Završeno je proljetnje zasijedanje Vijeća Evrope. Razgovaralo se prije svega o krizi u Ukrajini i situaciji o Siriji, te odnosu prema ISIL-u. Bilo je riječi i o stanju migracija u Evropi i humanitarnoj katastrofi koja se proteklih dana dešava u Mediteranu. Na zasijedanju je prvi put učestvovala kompletna bosanskohercegovačka delegacija. Bosna i Hercegovina preuzima predsjedavanje Komitetom Vijeća Evrope od maja pa je razgovarano i o tim aktivnostima, kaže u intervjuu za Radio Slobodna Evropa predsjedavajući bh. delegacije Senad Šepić.
RSE: Gospodine Šepiću, šta su osnovni zaključci proljetnog zasjedanja Vijeća Evrope?
Šepić: Ono što je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu jeste da smo ovaj put prvi put kompletirani kao delegacija, imamo izabrane članove i stalno rukovodstvo delegacije, a naš kolega, Mladen Bosić, predložen je i prvi dan ovog zasjedanja, ove sedmice, ovdje u Strazburu, izabran je za potpredsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope na mandat do kraja ove godine.
S obzirom na to da će Bosna i Hercegovina preuzeti predsjedavanje Komitetom ministara Vijeća Evrope od maja ove godine, na Birou je razgovarano i o tim aktivnostima. To je najvažnija i, rekao bih, najznačajnija vanjskopolitička aktivnost naše zemlje od Dejtona do danas. Tu ćemo pokazati koliko smo spremni biti pouzdan partner međunarodnoj zajednici i koliko ćemo se moći sutra kredibilno nositi kao partner i kao član Evropske unije. S druge strane, to je jedna dobra prilika za promociju i podršku Bosne i Hercegovine.
Najavljeni su komiteti i sjednice Biroa i stalnog Komiteta, koje će biti održane u Sarajevu 21. i 22. maja, tako da je u tom smislu razgovarano i o agendi koja će biti tokom narednog zasjedanja Vijeća Evrope, ovdje u Strazburu, u junu, gdje će ministar vanjskih poslova BiH tada u svojstvu predsjedavajućeg Komiteta govoriti na plenarnom zasjedanju. Takođe će se i naš predsjedavajući Predsjedništva, Mladen Ivanić obratiti poslanicima u plenarnom dijelu zasjedanja Parlamentarne skupštine. Dakle, u tom smislu je posebno akcentirana Bosna i Hercegovina. Osnovni zaključak je da smo mi s te strane spremni kao država da to uradimo, a u narednom periodu će biti na nama da pokažemo da mi to uistinu i jesmo.
RSE: Rekli ste da je bilo riječi o krizi u Ukrajini. Koliko se to može doticati Bosne i Hercegovine?
Šepić: Priča i stanje ove krize koja postoji u Ukrajini, ovdje u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope je aktuelna od samog njenog početka. Svaki put, kad imamo bilo koju vrstu, da li plenarnog zasjedanja ili bilo koju drugu vrstu zasjedanja naših radnih tijela ovdje u Vijeću Evrope, uvijek je ta tema aktuelna i uvijek o njoj imamo izvještaje, na neki način budemo upoznati koje je trenutno stanje u Ukrajini, i damo neke preporuke u kom pravcu možemo kao Vijeće Evrope, ali i pojedinačno, kao zemlje, djelovati u narednom periodu. Ovaj put smo imali samo prezentiranu informaciju u plenarnom dijelu, a generalni sekretar, u odgovorima poslanicima prezentirao je akcioni plan Vijeća Evrope za Ukrajinu, čiji je cilj posebna podrška političkim i ustavnim reformama koje se dešavaju u toj zemlji.
Kad je u pitanju odnos i stanje u Ukrajini prema Bosni i Hercegovini, u jednom globalnom smislu, on je značajan, jer vraća interes i fokus međunarodne zajednice na stanje u Bosni i Hercegovini. To je, vjerujem, bio jedan od razloga zašto smo 'lakše' dobili novi pristup Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.
Od neki dan imamo i odluku ministara vanjskih poslova Evropske unije da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Dobijamo jedan novi evropski zamah u Bosni i Hercegovini i vjerujem da ćemo mi to znati iskoristiti na najbolji mogući način, u interesu svih nas.
