Banjsko liječenje i besplatan prevoz za penzionere, asfaltirani putevi povratnicima, a maturantima vozački ispiti.
Sve je to pomoć koju politički zvaničnici u Bosni i Hercegovini nude glasačima mjesecima pred oktobarske lokalne izbore, a zbog koje su Centralnoj izbornoj komisiji (CIK) prijavljeni za zloupotrebu javnih sredstava.
Među posljednjima je prijavljen Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, koji je objavama na društvenim mrežama proteklih mjeseci promovirao infrastrukturne radove u mjesnim zajednicama u BiH.
Hurtić je na svom profilu na Facebooku objavljivao fotografije na kojima su prikazani radovi poput izgradnje lokalnih puteva i ljetne pozornice na području Doboja, gdje je jedan od kandidata za Skupštinu grada uz izbornoj utrci.
Uz objavljene fotografije uglavnom je ispisao poruke poput "Obećano-ispunjeno", "Idemo dalje u visine", "Vrijeme je da idem kući. Ponedjeljak nastavak radova".
Screenshot jedne od objava državnog ministra Sevlida Hurtića na njegovom Facebook profilu
Zbog objava na društvenim mrežama, organizacija Transparency International BiH prijavila je Hurtića 14. augusta CIK-u za zloupotrebu javnih sredstava.
Prijavljen je jer je na svom profilu na Facebooku, od maja do danas, u više navrata dijelio objave koje imaju obilježja zloupotrebe javnih resursa i preuranjene kampanje, navode iz TI BiH.
U prijavi je navedeno da je predstavljao infrastrukturne radove i redovne poslove, koji su u nadležnosti javnih organa, kao svoj uspjeh čime je zloupotrijebio javne resurse.
Schmidtova zabrana korištenja javnog novca za kupovinu glasova
Ovogodišnji lokalni izbori bit će održani po pravilima izmijenjenog Izbornog zakona BiH koje je u martu ove godine i u julu 2022. nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt, koristeći Bonske ovlasti, s namjerom da spriječi zloupotrebe u izbornom procesu.
Schmidt je tako u julu 2022. godine nametnuo zakonske odredbe koje jasno zabranjuju izabranim zvaničnicima zloupotrebu javnih sredstava u izbornom procesu.
Pred predstojeće lokalne izbore u BiH, zakazane za 6. oktobar, prvi put se primjenjuje i kažnjavanje preuranjene kampanje, koje je Schmidt uveo tehničkim izmjenama Izbornog zakona u martu 2024. godine.
Za preuranjenu kampanju i zloupotrebu javnih resursa u izbornom procesu predviđene su kazne od tri hiljade do 30.000 maraka (od hiljadu i po do 15.000 eura).
Prema Izbornom zakonu BiH, izabranim zvaničnicima i izvršnim funkcionerima zabranjena je kupovina podrške birača, uključujući i jednokratnu novčanu ili nenovčanu pomoć građanima ili kategorijama građana, osim ako je pružanje te pomoći planirano u okviru redovnih budžetskih subvencija.
Više od 3,4 miliona registriranih birača birat će 6. oktobra 143 načelnika i gradonačelnika općina i gradova Bosne i Hercegovine, te oko 3.200 vijećnika u gradskim i općinskim vijećima.
Šta kaže ministar?
S druge strane, Hurtić za Radio Slobodna Evropa (RSE) tvrdi da objavama na društvenim mrežama, zbog kojih je prijavljen CIK-u, ne promovira političku stranku čiji je, inače, predsjednik.
"Ne pomovišem ni stranku ni sebe kao kandidata već govorim o projektima koji se rade", kazao je Hurtić koji ističe da se njegove objave odnose isključivo na projekte u povratničkim naseljima i da je cilj "poboljšanje statusa građana".
Na pitanje ko je financirao radove o kojima je pisao kaže da njegovo Ministarstvo ima određena sredstva, dok su određena osigurali niži nivoi vlasti.
Kad je riječ o financiranju radova u Doboju, gdje je nosilac stranačke liste za gradsku skupštinu, kaže pak da Ministarstvo na tom području "još ništa nije uradilo".
"Nije to financirano novcem iz Ministarstva, nego novcem iz Gradske uprave Doboja. Nigdje se ne spominje moja stranka, a ako dođe da se moram očitovati, tražit ćemo od Gradske uprave dokaze", tvrdi on.
