Ove godine u maju Bosna i Hercegovina je napunila dvanaest godina članstva u Vijeću Evrope. Naredne, 2015., u isto vrijeme, Bosna i Hercegovina bi trebala preuzeti predsjedavanje ovom najstarijom evropskom institucijom. Tu čast imaju zemlje članice svakih četvrt stoljeća, tačnije, svake 24 godine.
O toj velikoj prilici kao i dosadašnjim iskustvima govori ambasador BiH pri Vijeću Evrope, Almir Šahović.
Šahović: Predsjedavanje Bosne i Hercegovine Vijećem Evrope koje će početi naredne godine u maju, po mom mišljenju je istorijski momenat za našu zemlju, pošto će to biti prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine da će predsjedavati Vijećem Evrope. Mislim da je to jedna vrlo, vrlo dobra prilika da promijenimo sliku o Bosni i Hercegovini i da međunarodnoj javnosti pošaljemo poruku o BiH kao zemlji koja je sposobna i koja želi da igra konstruktivnu ulogu u međunarodnim odnosima.
Šahović: Presuda 'Sejdić-Finci' ostaje naš glavni problem vezano za obaveze Bosne i Hercegovine prema evropskoj Konvenciji o ljudskim pravima. Ja se iskreno nadam da ćemo do početka predsjedavanja Bosne i Hercegovine Vijećem Evrope uspjeti da pošaljemo određene pozitivne signale vezano za ispunjavanje presude 'Sejdić-Finci', odnosno, da će naši signali koje ćemo poslati tom prilikom u najmanju ruku pružiti određenu sliku o tome da Bosna i Hercegovina poduzima veoma ozbiljne korake u pravcu rješavanja tog slučaja, ako ga do tada ne uspijemo da riješimo. Ja se nadam ćemo možda do početka predsjedavanja uspjeti i da pronađemo odgovarajuće rješenje za ovu presudu.
Šahović: Nova parlamentarna delegacija Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope treba da bude akreditovana nakon izbora, što je regularna procedura za sve države, nakon parlamentarnih izbora mijenja se i parlamentarna delegacija. Ova sadašnja parlamentarna delegacija prema relevantnim procedurama akreditacije ima mogućnost da ostane naša delegacija još šest mjeseci u slučaju da toliko potraju određene konsultacije vezano za određivanje novih članova naše parlamentarne delegacije. Znači, u tom nekom roku, ja se nadam, kao što sam rekao i u odgovoru na Vaše prethodno pitanje, nadam se da će do tada Bosna i Hercegovina uspjeti da prema Vijeću Evrope pošalje određene pozitivne signale vezano za konkretne pomake ka rješavanju ovoga problema, te da konsekventno pitanje naše delegacije neće doći u opasnost.
Šahović: Mi smo za ovih dvanaest godina, kada se uzme naša početna pozicija, ipak prošli odgovarajući put, uspjeli smo da u naš pravni sistem uvedemo jedan veliki dio konvencija Vijeća Evrope, koje su se počele primjenjivati u konkretnim oblastima života. Bosna i Hercegovina je napravila određene pozitivne pomake skoro u svim domenima aktivnosti Vijeća Evrope. Bosna i Hercegovina je sve aktivniji učesnik u svim radnim tijelima Vijeća Evrope. Naravno, uvijek se može više, uvijek se može bolje, a ja se nadam da će ovo predstojeće predsjedavanje Bosne i Hercegovine biti baš taj neki momenat koji će definitivno učiniti da naše članstvo u Vijeću Evrope ima izuzetno značajan uticaj na sve tokove života u Bosni i Hercegovini.
Šahović: Jeste. To je bilo u oktobru prošle godine. Zahvaljujući našim diplomatskim aktivnostima, zahvaljujući izuzetnom angažmanu svih članova naše parlamentarne delegacije, uspjeli smo da spriječimo usvajanje te dosta, dosta negativno formulisane rezolucije o Bosni i Hercegovini, koja je mogla imati čak i konsekvence da prema Bosni i Hercegovini Parlamentarna skupština razmotri poduzimanje određenih konkretnih, dosta teških sankcija. Uspjeli smo da odbijemo tu rezoluciju, između ostalog, tako što smo većini naših sagovornika, što smo članovima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope uspjeli da pošaljemo jednu poruku koja je bila prihvaćena s velikim kredibilitetom – da je Bosna i Hercegovina, uprkos svim ovim našim poznatim poteškoćama, ipak opredijeljena za prihvatanje i primjenu svih kriterija Vijeća Evrope i da ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo prevazišli ove neke poteškoće koje sada imamo.