RSE: Razgovarano je i o opasnostima od ISIL-a. Da li se govorilo o sprečavanju eventualnog odlaska ljudi iz Evrope na strana ratišta, prije svega u Siriju? Znamo da se i Bosna i Hercegovina suočava s tim problemom.
Šepić: Jedna od osnovnih stavki usvojene Rezolucije je upravo ta, da se pozivaju sve zemlje da spriječe odlazak na sirijska ratišta i uglavnom na ratišta gdje djeluje Islamska država. Skupština je konstatovala da se stanje, kad je u pitanju djelovanje Islamske države, pogoršava, s obzirom na to da je preko deset miliona ljudi najdirektnije ugroženo tim djelovanjem, bilo da su unutar Sirije raseljeni, bilo da su raseljeni u druge zemlje.
Nije posebno akcentirana nikakva priča u odnosu prema Balkanu. Činjenica da mi u Bosni i Hercegovini – a sve se zemlje suočavaju s ovim problemom, neko manje, neko više – imamo usvojen zakonski okvir koji sprečava odlazak naših državljana na strana ratišta. U tom smislu mogao bih reći da smo otišli korak dalje u odnosu na neke druge zemlje, koje sad nalaze načine kako da zakonski regulišu tu oblast i da spriječe odlazak svojih građana na strana ratišta.
RSE: Da li je eventualno bilo riječi o problemima oko neusvajanja izmjena krivičnog zakona u Bosni i Hercegovini?
Šepić: U plenarnim i direktnom dijelu zasjedanja nismo o tome govorili, ali ja sam, prilikom svojih susreta ovdje u Strazburu sa brojnim zvaničnicima Vijeća Evrope, zamoljen da nadležne institucije u BiH još jednom upozorim na teške posljedice koje bi po našu zemlju moglo imati neusvajanje paketa amandmana na Krivični zakon BiH.
Kao što je poznato, ovim bi zakonom Bosna i Hercegovina konačno trebala uskladiti svoj krivični zakon sa međunarodnim kriterijima u domenu sprečavanja finansiranja terorizma.
Moneyval je specijalizirano tijelo Vijeća Evrope za koordinaciju borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma, i oni su na svom zadnjem zasjedanju, koje je održano prije petnaestak dana, donijeli odluku o pokretanju procedure protiv Bosne i Hercegovine pred međunarodnim globalnim tijelom za nadgledanje borbe protiv pranja novca i finansiranja terorizma. I sad, ukoliko naša zemlja do sredine maja, kada je predviđena posjeta relevantnog tijela Moneyvala Bosni i Hercegovini, ne usvoji pomenute amandmane, u tom slučaju bi bile ispunjene sve pretpostavke da se već na narednom zasjedanju koje će ovo globalno tijelo imati u junu, da se otvori procedura za stavljanje naše zemlje na tzv. sivu, a odmah zatim i na crnu listu.
Ono što ovdje želim, kao šef delegacije Bosne i Hercegovine u Vijeću Evrope, posebno akcentirati jeste to da bi posljedice za našu zemlju i za sve naše građane mogle biti zaista veoma teške. U tom slučaju bi sve međunarodne finansijske transakcije koje idu prema BiH bile usporene i bile bi dodatno komplikovane i mnogo skuplje zbog dodatnih sigurnosnih provjera.
Ovo bi praktično pogodilo svakog građanina Bosne i Hercegovine koji ima bilo kakvu vrstu finansijskih transakcija sa građanima koji žive vani. Da pojednostavim, u tom slučaju bi desetine hiljada naših građana, koji svakog mjeseca primaju finansijsku podršku od bilo koga iz inostranstva, mogle doći u direktnu situaciju da se pomenute transakcije više ne mogu realizirati ili da će biti mnogo sporije, a s druge strane puno skuplje nego što je to bio slučaj sada.
Nema posebne potrebe govoriti koliko bi to moglo pogoditi sve naše građane. To se odnosi na sve ljude koji žive u BiH. Zato je ovo još jedan apel, na naše institucije, koje u ovom momentu imaju obavezu da reaguju, a to je prvenstveno Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, da učine sve da se u narednih sedam do deset dana konačno dogovore ove izmjene koje su potrebne radi usklađivanja s međunarodnim propisima, da ne dovedemo naše građane i cijelu našu zemlju u situaciju koja nam prijeti.