Žene će podnijeti teret ekstremnih vrućina i sve češćih toplotnih talasa na planeti koja se zagrijava što predstavlja rastuću prijetnju za njihove poslove, zaradu i živote, upozorili su istraživači.
Uticaj klimatskog zagrijavanja neravnomjerno pogađa žene, bilo da su domaćice ili zaposlene, kako navodi izvještaj Centra za otpornost Rockefeller Fondacije (Arsht-Rock) pod naslovom "Goruća podjela".
U izvještaju neprofitne istraživačke organizacija analizirano je stanje u Indiji, Nigeriji i Sjedinjenim Državama i utvrđeno da bi ekstremne vrućine godišnje mogle da usmrte 204.000 žena na tri kontinenta u sve toplijim godinama koje dolaze. Zašto?
"Ekstremne vrućine, tiho ali istrajno postaju sve okrutnije prema ženama širom svijeta", rekla je Kathy Baughman McLeod, direktorica Arsht-Ricka. Vrućine stvaraju "dupli teret" za žene, upozorava se u izvještaju.
"Žene, ne samo da su podložnije da se fizički razbole zbog vrućine, već se od njih očekuje da se brinu o bilo kome ko pati ili se razboli zbog ekstremnih toplota, bilo da je to plaćena ili neplaćena njega", rekla je McLeod za agenciju Reuters.
Toplotni talasi postavljaju nove rekorde širom svijeta a kontinuirano izbacivanje emisija gasova, najviše zbog upotrebe uglja, nafte i gasa, još dalje će gurnuti globalne temperature ka nepoznatoj teritoriji u narednim godinama, rekli su naučnici.
Iscrpljujuća vrućina uzeće svoj danak na ženama, prisiljavajući ih da rade duže, bilo na otvorenom na poljoprivrednim dobrima, na primjer, ili radeći neplaćene kućne poslove kao što su kuhanja i čišćenja - za manje novca ili bez ikakvih prihoda, stoji u izvještaju .
"Već siromašne žene guraju se dalje u siromaštvo, a žene koje izlaze iz siromaštva ponovo su uvučene", rekla je McLeod.
Nedostatak rashlađivanja najteže pogađa žene
Sa prosječnim brojem toplotnih udara za koje se predviđa da će se udvostručiti do 2050. u Indiji, Nigeriji i Sjedinjenim Državama, žene iz najsiromašnijih i marginalizovanih zajednica će pretrpjeti najveći udarac njihovoj produktivnosti, otkrio je izvještaj.
Velik dio tih gubitaka produktivnosti povezanih s toplinom, oko 120 milijardi dolara svake godine u sve tri zemlje, vezuje se za neplaćeni rad u domaćinstvima i povezan s nedostatkom pristupa kućnoj rashladnoj opremi.
Očekuje se da će oko 1,2 milijarde ruralnih i urbanih siromašnih sredina u svijetu do 2030. živjeti bez rješenja za hlađenje, od čega 323 miliona samo u Indiji, prema Održivoj energiji za sve (SEforALL), organizaciji koju podržavaju Ujedinjene nacije (UN) i koja radi na pristupu energiji.
Takva rješenja kreću se u rasponu od rashladnih uređaja u domaćinstvima do hladnih lanaca za poljoprivredne proizvode.
Suša ugrožava način života tuniskih nomada
Žene provode gotovo dvostruko više vremena od muškaraca radeći kod kuće, brinući se o djeci ili starijim srodnicima i održavanju domaćinstva, a produktivnost onih koje ne mogu da priušte rashladne uređaje više je ugrožena, stoji u izvještaju.
U državama kakva je Nigerija, gdje vrućine pogoršavaju simptome tropskih bolesti kao što su malarija ili žuta groznica, majke nose "dupli teret" brige o sebi i bolesnim članovima porodice, što se odražava na sate neplaćenog rada.
Ljekari u Nigeriji, koji su suočeni sa čestim prekidima dotoka struje, pozivaju na bolje provjetrene bolnice i kažu da trudnice treba da prave pauze najmanje od tri sata ako rade napolju.
"Trudnice su izložene većem riziku smrti od vrućine i pregrijavanja jer povećane temperature pogađaju rast fetusa i komplikuju ukupno zdravlje buduće majke", rekao ej Samuel Adebayo, ginekolog iz Lagosa.
Globalno, Nigerija broji 20 posto smrti majki, 58.000 žena godišnje, navodi se u izvještaju Arsht-Rocka, pozivajući se na podatke Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), a vrućina dodaje još jednu komplikaciju.
U Velikoj Britaniji, gdje žene iz crnačkih zajednica gotovo četiri puta više od bijelih žena umiru na porođaju, dok će klimatske promjene samo povećati izazove sa kojim se suočavaju, kako je rekao Selvaseelan Selvarajah, ljekar iz istočnog Londona.
Dok bogati mogu da priušte uređaje za rashlađivanje i da plaćaju uvećane račune za struju, siromašni to ne mogu, rekao je Selvarajah.
"U siromašnim domaćinstvima, čak i ako opština dodjeli rashladni uređaj, plaćaju se stotine funti mjesečno za troškove struje. U takvim domaćinstvima ti uređaji se neće koristiti", rekao je on.
Nevidljivi rad više opterećuje žene
Bivša radnica, Savitri Devi (40) podnosila je period surovih ljetnjih vrućina na sjeveru Indije, tokom ove godine, radeći u poljima na temperaturama od 44 stepena Celzijusa, čak iako je mnogo ljudi u provinciji Utar Pradeš, umrlo tokom toplotnog talasa u junu.
Žene u Indiji izgube su gotovo petinu plaćenih radnih sati zbog vrućine. A ekstremne topline gurnule su plate žena ispod granice siromaštva u sektorima koji uključuju poljoprivredu gdje radi 70 posto žena radnica, stoji u izvještaju.
"Naravno da sam patila radeći na suncu. Osjećam se bolesno, a moja nadnica je smanjena za svaki sat koji nisam radila zbog vrućine. Ali šta da radim? Moram da radim za novac", rekla je Devi koja dnevno zarađuje oko tri eura za osam sati rada.
Vaš browser nepodržava HTML5
'Kada muškarci ne žele da se zaprljaju': Žene u potrazi za školjkama
Stručnjaci za rad kažu da je porast temperatura pogoršao problem, naročito za siromašno stanovništvo ruralnih područja. Dok suše smanjuju žetvu usjeva i potiču migraciju muškaraca sa sela u potrazi za alternativnim poslom, žene su ostavljene da se brinu o poljoprivrednim dobrima i porodicama.
Većinu poljoprivrednog rada u ruralnim područjima u Indiji čini nevidljivi rad žena. Žene podnose veće terete od muškaraca koji migriraju u gradove u potrazi za poslom, rekao je Benoy Peter, izvršni direktor Centra za migracije i inkluzivni razvoj u Kerali.
"Tako da žene obavljaju poljoprivredne poslove, brinu se za stare i djecu. Ali ako se one razbole, nema niko ko bi ih odveo u bolnicu", rekao je on.
McLeod iz Centra za otpornost Rockefeller Fondacije, je rekla da ljudi počinju da shvataju efekte ekstremnih vrućina koje pogađaju od finansija do zdravlja i naglasila potrebu za hitnim djelovanjem po tom pitanju.
"S obzirom kakvo je stanje sa emisijama gasova, ova kriza će se samo pogoršavati", rekla je. "Niko ne mora da umre od vrućine. Sve te smrti i bolesti je moguće spriječiti. Nadamo se da će ljudi obratiti pažnju."