Šahović: Pominjala se mogućnost isključivanja naše parlamentarne delegacije, odnosno oduzimanja prava glasa, međutim, ta mogućnost je isključena samom činjenicom da smo uspjeli da izglasamo odbijanje prijedloga pomenute rezolucije.
Šahović: Jeste. U ovome momentu, kao što Vam je poznato, nalazimo se u dosta delikatnoj situaciji s obzirom da je Moneyval prije nekoliko dana odlučio da zvanično objavi svoju deklaraciju o Bosni i Hercegovini, da je Moneyval odlučio da svoju zvaničnu deklaraciju o Bosni i Hercegovini proslijedi i međunarodnom finansijskom tijelu koje vrši superviziju svih međunarodnih finansijskih transakcija, međutim, ja se nadam da će nadležni u Bosni i Hercegovini, prvenstveno Parlament, ipak uspjeti da postignu odgovarajući kompromis, da formulišu potrebne amandmane na naš krivični zakon, te da ćemo ipak uspjeti da u najskorije vrijeme usvojimo taj zakon, te na taj način amortiziramo negativne konsekvence usvajanja ove deklaracije Moneyvala. Ja koristim ovu priliku da kažem da bi jako bilo važno ukoliko bismo uspjeli da to učinimo prije 24. juna, obzirom da je 24. juna zakazano plenarno zasjedanje globalnog međunarodnog tijela za superviziju svih finansijskih transakcija, koje po službenoj dužnosti, nakon što im je Moneyval zvanično proslijedio njihovu deklaraciju, mora da razmatra moguće sankcije protiv Bosne i Hercegovine. Znači, ako bi ipak uspjeli da do 24. juna usvojimo i ovaj drugi zakon, odnosno amandmane na Krivični zakon, mislim da bismo imali realne šanse da uz jednu diplomatsku ofanzivu i uz puni angažman svih naših nadležnih institucija amortiziramo i možda potpuno ukinemo sve negativne konsekvence ove deklaracije Moneyvala.
O toj velikoj prilici kao i dosadašnjim iskustvima govori ambasador BiH pri Vijeću Evrope, Almir Šahović.
Kako gospodine Šahoviću vidite značaj predsjedavanja Bosne i Hercegovine Vijećem Evrope?
Šahović: Predsjedavanje Bosne i Hercegovine Vijećem Evrope koje će početi naredne godine u maju, po mom mišljenju je istorijski momenat za našu zemlju, pošto će to biti prvi put u istoriji Bosne i Hercegovine da će predsjedavati Vijećem Evrope. Mislim da je to jedna vrlo, vrlo dobra prilika da promijenimo sliku o Bosni i Hercegovini i da međunarodnoj javnosti pošaljemo poruku o BiH kao zemlji koja je sposobna i koja želi da igra konstruktivnu ulogu u međunarodnim odnosima.
Ali ostaje neispunjavanje jednog od ključnih preduslova za napredovanje Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija, a to je provođenje presude 'Sejdić-Finci'. Može li se to odraziti na predsjedavanje?
Šahović: Presuda 'Sejdić-Finci' ostaje naš glavni problem vezano za obaveze Bosne i Hercegovine prema evropskoj Konvenciji o ljudskim pravima. Ja se iskreno nadam da ćemo do početka predsjedavanja Bosne i Hercegovine Vijećem Evrope uspjeti da pošaljemo određene pozitivne signale vezano za ispunjavanje presude 'Sejdić-Finci', odnosno, da će naši signali koje ćemo poslati tom prilikom u najmanju ruku pružiti određenu sliku o tome da Bosna i Hercegovina poduzima veoma ozbiljne korake u pravcu rješavanja tog slučaja, ako ga do tada ne uspijemo da riješimo. Ja se nadam ćemo možda do početka predsjedavanja uspjeti i da pronađemo odgovarajuće rješenje za ovu presudu.
U Bosni i Hercegovini se često govori o mogućim sankcijama, na primjer, da neće biti priznat sastav nove delegacije u Vijeću Evrope, da neće dobiti akreditive. Šta Vi mislite o tome?
Šahović: Nova parlamentarna delegacija Bosne i Hercegovine u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Evrope treba da bude akreditovana nakon izbora, što je regularna procedura za sve države, nakon parlamentarnih izbora mijenja se i parlamentarna delegacija. Ova sadašnja parlamentarna delegacija prema relevantnim procedurama akreditacije ima mogućnost da ostane naša delegacija još šest mjeseci u slučaju da toliko potraju određene konsultacije vezano za određivanje novih članova naše parlamentarne delegacije. Znači, u tom nekom roku, ja se nadam, kao što sam rekao i u odgovoru na Vaše prethodno pitanje, nadam se da će do tada Bosna i Hercegovina uspjeti da prema Vijeću Evrope pošalje određene pozitivne signale vezano za konkretne pomake ka rješavanju ovoga problema, te da konsekventno pitanje naše delegacije neće doći u opasnost.