Iz Gradske uprave Doboja nisu odgovorili na upit RSE da li su radovi o kojima Hurtić govori financirani iz gradskog budžeta te kako vide način na koji ih on predstavlja na društvenim mrežama.
Na pitanje RSE da prokomentira navode iz prijave protiv njega da je radove, koje su financirali drugi nivoi vlasti, predstavljao kao svoj uspjeh, Hurtić je pak rekao da u svemu nema ništa sporno i da je "čovjek koji svaki dan obilazi teren".
"Sve su to povratnička mjesta u koja su se ljudi vratili 2021. te nakon 23 godine doživljavaju da dobiju asfalt, rasvjetu. Što me nisu prijavljivali ranije", ističe on i tvrdi da je slične objave imao i ranije, u neizbornim godinama.
Oko 60 prijava za zloupotrebe
Prijava protiv Hurtića jedna je od 60-ak, koje je protiv domaćih funkcionera CIK-u BiH dostavio Transparency otkako su početkom maja rapisani lokalni izbori u BiH.
U toj organizaciji ističu za RSE da je izmjenama Izbornog zakona, koje je nametnuo visoki predstavnik, prvi put detaljno razrađena zloupotreba javnih resursa, kojom se "direktno ili indirektno kupuje podrška biračima tokom izborne kampanje".
No, tvrde da CIK i dalje odbija da postupa po ovim odredbama tako da još nema značajnijeg broja sankcija za korištenje javnih sredstava za kupovinu podrške birača.
Prema podacima te organizacije, u izbornom periodu dodijeljeno je više od 30 miliona maraka (oko 15 miliona eura) raznim kategorijama stanovništva, kao što su borci, penzioneri i maturanti.
Njima su dodjeljivani jednokratni novčani iznosi po 100 maraka (oko 50 eura), a te naknade nisu bile dio redovnih budžetskih subvencija već su "uvedene u predizbornom periodu", tvrde u TI BiH.
"Jasno je da je riječ o zloupotrebi ovih subvencija kako bi se kupila podrška birača", kaže za RSE Damjan Ožegović, predstavnik te organizacije.
Pročitajte i ovo: Kažnjene dvije vladajuće i dvije opozicione stranke u BiH zbog preuranjene predizborne kampanjeBesplatni vozački ispiti i penzionerske kartice
Ističu da izostaje reakcija CIK-a, koji je čak i one prijave koje se odnose direktno na zloupotrebu javnih resursa, tumačio izričito u smislu preuranjene kampanje.
Među onima koji su prijavljeni CIK-u zbog zloupotrebe javnih sredstava je načelnik Opštine Istočno Novo Sarajevo, Jovan Katić, koji je ponovno kandidat za tu poziciju.
Kako tvrde u TI BiH, on je uplaćivao novac za banjsko liječenje nekoliko penzionera s područja svoje lokalne zajednice.
"Isto tako, uplatio je iz javnih sredstava vozački ispit za sve maturante koji su prošli odličnim", pojašnjava Ožegović.
Prijava je podnesena protiv gradonačelnice Sarajeva Benjamine Karić, također kandidatkinje na lokalnim izborimna, koja je, prema podacima TI BiH, platila penzionerima odlazak na put.
"Gdje im je davala čak i poklone na kojima je čak i pisalo da je to znak podrške gradonačelnice Benjamine Karić", kažu u TI u BiH.
Jedna od prijava CIK-u je i ona protiv gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, kojeg je TI BiH prijavio tvrdeći da je davao besplatne kartice za prevoz penzionera, koje je ove godine uveo po prvi put, kao i da je omogućavao besplatne priključke za vodu i slične beneficije.
CIK BiH je odbacio prijave protiv načelnika Istočnog Novog Sarajeva i gradonačelnika Sarajeva i Banjaluke, uz obrazloženje da se radi o izdvajanjima koja su bila planirana u budžetu ili u budžetskoj rezervi.
Na upit RSE o ovim prijavama nisu odgovorili u kabinetima Karić, Stanivukovića i Katića.
Iz Centralne izborne komisije nisu odgovorili na upit RSE u kojoj fazi je prijava koja je podnesena protiv državnog ministra Hurtića.
