedoci smo činjenice da će BiH gotovo sigurno postati nestalna članica Vijeća sigurnosti UN-a već u oktobru ove godine, tako da u svakom slučaju bh. diplomatija u ovom trenutku bilježi velike uspjehe.“
Ugled zemlje određuje unutrašnjopolitička situacija
Dugogodišnji diplomata i stručnjak za međunarodne odnose Kemal Kurspahić pak upozorava da ne treba zaboraviti kako od unutrašnjopolitičkih prilika umnogome zavisi mišljenje međunarodne zajednice o jednoj zemlji:
„Mislim da članstvo u Savjetu bezbjednosti bi imalo mnogo veću vrijednost kada bi donosilo saglasnost unutar BiH o bilo čemu uključujući i međunarodna pitanja. Naime, mislim da je suviše međunarodnih tema o kojima u samoj BiH ne postoji saglasnost i teško je predvidjeti na koji će način bosansko članstvo u Savjetu bezbjednosti doprinijeti raspetljavanju, razrješavanju međunarodnih kriza kad o njima unutar BiH ne postoji saglasnost. U tom smislu mislim da ako bi to bio početak izgradnje jedinstvene politike makar u spoljnopolitičkom obzorju, bilo bi dobro.“
I vanjskopolitički analitičar Mufid Memija napominje da se ugled svake zemlje procjenjuje po njenoj unutarnjoj stabilnosti:
„Naša zemlja, nažalost, u ovom umornom času svoje historije ne može komunicirati sa svijetom posredstvom svojih prednosti jer su njene prednosti trenutno potčinjene rivalitetima onih snaga koje ovoj zemlji de fakto rade o glavi. Međutim, ni u ovoj situaciji ne bi trebalo posustati u naporima za jačanje naše države jer je to u interesu svakog njenog građanina.“
Ne treba zaboraviti da su ranijih godina predsjedavajući Predsjedništva išli na ovaj skup bez usaglašene platforme, a njihova obraćanja bila predmet višemjesečnih nesuglasica u tročlanom Predsjedništvu. Miloš Šolaja, iz banjalučkog Centra za međunarodne odnose, kaže kako ovogodišnji nastup BiH jeste pomak, no treba uložiti još mnogo truda kako bi se slika o BiH promijenila:
„Nažalost, mi imamo mnogo problema i mnogo negativnih stavova kada je u pitanju funkcionisanje Ministarstva inostranih poslova, tako da kumulativno sve to daje zaista jednu lošu sliku o BiH. U svakom slučaju zaslužuje pažnju činjenica da postojimo kao kandidat, ali ipak treba u svemu tome malo i više snage dati da bi se uspjelo. Ovakvo jedno izlaganje je u svakom slučaju korak ka tome jer da nije bilo toga, bilo bi sasvim sigurno oponiranja, a onda bi to završilo loše.“
Ipak, činjenica da je ovogodišnji nastup BiH pred Generalnom skupštinom UN-a prvi usaglašeni nastup sva tri člana Predsjedništva daje tračak nade da pozitivno predstavljanje zemlje u međunarodnim krugovima postaje važnije od unutarnjih trvenja.