Bosna i Hercegovina je u Vijeću Evrope već dvanaest godina. Da li je Bosna i Hercegovina iskoristila sve što je pruženo ovim članstvom?
Šahović: Mi smo za ovih dvanaest godina, kada se uzme naša početna pozicija, ipak prošli odgovarajući put, uspjeli smo da u naš pravni sistem uvedemo jedan veliki dio konvencija Vijeća Evrope, koje su se počele primjenjivati u konkretnim oblastima života. Bosna i Hercegovina je napravila određene pozitivne pomake skoro u svim domenima aktivnosti Vijeća Evrope. Bosna i Hercegovina je sve aktivniji učesnik u svim radnim tijelima Vijeća Evrope. Naravno, uvijek se može više, uvijek se može bolje, a ja se nadam da će ovo predstojeće predsjedavanje Bosne i Hercegovine biti baš taj neki momenat koji će definitivno učiniti da naše članstvo u Vijeću Evrope ima izuzetno značajan uticaj na sve tokove života u Bosni i Hercegovini.
Moramo ipak podsjetiti da je Bosna i Hercegovina izbjegla jednu, ja bih rekla, opasnu deklaraciju koja je bila pripremljena za skupštinu Vijeća Evrope.
Šahović: Jeste. To je bilo u oktobru prošle godine. Zahvaljujući našim diplomatskim aktivnostima, zahvaljujući izuzetnom angažmanu svih članova naše parlamentarne delegacije, uspjeli smo da spriječimo usvajanje te dosta, dosta negativno formulisane rezolucije o Bosni i Hercegovini, koja je mogla imati čak i konsekvence da prema Bosni i Hercegovini Parlamentarna skupština razmotri poduzimanje određenih konkretnih, dosta teških sankcija. Uspjeli smo da odbijemo tu rezoluciju, između ostalog, tako što smo većini naših sagovornika, što smo članovima Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope uspjeli da pošaljemo jednu poruku koja je bila prihvaćena s velikim kredibilitetom – da je Bosna i Hercegovina, uprkos svim ovim našim poznatim poteškoćama, ipak opredijeljena za prihvatanje i primjenu svih kriterija Vijeća Evrope i da ćemo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo prevazišli ove neke poteškoće koje sada imamo.
Pominjala se i mogućnost isključivanja naše delegacije.
Šahović: Pominjala se mogućnost isključivanja naše parlamentarne delegacije, odnosno oduzimanja prava glasa, međutim, ta mogućnost je isključena samom činjenicom da smo uspjeli da izglasamo odbijanje prijedloga pomenute rezolucije.
Vi ste sada, mogu reći, u sličnoj situaciji objašnjavajući da Bosna i Hercegovina time što nije usvojila komplet zakona vezanih za finansijsko poslovanje ne podržava niti terorizam niti pranje novca.
Šahović: Jeste. U ovome momentu, kao što Vam je poznato, nalazimo se u dosta delikatnoj situaciji s obzirom da je Moneyval prije nekoliko dana odlučio da zvanično objavi svoju deklaraciju o Bosni i Hercegovini, da je Moneyval odlučio da svoju zvaničnu deklaraciju o Bosni i Hercegovini proslijedi i međunarodnom finansijskom tijelu koje vrši superviziju svih međunarodnih finansijskih transakcija, međutim, ja se nadam da će nadležni u Bosni i Hercegovini, prvenstveno Parlament, ipak uspjeti da postignu odgovarajući kompromis, da formulišu potrebne amandmane na naš krivični zakon, te da ćemo ipak uspjeti da u najskorije vrijeme usvojimo taj zakon, te na taj način amortiziramo negativne konsekvence usvajanja ove deklaracije Moneyvala. Ja koristim ovu priliku da kažem da bi jako bilo važno ukoliko bismo uspjeli da to učinimo prije 24. juna, obzirom da je 24. juna zakazano plenarno zasjedanje globalnog međunarodnog tijela za superviziju svih finansijskih transakcija, koje po službenoj dužnosti, nakon što im je Moneyval zvanično proslijedio njihovu deklaraciju, mora da razmatra moguće sankcije protiv Bosne i Hercegovine. Znači, ako bi ipak uspjeli da do 24. juna usvojimo i ovaj drugi zakon, odnosno amandmane na Krivični zakon, mislim da bismo imali realne šanse da uz jednu diplomatsku ofanzivu i uz puni angažman svih naših nadležnih institucija amortiziramo i možda potpuno ukinemo sve negativne konsekvence ove deklaracije Moneyvala.