Pročitajte i ovo: Da li dugi mandati na čelu opština u BiH i korupcija idu 'ruku pod ruku'?Različita tumačenja Zakona
U CIK BiH tvrde da su do sada primili oko 350 prigovora koji se odnose na preuranjenu kampanju, zloupotrebu položaja i plaćene izborne kampanje.
Zbog kršenja Izbornog zakona, do sada su izrekli 59 novčanih kazni, u ukupnom iznosu od 233.500 maraka (oko 116.000 eura).
Kada je riječ o zloupotrebi položaja, odnosno javnih resursa, izrečene su tri novčane sankcije, u iznosu od 12.000 maraka (oko 6.000 eura).
Na primjedbe nevladinog sektora da neispravno tumače zakonske odredbe, u CIK-u kažu da postupaju u skladu sa Izbornim zakonom i "dovoljno valjanim osnovima za izricanje sankcija".
Ističu da, suprotno tumačenju TI BiH, u predmetima koji se odnose na zloupotrebu resursa, CIK redovne budžetske subvencije ne tumači samo kao "one koje se isplaćuju redovno svakog mjeseca ili svake godine".
"Kao redovne budžetske subvencije promatramo one koje se isplaćuju iz stavki planiranih budžetom. Preuskim tumačenjem ove odredbe onemogućili bi normalno funkcioniranje organa vlasti i to bi onemogućilo isplatu bilo kakve vrste pomoći kategorijama stanovništva koje su trenutno u stanju potrebe", kažu iz CIK-a za RSE.
Bivši član CIK-a Vehid Šehić mišljenja je da Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH omogućavaju praćenje mogućih zloupotreba javnih sredstava od dana raspisivanja izbora do datuma njihovog održavanja.
To, kako kaže, znači da za svaku konkretnu prijavu, treba usporediti budžet iz 2023. sa ovogodišnjim, te koliko je bilo kapitalnih investicija u neizbornoj, a koliko u izbornoj godini.
"Treba dobro pratiti ponašanje funkcionera, odnosno da li oni i kako koriste taj period, da li kod otvaranja određenih, konačno završenih projekata, zloupotrebljavaju situaciju, promovišući svoju političku stranku ili eventualno kandidate te političke stranke za izbore u oktobru", rekao je Šehić.
Pročitajte i ovo: Manje stranaka na izborima u BiH, Šešelj uklonjen iz imena SRS-aMale kazne
Način na koji CIK tumači odredbe zakona koji se odnose na preuranjenu izbornu kampanju i zloupotrebu javnih sredstava i resursa, kritizirala je i Koalicija "Pod lupom", organizacija koja nadzire izbore u BiH.
U toj koaliciji tvrde da Komisija, ili ne izriče sankcije za kršenje izbornih pravila, ili izriče minimalne sankcije koje ih neće odvratiti od ponovnog kršenja zakona.
Ističu i da tek svaka sedma prijava rezultira kaznom te su u prosjeku iznosile 3.750 maraka, a do sada nije izrečena nijedna maksimalna od 30.000 maraka za političke subjekte i dodatnih 15.000 maraka za kandidate.
To je, kako tvrde, osobito sporno u slučaju "povratnika" u kršenju izbornih pravila, jer se na deset političkih stranaka, koje kontinuirano krše izborna pravila, odnosi 80 posto izrečenih kazni.
Koalicija "Pod lupom" pozvala je CIK da počne sankcionirati takozvanu funkcionersku kampanju i zloupotrebu javnih sredstava te da izriče maksimalne sankcije kako se kršenje izbornih pravila ne bi isplatilo.
Kolicija "Pod lupom" zabilježila je do danas ukupno 273 izborne nepravilnosti, a u najvećem broju, odnosno 102 slučaja, odnose na zloupotrebu javnih sredstava i resursa.
Za najveći broj utvrđenih nepravilnosti, njih 42, odgovoran je Savez nezavisnih socijaldemorkata (SNSD), vodeća stranka u entitetu Republika Srpska, pod vodstvom Milorada Dodika.
Prema podacima Koalicije, po broju izbornih nepravilnosti slijede Stranka demokratke akcije (SDA), Socijaldemokratska partija (SDP), Srpska demokratska stranka (SDS) i Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) BiH.