OSCE je preporučio entitetskim vlastima da moraju obezbijediti novac i tehnička sredstva kako bi se uspostavio sistem zaštite svjedoka u sudnici. Jedna od preporuka se odnosi i na pravosudne institucije kojima se nalaže da se ozbiljnije pozabave ispitivanjem i postojanjem prijetnji koje se upućuju svjedocima. O tome za RSE govori šef Misije OSCE-a u BiH Gary Robbins.
Robbins: Unutar sudnice mora postojati adekvatna infrastruktura koja će osigurati privatnost svjedoka, pogotovo kada se radi o predmetima ratnih zločina i o svjedoku žrtvi, gdje taj svjedok mora biti zaštićen od javnosti. Ono što je potrebno obezbijediti su odvojeni ulazi, paravni, oprema za videolinkove, sve one stvari koje su neophodne da bi se u potpunosti implementirao zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. Nažalost, odgovor na ovo pitanje je NE, jer ove stvari ne postoje širom BiH. Tek nekoliko entitetskih sudova i Sud BiH imaju neophodnu infrastrukturu, iako primjećujemo da EU planira da dostavi određena tehnička poboljšanja u mnogim sudnicama u skoroj budućnosti. Drugi aspekt zaštite svjedoka se naravno dešava izvan sudnica. Radi se o sigurnosti samih svjedoka dok putuju na sud i u povratku sa suda, kada se vraćaju u svoje zajednice nakon svjedočenja. I tu također ima određenih problema. Izvještaj koji smo mi izdali u maju ove godine vezano za zaštitu svjedoka isto tako pokazuje da pravosudni organi vrlo često ne koriste raspoložive mjere zaštite koje bi mogle biti adekvatne, ili ih ne primjenjuju efektivno.
Robbins: Zaštita svjedoka je odgovornost pravosudnih organa države. I tu nevladin sektor igra izuzetno važnu ulogu koja je u pružanju usluga podrške svjedocima, i to se razlikuje od same zaštite svjedoka. Usluge pružanja podrške svjedocima uključuju sve - od financijske i logističke podrške do emotivne i moralne podrške i pružanja savjeta svjedocima o pravnom procesu svjedočenja, dok bi vlasti trebale ustvari ovo uraditi. Realnost i situacija u BiH se mora priznati - da nevladine organizacije u ovom dijelu igraju zaista veliku ulogu.
Obezbijediti sredstva
Robbins: Ono što državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina predviđa je da od sada sve budžetske potrebe vezane za procesuiranje ratnih zličina trebaju biti identificirane, i ustvari trebaju dolaziti iz budžeta sudova i tužilaštava. Naravno da je na nadležnim ministarstvima i vlastima da na kraju odobre te budžete. I zaista bih volio da vidim akciju sa strane političkih aktera, političkih subjekata u čitavoj zemlji da obezbijede neophodna sredstva da bi se borilo sa pitanjima nekažnjivosti.
Robbins: Zaista je tužna istina, realnost da su, nažalost, mnogi svjedoci preminuli ili da se s njima više ne može stupiti u kontakt. Ali moram isto tako primijetiti da postoji zaista većina žrtava koji su spremni i voljni da svjedoče, samo čekaju na svoju šansu da svjedoče. Postoji isto tako za velik broj njih manjak spremnosti da sarađuju u procesuiranju zbog straha ili zbog osjećaja ponovnog proživljavanja tih traumatičnih događaja kroz koja su prošli. Tu je opet još jedna kategorija potencijalnih svjedoka koje bih ja naslovio kao svjedoke iznutra - i za njih samo svjedočenje zasita ne predstavlja očigledan izbor. Ti ljudi imaju zaista vrijedne dokaze, koji čak u nekim slučajevima mogu voditi do otkrivanja lokacija nestalih osoba.
Naravno da bi predstavnici vlasti trebali uraditi sve što je u njihovoj moći da stvore pretpostavke, da stvore uslove da ti svjedoci izađu i da svjedoče. I mislim da je jedan od način da se to učini izgradnja podrške koju bi zajednica pružala tim svjedocima u predmetima ratnih zločina. Svi bi trebali podržati te napore, ta nastojanja da se obezbijedi istina i pravda o svim zločinima i svemu onome što se dešavalo u ratu. Ali se to ne može desiti dok pravosuđe ne dođe do tih zajednica koje su pogođene time, dok njih ne uključi u svoj rad. Moraju im pokazati da procesuiranje, odnosno postupci po pitanju ratnih zločina nisu selektivni, da su pravični i da su zasnovani na vladavini zakona. I to je ono što je Misija OSCE-a u BiH primijetila kroz dugogodišnji rad praćenja suđenja.
*****
Svi tekstovi iz programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Nastavlja se zločin nad porodicama nestalih
Svjedoci ratnih zločina bez adekvatne zaštite
Robbins: Vlasti moraju zaštititi svjedoke
Sudovima sve teže doći do svjedoka zločina
Nema političke volje da se zaštite svjedoci
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Napori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE
RSE: Da li je OSCE zadovoljan podrškom pravosudnih institucija kada je u pitanju zaštita svjedoka?
