Praznici u Sarajevu

Molitva bajram-namaz na praznično jutro, 2. maja. Vjernici su klanjali namaz u Begovoj džamiji u Sarajevu, gdje je i centralna svečanost. Bajram se obilježava tri dana, od 2. maja, a računa se prema lunarnom kalendaru. 

Ramazanski bajram dolazi nakon mjeseca posta ramazana, kada muslimani vjernici ne jedu i ne piju od izlaska do zalaska sunca. Običaj je da se na Bajram obilazi rodbina i prijatelji, daruju djeca i sprema posebna hrana i slatkiši. 

"Bajram je praznik pun radosti. Podijelite tu radost sa svojim porodicama, rodbinom, prijateljima i komšijama. Posjetite drage ljude, ali i bolesne, napuštene i usamljene i obradujte ih nečim, i ne zaboravite siromašne. Radost nije potpuna, ako se ne podijeli sa nekim", rekao je reisu-l-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini Husein-ef. Kavazović u bajramskoj poruci. 

Sedmicu ranije, pravoslavni kršćani obilježili su Uskrs prema julijanskom kalendaru. Usrkšnja liturgija održana je u Sabornoj crkvi u Sarajevu. 

Nakon molitvenog dijela i pričešća, starješina Saborne crkve protojerej-stavrofor Vladimir Stupar pročitao je poslanicu Patrijarha srpskog Porfirija.
"Šta ćemo mi koji smo sabrani danas u prazniku nad praznicima, ugrijani toplinom domova, reći onima koji su razornom stihijom odvojeni od svojih najbližih i rasuti po tuđini? Budimo okrenuti ljubavi, draga djeco duhovna, jer nas na to upućuje glas samog anđela nad praznim grobom Hristovim", piše u poslanici.

Pravoslavni vjernici se nakon liturgije okupljaju u domovima uz svečanu trpezu na kojoj dominira crveno jaje i uskršnji hljeb. Običaj je da na stolu stoje obojana i ukrašena jaja.

Uskrs je najradosniji kršanski praznik. 

Katoliči vjernici su sedam dana ranije, 17. aprila, obilježili Uskrs, prema gregorijanskom kalendaru. Održana je sveta misa u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu. 

Uskrs je svetkovina nade i odgovor na čovjekovu prirodnu želju za životom koja je najiskonskija nada čovjeka, to je blagdan života s porukom da život nema kraja, poruka je bila vrhbosanskog nadbiskupa Tome Vukšića na Uskrs. 

Vjernici nakon mise provode vrijeme o obitelji.

Od 15. do 23. aprila obilježen je i jevrejski praznik Pesah. Slavlje započinje Seder večeraom i čitanjem Hagade. Pesah je obilježen u Sinagogi u Sarajevu. 

Seder je hebrejska riječ koja znači red, a Seder večera je praznična, obredna večera, na kojoj se molitve, čitanje Hagade i svi drugi običaji obavljaju po strogo utvrđenom redu. I hrana se servira na "Kearat Seder", to je veliki tanjur na kojem je postavljeno sve što je potrebno za jelo tokom večere.

Jevreji vrijeme računaju prema jevrejskom lunarnom kalendaru, a Pesah je najveći jevrejski praznik koji se praznuje u spomen na oslobođenje Jevreja iz Egipta.