U vrijeme pred izbore, pa tako i ove koji su raspisani za sedmi oktobar ove godine, u BiH gotovo stane politički i privredni život. Zauzimaju se pozicije kako bi se sačuvalo ono što je stečeno prije četiri godine ili za osvajanje novih glasova birača, odnosno za održavanje na vlasti.
Sve se radi da se ništa ne radi i mjesecima pred dan za glasanje, sve stane samo korov raste, kaže sociolog Esad Bajtal.
"Raste korov na sve strane. Ako ostavite njivu, ako na njoj ne radite, zna se šta na njivi koju niko ne obrađuje raste... To je korov koji uništava i ono malo dobrog i zdravog što je okolo. Ta slika se može prenijeti na državu koju su političari zapustili i na njenoj izgradnji ne rade ništa. Oni su se zabunkerisali, ukopali u rovove iz kojih gađaju svoje protivnike. I to lažne protivnike jer oni svi skupa grade u političkom smislu te riječi, zajednički nered u ovoj zemlji, od koga žive", komentariše Bajtal.
"Oni se", dodaje, "za izbore brinu samo iz ugla kako ostati na vlasti, kako je produžiti, kako sebe ponovo, uzetom vlašću štititi od problema koji bi se mogli javiti".
"A to bi se moglo desiti ako na vlast dođu neki drugi ljudi, ili ako se izgradi normalna pravna države koja bi morala postaviti pitanje porijekla imovine, nereda kakav je u zemlji, problema koji su se nagomilali, itd. I zato oni ništa ne rade jer su se potpuno orijentisali da sačuvaju vlast i da ostanu na vlasti. Sve drugo je igranka za naivne građane. Kao, malo se prepucavaju, malo pucaju jedni na druge a zapravo se gađaju ćorcima od kojih niko ne gine. I jasno je da oni zapravo sve rade da ne rade ništa", ocjenjuje Bajtal.
To što ključne reforme kao i ostale obaveze bh. političari odlažu za vrijeme nakon izbora je neprihvatljiva i u demokratskom svijetu nepoznata praksa, kaže analitičar, psiholog Ibrahim Prohić, dok razloge objašnjava ovako:
"Problemi se rješavaju i napredak postiže između dva izborna ciklusa, u toku trajanja mandata. Bez obzira na ideološku matricu, gledamo iz godine u godinu istu realnost. Zastoji koje ima BiH, ne mogu se otkloniti samo popravkama. Bosni i Hercegovini su potrebne radikalne promjene. Naglašavam, ne radi se o potrebi nasilnih promjena nego radikalnih. Potrebna je politička matrica i praksa, koja bi bila potpuno drugačija od onog što gledamo od rata do danas. Vodeće političke stranke su kao prvo, reducirale politiku na klijentelizam što znači da je zanemaren opšti ili javni interes i da se njihova politička filozofija svodi na ostvarivanje njihovih partikularnih interesa. Druga karakteristika je suspenzija sistema što znači da institucije države nisu u službi građana nego u službi političkih moćnika", komentariše Prohić.
"Ako bih bio ironičan", nastavlja", onda mogu postaviti pitanje šta će BiH ovoliki parlamenti i vlade, jer ne rade ono što rade institucije države u razvijenom demokratskom sistemu – služe građanima a kod nas su u službi moćnika".
"I ne treba očekivati da međunarodne institucije riješe bosansko pitanje. Međunarodna zajednica je uradila ono što je njen interes. To je kao kad se gasi požar pa se okolo zaštiti kako se vatra ne bi širila. Ono unutra se ostavi da tinja. Tako je i BiH ostavljena da tinja. Međunarodna zajednica je ostvarila svoje interese i njih nije briga što pate građani i što ovo društvo ide nizbrdo. Neće rješenje doći izvana ni od etabliranih političkih stranaka. Rješenje može doći samo od novih političkih stranaka", ističe Prohić.
- Da li se neko mrzi u BiH osim političara?
- Hadžidedić: Političari u BiH računaju na strah
- Cvjetićanin: Politička utrka u neodgovornim izjavama
Fra Mile Babić, profesor na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu smatra da političke stranke stvaraju nestabilnost, što ima ogromne posljedice za ljude u BiH i za razvoj države:
"Ko će investirati, ko će ponuditi projekte u državi u kojoj se ne vidi niti razvoj ekonomije niti političkih odnosa? U zemlji u kojoj je očigledno uzajamno sumnjičenje i međusobni napadi, umjesto nuđenja vizije i programa. Političari nude svađu, zato nema napretka ni ekonomskog ni nekog drugog. Oni ostaju na vlasti i bogate se a građani postaju sve siromašniji. I sve ide nagore. Vrijeme je da se učine promjene. Bh. političari kažu da žele zemlju uvesti u EU a sve rade protiv evropskih vrijednosti. Imamo tri nacionalizma, odnosno tri nacionalističke stranke. Svaka se bori za svoju vlast", kaže fra Babić.
"Kad bi se stranke koje nisu nacionalističke ujedinile i ponudile kvalitetan program", smatra, "to bi donijelo promjene i novu viziju".
"Ovako je sve podijeljeno i svak gleda svoje interese. A ko god vrijedi, odlazi iz zemlje. Sad je nestalo radnika i kod nas. Evo u Mostaru traže taksiste, nema ni njih. Pogledajte koliko su niske plaće, penzije. BiH a posebno Republika Srpska su zadnja rupa u Evropi, po svemu. A političari se hvale da su nešto uradili. A ja to ne vidim. Uglavnom, stvaraju svađu i napetost napadajući one druge i tako se predstavljaju kao zaštitnici svog naroda, a zapravo vode i svoj narod i sve narode u BiH u zajedničku propast", ocjenjuje fra Mile Babić.
O toj propasti najbolje govore podaci koje iznosi Esad Bajtal, uz odgovor na pitanje gdje su građani u programima političkih partija i njihovih lidera.
"Kod građana oni nemaju nikakvih zasluga. Oni imaju zasluge samo u svom nepotističko – prijateljsko - kumovskom krugu i to je 20 posto građana koji se vrte oko vlasti, oni koje su zaposlili, koje su udomili, kojim su omogućili velike ili male poslove. To je njihova glasačka mašinerija", kaže Bajtal.
"Ostalih 80 posto građana", konstatuje, "su birači koji ustvari nemaju šta da biraju, ne vjeruju u ono što političari nude jer BiH ima pola miliona nezaposlenih, 1,3 radnika 'nosi' na sebi jednog penzionera, standard je najmanji u Evropi, spadamo u 13 najjadnijih zemalja svijeta".
"Na drugoj strani je 90 građana BiH čije je bogatstvo vrijedno devet milijardi dolara, prema podacima WELT-X-a (World Ultra Wealth Report). Zbog toga ne izlaze na izbore, kažu da to nije njihova utakmica, da nemaju svoje igrače, da nemaju svog Asima Ferhatovića", zaključuje Bajtal.