Robbins: Unutar sudnice mora postojati adekvatna infrastruktura koja će osigurati privatnost svjedoka, pogotovo kada se radi o predmetima ratnih zločina i o svjedoku žrtvi, gdje taj svjedok mora biti zaštićen od javnosti. Ono što je potrebno obezbijediti su odvojeni ulazi, paravni, oprema za videolinkove, sve one stvari koje su neophodne da bi se u potpunosti implementirao zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka. Nažalost, odgovor na ovo pitanje je NE, jer ove stvari ne postoje širom BiH. Tek nekoliko entitetskih sudova i Sud BiH imaju neophodnu infrastrukturu, iako primjećujemo da EU planira da dostavi određena tehnička poboljšanja u mnogim sudnicama u skoroj budućnosti. Drugi aspekt zaštite svjedoka se naravno dešava izvan sudnica. Radi se o sigurnosti samih svjedoka dok putuju na sud i u povratku sa suda, kada se vraćaju u svoje zajednice nakon svjedočenja. I tu također ima određenih problema. Izvještaj koji smo mi izdali u maju ove godine vezano za zaštitu svjedoka isto tako pokazuje da pravosudni organi vrlo često ne koriste raspoložive mjere zaštite koje bi mogle biti adekvatne, ili ih ne primjenjuju efektivno.
RSE: Kolika je uloga nevladinog sektora u tome?
Robbins: Zaštita svjedoka je odgovornost pravosudnih organa države. I tu nevladin sektor igra izuzetno važnu ulogu koja je u pružanju usluga podrške svjedocima, i to se razlikuje od same zaštite svjedoka. Usluge pružanja podrške svjedocima uključuju sve - od financijske i logističke podrške do emotivne i moralne podrške i pružanja savjeta svjedocima o pravnom procesu svjedočenja, dok bi vlasti trebale ustvari ovo uraditi. Realnost i situacija u BiH se mora priznati - da nevladine organizacije u ovom dijelu igraju zaista veliku ulogu.
Obezbijediti sredstva
RSE: Po vama, ko treba obezbijediti novac da se svjedoci adekvatno zaštite na suđenjima, s obzirom da su i sami bili direktne žrtve?
Robbins: Ono što državna strategija za rad na predmetima ratnih zločina predviđa je da od sada sve budžetske potrebe vezane za procesuiranje ratnih zličina trebaju biti identificirane, i ustvari trebaju dolaziti iz budžeta sudova i tužilaštava. Naravno da je na nadležnim ministarstvima i vlastima da na kraju odobre te budžete. I zaista bih volio da vidim akciju sa strane političkih aktera, političkih subjekata u čitavoj zemlji da obezbijede neophodna sredstva da bi se borilo sa pitanjima nekažnjivosti.
RSE: Petnaest godina nakon rata imamo zapravo takav problem da su svjedoci neki umrli, neki su u inostranstvu, a neki čak zbog osjećaja nesigurnosti ne žele više svjedočiti. Kako riješiti ovaj problem?
Robbins: Zaista je tužna istina, realnost da su, nažalost, mnogi svjedoci preminuli ili da se s njima više ne može stupiti u kontakt. Ali moram isto tako primijetiti da postoji zaista većina žrtava koji su spremni i voljni da svjedoče, samo čekaju na svoju šansu da svjedoče. Postoji isto tako za velik broj njih manjak spremnosti da sarađuju u procesuiranju zbog straha ili zbog osjećaja ponovnog proživljavanja tih traumatičnih događaja kroz koja su prošli. Tu je opet još jedna kategorija potencijalnih svjedoka koje bih ja naslovio kao svjedoke iznutra - i za njih samo svjedočenje zasita ne predstavlja očigledan izbor. Ti ljudi imaju zaista vrijedne dokaze, koji čak u nekim slučajevima mogu voditi do otkrivanja lokacija nestalih osoba.
Naravno da bi predstavnici vlasti trebali uraditi sve što je u njihovoj moći da stvore pretpostavke, da stvore uslove da ti svjedoci izađu i da svjedoče. I mislim da je jedan od način da se to učini izgradnja podrške koju bi zajednica pružala tim svjedocima u predmetima ratnih zločina. Svi bi trebali podržati te napore, ta nastojanja da se obezbijedi istina i pravda o svim zločinima i svemu onome što se dešavalo u ratu. Ali se to ne može desiti dok pravosuđe ne dođe do tih zajednica koje su pogođene time, dok njih ne uključi u svoj rad. Moraju im pokazati da procesuiranje, odnosno postupci po pitanju ratnih zločina nisu selektivni, da su pravični i da su zasnovani na vladavini zakona. I to je ono što je Misija OSCE-a u BiH primijetila kroz dugogodišnji rad praćenja suđenja.
*****
Svi tekstovi iz programa Pred licem pravde - Zločin i kazna:
Nastavlja se zločin nad porodicama nestalih
Svjedoci ratnih zločina bez adekvatne zaštite
Robbins: Vlasti moraju zaštititi svjedoke
Sudovima sve teže doći do svjedoka zločina
Nema političke volje da se zaštite svjedoci
*****
Program Pred licem pravde - Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH - samo u radijskom programu RSE svake nedjelje od 18.30 do 19.00 i od 22.30 do 23.00 sata i na našoj internet stranici. (Autori programa Pred licem pravde: Dženana Halimović, Dženana Karabegović)
Pred licem pravde - Zločin i kazna
Pred licem pravde - Zločin i kaznaNapori koje ulažu pravosudni organi Bosne i Hercegovine u borbi protiv nekažnjivosti za djela genocida, zločina protiv čovječnosti i ratnih zločina počinjena na ovom teritoriju, neophodni su kako bi se osigurala pravda za žrtve, učvrstila vladavina prava, te se pokazalo svim građanima da mogu i trebaju imati povjerenja u njih.
Zločin i Kazna (procesuiranje ratnih zločina, istrage, glas žrtava, tranzicijska pravda, zaštita svjedoka) - program Radija Slobodna Evropa i misije OSCE u BiH. Urednici programa Dženana Halimović, Marija Arnautović i Dženana Karabegović.
Više priloga možete naći OVDJE