Autor: Charles Recknagel, prevela: Ena Stevanović
Navodni sporazum između Sjedinjenih Država i Turske o uspostavljanju sigurne zone na sjeveru Sirije koja ne bi bila pod kontrolom ISIS-a ima svoje prednosti i rizike. Navodimo tri najvažnije činjenice koje bi se trebale uzeti u razmatranje:
Obustava protoka militanata
Smatra se da strani borci čine većinu u ISIS-ovim redovima u Siriji. Oni mogu jednostavno ući u Siriju zahvaljujući tome što ISIS kontrolira sjeverni dio Sirije koji graniči sa Turskom.
To područje koje se proteže od zona na istoku, koje su pod kontrolom sirijskih Kurda, i zona na zapadu koje kontroliraju pobunjenici bi prema dogovoru Sjedinjenih Država i Turske trebalo postati tzv. sigurna zona.
Jedna od koristi bi bilo oslobađanje pograničnih gradove Jarblusa i Al-Raia kroz koje u Siriju ulaze strani borci. To bi moglo osujetiti napore ISIS-a da u Siriji i Iraku izgrade svoju fundamentalističku državu.
Međutim, pitanje je kako će Sjedinjene Države i Turska ukloniti ISIS sa ovog područja dugog 109 kilometara. Navodno ove dvije države planiraju napasti iz zraka i iskoristiti kopnene snage u Siriji kako bi ostvarili rezultat sličan onome kada su snage Sjedinjenih Država skupa sa sirijskim kurdskim borcima natjerali borce ISIS-a da se povuku iz Kobanea. Još uvijek se ne zna koje lokalne snage će sudjelovati u ovoj akciji.
Sjedinjene Države i Turska su se složili da su spremni pomoći umjerenim sirijskim pobunjeničkim skupinama, ali ne slažu se oko toga koje od tih skupina ispunjavaju njihove standarde.
Washington podržava sekularne pobunjeničke skupine kao što je Slobodna sirijska vojska, dok Ankara skupa sa Saudijskom Arabijom podržava sunitske fundamentalističke skupine koje se suprotstavljaju sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu.
Sekularne snage i islamisti imaju svoje nesuglasice i ranije su se borili oko teritorija. Otvoreno je i pitanje uloge sirijskih Kurda. Washington ih podržava, ali Turska strahuje da bi njihov cilj moglo biti osnivanje Kurdske države na sjeveru Sirije.
Sigurna zona za izbjeglice
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan smatra da bi se stvaranjem sigurne zone omogućio povratak sirijskih izbjeglica koje se trenutno nalaze u Turskoj koja je zbrinula više od 1.8 milijuna Sirijaca koji su pobjegli od konflikta. Međutim, kako bi bio organiziran njihv povratak i da li bi im bila zagarantirana sigurnost je još uvijek neizvijesno.
Kako bi omogućila stvaranje sigurne zone, Ankara je već zatražila zabranu letenja iznad ovog područja na sjeveru Sirije, čemu se Washington navodno suprotstavio iz razloga što bi se time značajno povećala vjerovatnost izbijanja direktnog sukoba između Sjedinjenih Država i sirijske vojske te bi se podigle tenzije sa Assadovim saveznicima kao što su Rusija i Iran.
Stoga se postavlja pitanje kako zagarantirati sigurnost na ovom području posebno ako su lokalne snage potpomognute SAD-om i Turskom u međusobnom razdoru. Da li bi onda SAD i Turska bili spremni poslati svoje vlastite kopnene snage u ovo područje?
Kurdsko pitanje
Sirijski Kurdi su već upozorili da smatraju da bi se stvaranjem sigurne zone povećala mogućnost prelaska turskih snaga preko granice, što bi se moglo pretvoriti u obračun između Ankare i sirijskih kurdskih snaga koje su saveznice najvećeg neprijatelja Turske - Radničke partije Kurdistana (PKK).
Vođa Sirijske kurdske demokratske unije (PYD), političke organizacije u sklopu Narodnih jedinica za zaštitu (YPG) koja je porazila ISIS u Kobaneu uz potporu Sjedinjenih Država, je nedavno upozorio da bi bilo kakav ulazak turskih snaga u Siriju bio smatran „napadom“. YPG je saveznik PKK koju Turska optužuje da pokušava uspostaviti Kurdsku državu na teritoriji Turske, Sirije, Iraka i Irana.
Turska do sada nije pokazala namjeru da pošalje svoje kopnene snage preko granice, međutim veliko neprijateljstvo između PKK i Ankare u proteklih nekoliko dana bi moglo dovesti do toga da se namjere Turske promijene.
Nakon što je PKK priznala da su oni bili ti koji su usmrtili dva turska policajca 22. jula, Turska je krenula sa prekograničnim napadima na položaje PKK u sjevernom Iraku.
Iz PKK kažu da je ubojstvo policajaca bila osveta za samoubilački napad u kojem je ubijeno trideset i dvoje turskih kurdskih aktivista u gradu Surucu dva dana ranije. Kurdi za ovaj napad okrivljuju „suradnju“ Turske sa sunitskim islamističkim skupinama koje se bore protiv Kurda u Siriji.
Turska je negirala optužbe i time što je bombardirala položaje PKK i ISIS-a u istom danu je pokazala koliko je zapravo velik rizik od preklapanja ovih kriza u regionu.